Otkad je Šemdudin Dedić na čelu Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Federacije BiH, protesti poljoprivrednika mogu se nabrojati na prste. Ranije je bio slučaj da je svake sedmice bio barem po jedan protest poljoprivrednika. Dolaskom na poziciju ministra, Dedić je stabilizirao finansije, isplatio dugove za podsticaje i nastavio redovno isplaćivati poljoprivrednicima ono što im pripada. Ako ništa drugo, onda je to za svaku pohvalu. S ministrom Dedićem razgovarali smo o stanju u poljoprivredi, ali i političkoj i predizbornoj situaciji u Krajini, gdje je Dedić nosilac liste SDA za Parlamentarnu skupštinu BiH.
Poljoprivreda i prehrambena industrija, prema mišljenju brojnih stručnjaka, razvojne se šanse BiH, ali pojoprivredna proizvodnja nije na nivou profitabilne i samoodržive privredne grane. Zašto je to tako, koje su to anomalije koje su dovele do takvog stanja?
Sektor poljoprivrede i prehrambene industrije nažalost nije u dovoljnoj mjeri prepoznat kad su u pitanju njegovi ekonomski potencijali. Nismo svjesni da kroz poljoprivredu možemo značajno uticati na rast BDP-a, na otvaranje novih radnih mjesta, ali i generalno uparijeđenje kvaliteta života.
Osnovni problem koji sam isticao kroz cijeli mandat jesu nedovoljna izdvajanja iz budžeta za poljoprivredu. Još uvijek smo u začelju u regiji, manje izdvaja samo Albanija. Sve se to direktno održava na konkurentnost naših poljoprivrednih proizvođača. Jednostavno, naši su proizvodi skuplji od onih uvoznih, a potrošač u BiH se najčešće još uvijek vodi cijenom. Do toga dodajte još brojne strukturne probleme poput niske produktivnosti i proizvodnju na relativno malim imanjima, i jasno će vam biti zašto zaostajemo za ostatkom regije.
Ipak, moram istaći da ima u ovom sektoru pozitivnih primjera. Kao što znate, 2015. omogućen je izvoz u EU termički obrađenog mlijeka porijeklom iz BiH, a ove godine i svih ostalih proizvoda od mlijeka kao i sirovo mlijeko. Od 11 mljekara koje su ostvarile pravo izvoza u EU, čak njih 9 je iz Federacije BiH. Od četiri kompanije koje očekuju dozvolu za izvoz mesa peradi i prerađevina od peradi, tri su iz Federacij BiH. Zahvaljujući ulaganjima tešanjske AS Grupacije, polako staje na noge Agrokomerc.
Smatrate li da ste u proteklom mandatu uspjeli stabilizirati stanje u poljoprivredi, posebno s aspekta poticaja poljoprivrednoj proizvodnji?
Definitivno. Kad sam u aprilu 2015. godine preuzeo mandat, Ministarstvo je imalo oko 50 miliona KM dugova po osnovu neisplaćenih poticaja za proizvodnje. Početkom ove godine dug za proizvodnje je u potpunosti saniran. Dalje, uspjeli smo riješiti problem neredovnosti isplate poticaja. Ove godine smo drugi kvartal isplatili na vrijeme i nemamo više nikakvih neralizovanih zahtjeva iz ove godine.
Uporedo sa stabilizacijom plaćanja, radili smo na reviziji i kontroli dodijeljenih poticaja. Nažalost, ovo je Ministarstvo imalo jako loš imidž u javnosti, vukli su se za njim razni skandali i optužbe o zloupotrebe prilikom dodijele novca. U brojnim slučajevima smo utvrdili određene malverzacije, pa je tamo gdje su sredstva nezakonito isplaćena njihovim korisnicima naložen povrat novca a donesen je i veliki broj rješenja o zabranama apliciranja na novčane podrške.
Da uvedemo red i bolje kontrole u postojeći sistem, implementirali smo softverski program za plaćanja u poljoprivredi koji je omogućio lakše analiziranje podataka, bolje praćenje, planiranje i nadzor. 2017. godine smo pokrenuli Farmer Portal na kojem svaki registrovani poljoprivrednik može provjeriti na koje poticaje ima pravo, u kojoj fazi obrade je njegov zahtjev, može preuzeti obrazce prijava i zahtjeva, te pratiti cijeli proces. Na taj smo način mogućnost zloupotreba i grešaka sveli na minimun.
