Stari grad Cazin s džamijom važan nacionalni spomenik kulture

Enver Ljubović je poznati filolog i historičar koji je nakon završetka studija skoro 20 godina radio kao gimnazijski profesor historije i latinskoga jezika u Cazinu.

Dugi niz godina bavi se heraldikom, onomastikom, toponomastikom, epigrafikom i genealogijom a od nedavno je, zahvaljujući doprinosu historijske znanosti Republike Hrvatske, i član HAZUDA (Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u dijaspori).

U prilogu Vam donosimo tekst o istraživanju profesora Ljubovića o Cazinu i njegovoj historiji pod nazivom Cazinska krajina i njezine povijesne, političke i kulturološke specifičnosti te graditeljska djelatnost. Idućih dana ćemo objaviti na našem portalu još nekoliko dijelova ovog teksta o Cazinskoj Krajini.

Stari grad Cazin je nepravilno trapezoidnog oblika (cca 50 x 45m) i uglovima je je orijentiran uglavnom prema stranama svijeta. Na sjeveroistočnoj strani se nalaze tri okrugle kule, od kojih dvije štite ulaz u stari grad.

Stari grad se sastoji od unutarnjih, srednjovjekovnih zidova, koji su bolje sačuvani i obuhvaćaju jedan ravni dio na vrhu uzvišenja, i vanjskih masivnih zidova, koji su izgrađeni na jako strmome terenu i opasuju stari grad sa svih strana, osim s istočne strane, gdje se nalazio prilaz utvrdi i gdje je bio glavni ulaz u grad. Ostali su zidovi s jako nekompaktnom strukturom i gotovo su sličnog oblika, te obuhvaćaju terasaste i strme prostore oko samoga grada.

Na nekim dijelovima tih zidova utvrde više nema, naročito u desnom kutu. Sjeverni zid u nekim dijelovima je sačuvan u visini od nekoliko metara, a od zidova koji su se nalazili na zapadnoj strani, ostali su samo djelimični te gotovo neprimjetni tragovi.

Na sjeveru, između dva bedema, smješten je jedan terasasti prostor, kojim se prilazi kući u kojoj stanuje imam s obitelji. Kuća je smještena na sjeverozapadnom uglu uz sami bedem osmanske utvrde ili na njegovom dijelu. Važno je još istaknuti da ne postoje tragovi postojanja branič-kule, ali je moguće da se njezini temelji nalaze ispod džamije koja je nakon osmanskog osvajanja sagrađena na temeljima crkve (sjedišta biskupa). U to vrijeme je započeo i brzi proces islamizacije, koju prati uspostavljanje osmanske vlasti na čitavom ovom prostoru, a već je ranije zahvatio čitav Bosanski pašaluk, a sve se to reflektira i na društvene, političke i gospodarske te vojne prilike u cazinskom kraju.

U novonastalim prilikama život ljudi iz temelja se mijenja, iako su ovi krajevi među posljednjima pali pod osmansku vlast. Dakle, lokalitet Stari grad Cazin je, kako se može zaključiti, veoma kompleksan lokalitet, jedan od rijetkih višeslojnih lokaliteta na krajnjem sjeverozapadu Bosne i Hercegovine, na kojem su otkriveni tragovi naselja iz još eneolita, te gradinsko naselje iz kasnog brončanog i ranog željeznog doba.

Na temelju svega ovoga vidljivo je da je ovaj lokalitet još uvijek gotovo nedovoljno i sistematski istražen, te da ima još vremena da se u neko vrijeme istraže svi segmenti staroga grada.

Graditeljska cjelina – Stari grad Cazin s džamijom u Cazinu je proglašen nacionalnim spomenikom kulture u martu mjesecu 2005. godine, a sve nam to daje ogromne mogućnosti konzervatorske zaštite i arheološkog istraživanja ovog važnog i zanimljivog prostora, oko kojega je u kasnijim razdobljima, u osmansko doba, nastao današnji grad Cazin.

Spomenuti kulturni spomenik je nacionalne vrijednosti, a čine ga bedemi srednjovjekovne i osmanske utvrde, džamija, te pokretni arheološki materijal koji je iskopan na lokalitetu, a danas se čuva u Muzeju Unsko-sanskog kantona u Bihaću.

Za razliku od ostalih dijelova Bosne i Hercegovine, na ovom području se prve džamije, kao središta društvenog i vjerskog života, grade na već zatečenim obrambenim objektima, koji su bili dobro očuvani, odnosno zatečenim srednjovjekovnim gradovima (ali i u novosagrađenim), a novosagrađene džamije nose naziv utvđenja, na čijim temeljima su podignute i koje se nalaze na cijelom prostoru Cazinske krajine.

U kasnijem razdoblju osmanske vlasti u 18. i 19. stoljeću, na ovo područje dolazi do pojačane izgradnje podgradskih džamija, oko kojih se počinju razvijati naselja s kućama i svim popratnim elementima za normalan život ljudi. Ilustrativan primjer razvijanja ovakvog tipa naselja je grad Cazin.

Najveća džamija izgrađena u Cazinu je ona na već spomenutom starom gradu, te ona postaje simbolom grada Cazina i dominira nad cijelim gradom.

To je jedna od najvećih džamija u cijeloj BiH, promjera 14,2 x 28,3m. Svojim monumentalnim izgledom ona je dosta različita od drugih. Ima ukupno 39 prozora, koji su raspoređeni u dva reda, tako da se na bočnim fasadama javlja čitav niz prozora. Donji prozori su pravougaonog oblika, a gornji su završeni u obliku trougla. Svi unutarnji elementi džamije su ukrašeni i slilizirani. Vretenasti okrugli stupovi su postavljeni na visoke četvrtaste baze i završeni četvrtastim kapitelima.

Ostale džamije na ovom prostoru iz doba 18. i 19. stoljeća su dosta manje po dimenzijama, ali sa bogato ukrašenim unutranjim elementima, uglavnom rađenim u rezbarenom drvetu.

cazin.net

Related posts