Na proteklim lokalnim izborima, jedno od najvećih iznenađenja desilo se u Bihaću kada je Šuhret Fazlić kao kandidat Građanskog saveza (GS) osvojio svoj prvi mandat na mjestu prvog čovjeka ovog grada. Međutim, gradonačelnička stolica u Gradu na Uni nije pretjerano zahvalna pozicija, a u razgovoru za Klix.ba Fazlić govori o dugovanjima Bihaća, rušenju bespravnih objekata, izgradnji BBI centra, bihaćkog aerodroma, o “bijelom hljebu” bivšeg gradonačelnika Emdžada Galijaševića te brojnim drugim pitanjima.
Navršilo se 100 dana otkako je Šuhret Fazlić stupio na poziciju gradonačelnika Bihaća. Da ga ne čeka nimalo lagan posao, Fazlić kaže da je brzo shvatio, no ističe da je situacija mnogo lošija nego što je to očekivao. Kaže da je ovaj period bio dovoljan samo da uvidi na čemu se tačno nalazi.
Fazlić: Svi se žele “nakačiti” na budžet
“Kada sam vodio kampanju nisam ni slutio koliko je ustvari u Gradu Bihaću teška pozicija i kakvo je stvarno stanje. Dug grada u jednom momentu na samom početku mog mandata iznosio je više od 50 miliona KM i to je zaista puno više od onog što sam očekivao. Prema podacima od prije nekoliko dana, dug iznosi blizu 45 miliona, no taj broj varira od broja tužbi, presuda, zateznih kamata i brojnih drugih stvari”, govori Fazlić na početku razgovora za naš portal.
Osim što ga je dočekao neočekivani akumulirani dug, on kaže da ga je, s druge strane, neugodno iznenadio i generalno odnos ljudi spram budžeta.
“Određeni broj ljudi, političara pa i običnih građana, navikli su da se mogu tek tako ‘nakačiti’ na budžet. Stekao sam čak dojam da će u narednom periodu teže biti odviknuti takve ljude od bespoštednog javnog novca, nego postići uštede na nekim drugim stvarima. Ja sebi nisam platu smanjio zato što imam viška novca, već što sam želio kroz lični primjer ukazati svima na to da moramo dati svoj doprinos u tom smislu”, kaže gradonačelnik.
On ističe da je bankrot grada, po sili zakona, nemoguća opcija, budući da niko nema mehanizme da naplati dugove u cijelosti, već samo do određenog iznosa.
“Jedino je moguć bankrot određenih preduzeća koja su radila za ovaj grad i pružala mu usluge, a grad im je ostao dužan”, napominje.
Smanjio sebi platu, ukinuo besplatne kafe i parkinge
Kako bi pokušao osvijestiti ‘budžetlije’ u vezi s bespoštednim trošenjem javnog novca, Fazlić je prvo krenuo od sebe. Smanjio je vlastitu platu za 2.000 KM, a uposlenicima Gradske uprave je ukinuo plaćanje reprezentacije.
“Nema nikom džaba kafe, počev od mene pa do svakog drugog uposlenika u Gradskoj upravi. To nisu neka velika sredstva na godišnjem nivou, ali se mora znati neki red. Ukinuo sam i privilegije za besplatan parking. Svi ćemo plaćati, ili ćemo ići pješice. Jednostavno, poruka je da ljudi shvate da se javnom novcu treba pristupati na krajnje odgovoran način”, kaže Fazlić.
On je nedavno naredio rušenje jednog objekta koji je nelegalno izgrađen u centru Bihaća, a borbu protiv nelegalne gradnje najavljivao je i u svojoj predizbornoj kampanji.
“Nisam ja izdao nalog za rušenje, već inspekcija, no podržao sam ih da rade svoj posao kako treba. Nećemo dopustiti da nam od grada prave divlji zapad. Radi se o tome da je investitor dobio saglasnost za gradnju objekta, ali je sagradio veći broj spratova od dozvoljenog, namjeravajući političkim vezama ili na neki drugi način prilagodi prostorno-pravnu dokumentaciju stvarnom stanju. E ja to neću dopustiti i tu nema odstupanja. Ovih dana već se ruši jedan objekat koji se nalazi uz rijeku Unu i rušit ćemo i sve druge nelegalne objekte”, izričit je Fazlić.