Ove godine smo imali velikih porblema s otkupom maline, koju su brojni poljoprivrednici prepoznali kao šansu za zaradu u poljoprivredi. Iako to nije obaveza Ministarstva, imate li način da pomognete u prevenciji ovakvih pojava? Kako ublažiti negativna tržišna kretanja kako ne bi dovela do problema kakve smo imali ove godine?
Kao što svakom prilikom naglašavam, nema tu ad hoc odgovora. Potrebna su sistemska rješenja, a nažalost u javnosti je još uvijek rasprostranjeno mišljenje da sve mogu riješiti poticaji. Prošle godine kroz projekte IFAD-a imali smo mogućnost da u 27 općina u Federaciji napravimo hladnjače, odnosno, skladišne kapacitete koji će pomoći našim proizvođačima maline. Međutim, od 27 općina prijavilo se samo njih šest.
Kad je u pitanju direktna novčana podrška, u programu za ovu godinu mi smo uveli mjeru za podršku proizvođačima maline. Malinarstvo je najviše razvijeno u Unsko-sanskom, Srednjobosanskom i Zeničko-dobojskom kantonu. Svaki od ovih kantona iz svojih bužeta daje značajnu podršku malinarima. Tako je USK imao prošle godine 45 feninga po kilogramu maline poticajna sredstva za proizvođače.
Cijenu malina na svjetskom tržištu mi ne možemo promijeniti. Obmanjuju javnost svi oni koji govore o garantovanim cijenama otkupa. Ko obećava ovakva rješenja, sigurno ne razumije na koji način funkcioniše tržište i šta je sve potrebno da bi u našoj državi garantovali otkupne cijene poljoprivrednih proizvoda.
U svijesti ljudi poljoprivrednik je „neobrazovani seljak“, međutim, moderno trište zahtjeva „poljoprivrednika menadžera“, kako napraviti tu evoluciju od tradicionalnog poljoprivrednika do savremenog menadžera?
Kao što sam već rekao, Ministarstvo je 2017. godine pokrenulo Farmer Portal kako bi poljoprivrednicima omogućilo lakši pristup informacijama o poticajima i proces prijave. Moram priznati da su mnogi bili skeptični u početku, upravo zbog ovih predrasuda o poljoprivrednicima kao neobrazovanim seljacima. No, uveliko nas je iznenadila prihvaćenost i spremnost poljoprivrednika da koriste taj web servis. Danas više od polovine registriranih poljoprivrednika redovno koristi Farmer portal. Nisu dakle tačne predrasude o poljoprivrednicima. Većinom radi se o informatički pismenim i obrazovanim ljudima.
Naravno, radimo i na njihovoj edukaciji. U okviru projekata ruralnog razvoja koje provodimo sa IFAD-om i Svjetskom bankom, nezaobilazna je edukacija poljoprivrednih proizvođača, koja obuhvaća razna područja: od agrotehničkih mjera, primjene fitofarmaceutskih sredstava, gnojidbe, higijene mlijeka, povećana kvaliteta do unapređenja vještina rukovođenja farmom, ovisno o potrebama poljoprivrednika.
Postoji još jedan aspekt evolucije u, kako ste rekli, savremenog menadžera. 2015. godine započet je trogodišnji Program sufinansiranja samozapošljavanja i zapošljavanja u poljoprivredi koji smo proveli zajedno sa Federalnim zavodom za zapošljavanje. Osigurali smo tri miliona KM da potaknemo poljoprivredne proizvođače da registruju obrt, pa da mogu ostvariti prava iz zdravstvene i socijalne zaštite. Poljoprivrednicima koji su ušli u obrt, osigurali smo određene pogodnosti kroz novi Zakon o doprinosima, te u ovogodišnjem Programu poticaja. Nastojimo dakle da od naših poljoprivrednika napravimo poduzetnike koji imaju punopravna radna mjesta, a poljoprivreda da bude zanimanje.
Ograničenje za našu poljoprivredu su mali posjedi, što dovodi do toga da imamo i male količine gotovog proizvoda, a to opet vodi do toga da se poljoprivredni proizvođač nalazi u raskoraku, niti može ponuditi proizvod velikom kupcu jer nema dovoljnu količinu, niti ga može prodati na pijaci jer ima previše. Kako izaći iz tog začaranog kruga?
