Prema izvještaju MUP-a Kantona Sarajevo za prošlu godinu možemo vidjeti da se na ulicama glavnog grada Bosne i Hercegovine svakodnevno dešavaju kriminalne radnje. Stanovnici Sarajeva odavno se ne osjećaju sigurno.
Na području Kantona Sarajevo u 2016. godini registrovana su 4.733 krivična djela.
U 1.853 slučaja krivična djela su izvršena od strane poznatih izvršilaca i izvršilaca zatečenih u činjenju krivičnog djela, a 2.880 krivičnih djela prijavljeno je po nepoznatom izvršiocu, od kojih je 1.235 naknadno rasvijetljeno.
Za izvršenje navedenih djela prijavljena su 2.492 lica, od kojih su 1.504 povratnika u činjenju krivičnih djela, 74 maloljetnika, a 1.002 lica su lišena slobode.
U toku 2016. godine prijavljeno je 158 krivičnih djela protiv života i tijela.
Zbog postojanja osnova sumnje da su počinili djela iz ove oblasti podneseni su službeni izvještaji protiv 176 lica, od kojih je 81 povratnik, a 63 su lišena slobode.
Evidentirana su slijedeća krivična djela:
– ubistvo iz člana 166. KZ F BiH-a – 5 djela,
– ubistvo u pokušaju – 13,
– teška tjelesna ozljeda – 70,
– lahka tjelesna ozljeda – 61,
– učestvovanja u tuči – šest,
– ubistvo u pomaganju, nepružanje pomoći i teška tjelesna ozljeda u pomaganju – po jedno djelo.
Krivična djela ubistva iz člana 166. KZFBiH-a – pet djela, izvršena su upotrebom vatrenog oružja – dva puta, udarcima tvrdim predmetom, gušenjem i upotrebom narkotičkih sredstava – po jedno.
Krivična djela ubistvo u pokušaju iz člana 166. KZFBiH-a u vezi člana 28. istog Zakona) – 13 djela, izvršena su upotrebom vatrenog oružja – tri puta, upotrebom noža – šest, namjernim udaranjem putničkim-motornim vozilom – tri i udarcima tvrdim predmetom – jedno.
Iz oblasti krivičnih djela protiv spolne slobode i morala evidentirano je šest djela i to: silovanje i bludne radnje – po dva djela, iskorištavanje djeteta ili maloljetnika radi pornografije i rodoskvrnuće – po jedno djelo.
Zbog postojanja osnova sumnje da su počinili djela iz ove oblasti podneseni su službeni izvještaji protiv šest lica, od kojih su četiri povratnika, a tri su lišena slobode.
Broj registrovanih krivičnih djela protiv imovine čini 67,2% ukupnog kriminaliteta. Tokom 2016. godine registrovano je 3.181 djelo.
Najbrojnija djela iz ove oblasti su:
– teške krađe – 1.846,
– krađe – 431,
– razbojništva – 534,
– oštećenje tuđe stvari – 138,
– prevara – 46,
– teška krađa u pokušaju – 38,
– utaja – 52,
– prikrivanje – 23, itd.
Za ukupno 1.585 djela identifikovani su osumnjičeni izvršioci.
Objekti napada pri vršenju krivičnih djela protiv imovine najčešće su bila motorna vozila (otuđenja motornih vozila i “provale” u ista) – 780, zatim stambeni objekti – 678 puta, prodavnice i drugi poslovni prostori 300, na ulici 70, itd., pri čemu su otuđivana motorna vozila, novac, nakit, tehnička roba, cigarete, prehrambeni proizvodi, građevinski materijal, kozmetika, željezni i aluminijski profili, ogrijevno drvo, itd.
U toku 2016. godine na području Kantona Sarajevo izvršena su 554 krivična djela teških krađa motornih vozila, od čega su 153 pronađena i vraćena (od strane policije MUP Kantona Sarajevo vraćeno je 51 vozilo, MUP-a RS-a – 15, drugih MUP-ova – 11, uz novčanu nadoknadu – četiri i 72 vozila vlasnici su sami pronašli).
Zbog postojanja osnova sumnje da su učestvovali u izvršenju otuđenja motornih vozila na području Kantona Sarajevo, nadležnom tužilaštvu podneseni su službeni izvještaji protiv 34 lica od kojih je 27 povratnika.
Broj teških krađa na naročito opasan ili naročito drzak način u odnosu na uporednu godinu neznatno je povećan i to za dva ili 1,2%. Naime, evidentirano je 175 ova djela u kojima su izvršioci, upotrebom fizičke snage – 138 puta, te verbalnom prijetnjom u 37 slučaja, otimali mobitele, novac i nakit. Ukupno je rasvijetljeno 113 ovih djela, a za izvršenje ovih oblika teških krađa, prijavljena su 54 lica, od kojih je 46 povratnika, a 29 je lišeno slobode.