BBI centar: Potrebna urbanistička saglasnost
Nasuprot rušenju nelegalnih objekata, već duže vrijeme spominje se izgradnja BBI centra u samom gradskom jezgru. Gradonačelnik Bihaća kaže da je investitoru prodata ta zemlja pod određenim uslovima i da se tek nakon toga došlo do shvatanja da to možda i nije bila dobra ideja.
“Ti ljudi su se molili da investiraju u ovaj grad i ponuđeni su im određeni uslovi. Međutim, kad se krenulo u postupak dobijanja saglasnosti za rad, ispostavilo se da ima određenih problema urbanističke prirode, kao što je blizina Fethije džamije i nekih drugih objekata, zatim visina, građevinska linija itd. Sada smo shvatili da je jedini ispravan put da se napravi urbanistički projekt za tu lokaciju i objekt i Gradsko vijeće je to podržalo. Kad taj projekt bude završen pustit ćemo ga u javnu raspravu, a nakon toga i u Gradsko vijeće. Ukoliko vijeće to usvoji gradit će se, ukoliko ne usvoji neće i tu je situacija prilično jasna”, objašnjava.
Kaže i da je koalicija u Gradskom vijeću, koju čine GS, SDP, DF i A-SDA stabilna, da otvoreno sarađuju, nemaju nikakvih tajnih projekata i misli da će tako i nastaviti funkcionisati.
O temi izgradnje aerodroma u Bihaću, na koju se veliki broj građana, ne samo u USK, već i šire, samo cinično nasmije, Fazlić kaže da je taj projekt provodiv.
“Mi nismo predali projekt Vladi FBiH i izgubili smo sredstva od dva miliona KM za prošlu godinu. Radi se o naknadama koje se troše samo za te svrhe. Mi već imamo sportski aerodrom, imamo osnovano javno preduzeće Aerodrom, imenovanu Skupštinu preduzeća, a i kompletno zemljište je u vlasništvu grada. Tako da ne bih rekao da ta priča u potpunosti ‘lebdi u zraku’. Mi smo poslali zahtjev za ta dva miliona i mislim da je priča o aerodromu zaista realna, a i dalje postoje investitori koji su iskazali želju da izgrade aerodrom”, smatra naš sagovornik.
Galijaševiću morao potpisati “bijeli hljeb”, nema saradnje s Abdićem
Dosta prašine u javnosti podigla je i informacija da je bivši gradonačelnik Emdžad Galijašević odlučio iskoristiti pravo na “bijeli hljeb”. Fazlić kaže da je bio prisiljen potpisati taj zahtjev.
“On je još u novembru prošle godine podnio zahtjev za bijeli hljeb i ja nisam odmah potpisao zahtjev nadajući se da će on u međuvremenu pronaći neki posao. Međutim, to se nije desilo. Iako ja lično smatram da to nije uredu, da je taj čin nepošten i nekorektan, morao sam to potpisati zato što je to njegovo zakonsko pravo. Da nisam potpisao, on bi me tužio. Sud bi, bez ikakvih dilema, presudio u njegovu korist, a imao bi pravo tražiti i zatezne kamate. Osim toga, da nisam potpisao, neko mi je mogao ‘sastaviti’ krivičnu prijavu i utvrditi da sam ja znao da je to njegovo zakonsko pravo, a da nisam htio potpisati”, tvrdi Fazlić.
Za kraj smo gradonačelnika Bihaća upitali za sastanak koji su nedavno održali svi krajiški načelnici, osim načelnika Velike Kladuše Fikreta Abdića.
“Taj sastanak je predstavljao kolegij načelnika koji je još nekad davno uspostavljen. Mi imamo zajedničke interese, a na nama je samo da ih pravilno definišemo i nastupamo prema njima. Konkretno, kada je riječ o USK, to je pitanje odlaganja smeća, energetski problemi, pitanje šuma itd. Naravno, tu podrazumijevamo i zajednički nastup prema kantonu, FBiH i državi. Načelnika Abdića nismo zvali zato što mi njega ne prihvatamo i to je stav svih nas, odnosno svakog pojedinačno. Radi se o osuđenom ratnom zločincu i to nema nikakve veze sa demokratskom voljom ljudi, Velikom Kladušom ili bilo čim drugim, već samo s njim. I ubuduće ćemo se sastajati bez njega”, poručuje Fazlić.