Organizirani otkup preko zadruga i udruženja jedno je od rješenja tog problema, ali to uveliko zavisi od samih poljoprivrednika, njihove spremnosti da sarađuju i udružuju se. U nekim dijelovima Federacije postoje vrlo aktivne i profitabilne zadruge. No, nažalost, postoje slučajevi gdje je to povjerenje i saradnja narušena iz više razloga, kao što je u mnogim dijelovima FBiH bio slučaj sa malinama.
Upravo iz razloga što mali proizvođači čine temelj poljoprivrede u Federaciji i što je njihovo udruživanje i uvezivanje radi zajedničkog plasmana na tržištu jedno od načina povećanja konkurentosti i poboljšanja njihove pozicije na tržištu, radimo na jačanju i unapređenju zadruga i udruženja poljoprivrednika i kroz Program poticaja. U okviru Modela ostalih vrsta podrški imamo posebne podrške za udruženja, zadruge i zadružne saveze, a podršku udruživanju pružamo i kroz projekte ruralnog razvoja u kojima se mnoge aktivnosti provode u saradnji sa udruženjima i zadrugama.
Od početka mandata aktivno radite na donošenju novog zakona o šumama. Poznato je da već 10 godina Federacija BiH nema taj zakon. Hoće li taj zakon biti usvojen do kraja mandata i šta novo donosi?
Teško je predvidjeti hoće li zakon biti usvojen do kraja mandata s obzirom da već prilikom usvajanja na Vladi izazvao je podjele između HDZ-a i SDA. HDZ drugačije vidi pitanje upravljanja šumama, želi da kantoni dobiju što više ovlasti, dok sam ja stava da šumama kao državnim resursom može upravljati isključivo država, odnosno – u nedostatku državnog zakona o šumama – Federacija.
Zakon je upućen u parlamentarnu proceduru, tako da smo mi naš dio posla uradili.
O potrebi njegovog donošenja sve je već rečeno. Zakon treba radi bolje zaštite šuma od bolesti, spriječavanja ilegalne sječe, boljeg i efikasnijeg upravljanja. Nakon usvajanja Zakona planirano je usvajanje Uredbe o kriterijima za raspodjelu šumskih sortimenata iz državnih šuma koje favorizuju preduzeća sa najvećim stepenom finalizacije proizvoda. Ovo je jedan od glavnih zahtjeva naših privrednika, a kao što znate upravo je drvna industrija grana privrede koja bilježi u našoj zemlji najveći rast. Hoćemo li taj rast potaknuti, moramo drvoprerađivačima osigurati sirovinu.
Često se drvoprerađivači žale da nemaju dovoljno sirovine, a imamo toliko šume. Imate li rješenje za taj problem?
Osnovno rješenje je Zakon o šumama i Uredba o kriterijima za raspodjelu šumskih sortimenata iz državnih šuma. S obzirom da se sa njihovim usvajanjem kasni, Vlada Federacije je predložila dvije mjere koje su entitetske vlade uputile prema Vijeću ministara. Prva je zabrana izvoza trupaca iz Bosne i Hercegovinem, a druga uvođenje taksi na izvoz rezane građe i ogrjevnog drveta. Predviđeno je da se sredstvima od taksi finansira deminiranje šuma i izgradnja šumskih puteva, drugim riječima – održavanje šuma.
Na kraju ste mandata, šta ste zatekli, a šta ostavljate iza sebe u poljoprivredi, šumarstvu i vodoprivredi?
Prije svega, iza sebe ostavljam uređen i stabilizovan resor, bez dugova i bez zaostataka. Uveli smo brojne novitete u sistem isplate poticaja da bi poljoprivrednicima vratili povjerenje i pružili sigurnost.
Također, po prvi put mi imamo jasnu strategiju u kojem pravcu treba da se razvija naša poljoprivreda. Prvi put ove godine bili smo u mogućnosti uvesti u Program poticaja kapitalne investicije. Trebamo više ulagati u strukturne promjene. Prvi put radili smo na uvođenju poljoprivrednika u obrte, dakle na pravljenju od poljoprivrede pravog posla, pravog zanimanja.
Među veoma konkretnim postignućima mog mandata naći će se sigurno nova tržišta otvorena za naše proizvode. Spomenuo sam već što da je omogućen izvoz termički obrađenog, a ove godine i sirovog mlijeka i mlječnih proizvoda. Ubrzo očekujemo zeleno svijetlo za izvoz mesa peradi i proizvoda od mesa peradi u Evropsku Uniju. Uspješno izvozimo voće, povrće, meso i ribe u zemlje CEFTA-e, Tursku, Rusiju i druge države. Naša poljoprivreda počinje dakle donositi profit ne samo proizvođačima, ali i čitavoj državi.
