SERVERE ĆE ZAMIJENITI DNK: Naučnici uspjeli ugurati 215 petabajta podataka u jedan gram ljudskog DNK

Naučnici s američkog Columbia University i iz New York Genome Centra su krenuli tragom hardvarskih naučnika otprije četiri godine i švicarskih otprije godinu dana te su se pozabavili pohranom podataka direktno u ljudsku DNK.

I uspjeli su na taj način pohraniti rekordnih 215 petabajta (215 miliona gigabajta) na svega jedan gram DNK! Nazvali su taj novi sistem kodiranja DNA Fountain (DNK fontana).

Zaista zvuči poput filma, a i podsjeća na jedan, onaj pod nazivom Johnny Mnemonic u kojem glavnu ulogu igra Keanu Reeves i bavi se upravo ovakvim stvarima. Ali, umjesto DNK, ljudski je mozak kao računar na koje se spaja USB s podacima koje treba pohraniti.

Ovo što znanstvenici danas rade mnogo je naprednije i manje opasno, ne može se dogoditi nikakvo preopterećenje, koje bi rezultiralo smrću. Šalu na stranu, pohrana se ne bi odvijala u nama, ona bi se odvijala u očuvani DNK, koji bi bio u laboratorijima, a ne kao dio živog bića.

I, dok ovaj uspjeh treba slaviti, on je daleko od vrhunca. Švicarski znanstvenici s ETH Zürich tvrde da u gram DNK bilo kojeg živog bića stane 455 eksabajta (455 hiljada petabajta) podataka. Na Harvardu su prije četiri godine tvrdili da se može u gram DNK pohraniti 700 terabajta. Dakle, na Columbia University i New York Genome Center su uspjeli pohraniti 300 puta više u gram DNK od onoga o čemu se teoretiziralo 2013. godine. To znači da kompletne informacije koje danas imaju Google i Facebook stanu bez problema u gram DNK jednog živog bića!

Sve ovo izuzetno je bitno jer mnoge kompanije danas koriste i do 25 hiljada hard diskova kako bi mogli pohraniti silnu količinu podataka kojom barataju. Naravno da za desetak godina to više neće biti dovoljno pa se treba okrenuti drugim rješenjima i DNK se nameće kao najbolje od svih.

Related posts