U toku 2016. godine prijavljena su 74 maloljetnika zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili 145 krivična djela.
Među maloljetnim učiniocima krivičnih djela, najveći broj je u dobi od 16 do 18 godina (38), dok je povratnika u izvršenju krivičnih djela bilo 23.
Najbrojnija krivična djela su:
– razbojništva – 51,
– teške krađe – 26,
– teška krađa na naročito opasan ili naročito drzak način – 12,
– nanošenje teške tjelesne ozljede, krađa i nasilničko ponašanje – po osam djela,
– teška krađa u pokušaju – sedam,
– nanošenje lahke tjelesne ozljede – šest,
– oštećenje tuđe stvari – četiri,
– iznuda – tri,
– nasilje u porodici i razbojništvo u pokušaju – po dva djela,
– ubistvo u pokušaju, ugrožavanje sigurnosti, posjedovovanje i omogućavanje uživanja opojnih droga, razbojnička krađa, iznuda u pokušaju, izazivanje opće opasnosti, teška krivična djela protiv opće sigurnosti ljudi i imovine – po jedno djelo.
Za narušavanje javnog reda i mira podnijeto 6.306 prekršajnih naloga
Policijski službenici su u toku 2016. godine, zbog raznih oblika narušavanja javnog reda i mira uručili/podnijeli ukupno 6.306 prekršajnih naloga i zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka (naloga – 5.143, zahtjeva – 1.163). Prekršajne sankcije preduzete su protiv 6.611 lica.
Prilikom narušavanja javnog reda i mira u periodu Januar – Decembar 2016. godine, u slučajevima kada se radilo o prekršajima, teže povrijeđenih lica je jedno, dok je lakše povrijeđeno 191-no lice.
Na povratnike u izvršenju prekršaja odnosi se 1.138 prekršajnih sankcija, 37 na maloljetna lica i 20 na strane državljane.
S obzirom na starosnu strukturu lica protiv kojih su u protekloj godini preduzete prekršajne sankcije (ukupno 6.611), najveći broj je onih starosne dobi preko 36 godina (3.601), zatim starosti između 26 i 35 godina (1.702) i između 19 i 25 godina (1.258), dok je maloljetnih učinilaca prekršaja bilo 50 i oni su javni red i mir narušavali uglavnom tučama.
Prema mišljenju naših sugrađana cijeli grad je opasna zona.
Od 230 ispitanika koji žive na području Sarajeva, njih 178 je reklo kako smatraju da je cijeli grad opasna zona. Kada su u pitanju naselja u Sarajevu, građani smatraju da je Alipašino polje najopasnije naselje i da se tu najnesigurnije osjećaju, a nakon toga Ilidža.
Najveći broj prekršajnih sankcija preduzeli su policijski službenici:
– Prve policijske uprave (PS Centar, PS Stari grad) – 3.796 ili 60,1% od ukupnog broja, protiv 3.904 lica
– Druge policijske uprave (PS Novo Sarajevo) -1.063 protiv 1.092 lica,
– Treće policijske uprave (PS Novi grad) -534 protiv 534 lica,
– Četvrte policijske uprave (PS Ilidža, PS Hadžići) -549 protiv 692 lica,
– Pete policijske uprave (PS Ilijaš, PS Vogošća) -219 protiv 244 lica,
– Policijski službenici Jedinice za saobraćaj -145 protiv 145 lica.
Međutim, važno je napomenuti da iako je Prva PU imala najveći broj prekršajnih sankcija, da se tu radi o prekršajima prosjačenja.
Posmatrano po policijskim stanicama, najveći broj prekršajnih sankcija preduzeli su službenici policijskih stanica Centar (2.242) i Stari Grad (1.554).
Najveći broj prekršajnih sankcija koje su preduzeli službenici policijskih stanica Centar i Stari Grad odnosi se na prekršaje učinjene prosjačenjem (2.592), što je rezultat pojačanih aktivnosti na suzbijanju ovog oblika narušavanja javnog reda i mira, koje je najizraženije na području ove dvije općine, posebno u vrijeme turističke sezone, vjerskih i drugih manifestacija.
Prema strukturi prekršaja iz oblasti javnog reda i mira, najbrojnija su:
– prosjačenja – 3.312,
– naročito drsko ponašanje – 553,
– tuče – 500,
– odbijanje naređenja i omalovažavanje policijskih službenika – 472.
Prema mjestu izvršenja, najveći broj prekršaja učinjen je na ulici i na drugim otvorenim prostorima – 5.708, a znatno manje u ugostiteljskim objektima – 335, u trgovinskim i zanatskim radnjama – 27, na sportskim terenima – 22, u školama- 19, vozilima javnog saobraćaja – pet i na ostalim mjestima – 190 prekršaja.
source.ba