Od novih zakona istakao bih Zakona o poljoprivrednoj organskoj proizvodnji. Zakon je usklađen sa zakonodavstvom EU. Na osnovu istog smo donijeli planirane pozakonske akte i prvi put podršku organskoj proizvodnji uvrstili u Program poticaja.
Krajišnici često govore kako je Krajina zanemarena u razvoju, da „Sarajevo“ ne brine dovoljno o Krajini. U kojoj mjeri je to tačno, kolika je odgovornost Krajine, a kolika Sarajeva?
Pojedinci u Krajini vole govoriti da nam je Sarajevo za sve krivo, a počesto zaboravljamo na sopstvenu krivicu. A često je upravo do nas. Ako nam Sarajevo ponudi projekte, a naše se općine na njih ne prijave, onda ćemo imati manji priliv novca u Krajinu. Ima na našem kantonu općina koja se ne prijavljuju projekte Vlade Federacije. Ima i nesnalaženja sa novcem koji je Vlada Federacije osigurala za konkretne projekte. Primjer je bihaćki aerodrom za koji smo pronašli značajna sredstva, ali gradska uprava nije bila u stanju da je povuče i implementira na vrijeme.
S obzirom da pojedine krajiške stranke svoju izbornu kampanju baziraju na priči o tome kako je Krajina zapostavljena, može se posumnjati da neke općine svjesno koče važne projekte. Lakše je ubirati političke poene nego raditi. Lakše je kritikovati, nego biti konstruktivan.
Mislim da ko god zarad političkih poena koči projekte koji mogu poboljšati kvalitet života građana, taj ne zaslužuje glas izborima. Mi izabrani zvaničnici nismo svrha sami sebi. Dobili smo mandat od građana i treba da ih reprezentiramo, a ne da mislimo na naredne izbore i naredni izborni rezultat.
Krajine se ne možemo sjećati samo od izbora do izbora. Kao ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva i član Vlade Federacije BiH kroz mnoge realizovane projekte sa federalnog i državnog nivoa pokazao sam da samo kontinutranim radom možemo poboljšati položaj Unsko-sanskog kantona.
Kako komentirate optužbe na Vaš račun od Dževada Kovača iznesene u Dnevnom avazu? Javnosti je ime Dževada Kovača poznato, ali nije poznato koliko je novca dobio do sada iz federalnog budžeta i kako je završio projekat koji su Turci finansirali za proizvodnju kozijeg mlijeka i mesa?
Generalno, pisanje Dnevnog avaza ne zaslužuje nikakav komentar. Svi znamo ko stoji iza ove novina i kakav cilj želi da postigne blaćenjem članova SDA. Znamo i kakvim se metodama služi i kakve „eksperte“ koristi da postigne svoj cilj. Ovog puta radi se o čovjeku protiv kojeg je ministarstvo podnijelo prijavu zbog falsificiranja pečata, koji je značajno oštetio budžet Federacije, dobio zabranu apliciranja na poticaje, rješenje o povratu novca u budžet zbog nepravilnosti u korištenju poticajnih sredstava. Ova saga traje od početka mog mandata tako da mislim da je Ministarstvo više puta iznjelo informacije o kakvoj se osobi radi.
I ovom prilikom pozivam sve one koji eventualno imaju bilo kakva saznanja o zloupotrebama u ovom resoru, da to prijave Ministarstvu, inspekcijskim i drugim nadležnim organima.
Predizborna kampanja se zahuktava. Kao nosilac liste SDA iz USK-a bićete naravno meta brojnih napada. Odakle oni najčešće dolaze?
Ja sam meta napada u kontinuitetu jer u Krajini predizborna kampanja ne prestaje ni na trenutak. Imate ovdje sijaset privatnih portala zaduženih za blaćenje i klevetanje u raznim nepotpisanim člancima. Većinom njih rukovodi A-SDA, mada se u zadnje vrijeme aktivirao i SBB. Ne može se ni reći da su ovo kritike. Ovo su jednostavno lažne vijesti, potpune izmišljotine. Mislim da je ovo najbolji dokaz potpune bezidejnosti opozicije koja nema nikakvog rješenja za ponuditi, nikakvog prijedloga, plana ni programa. Ovakvim ljudima, uvjeren sam, Krajišnici neće dati povjerenje.
