Riječ je o programu koji bi, ukoliko bude usvojen, doveo Bosnu i Hercegovinu korak bliže članstvu u Sjevernoatlantskom savezu (NATO) s obzirom na to da su ministri vanjskih poslova zemalja članica NATO-a pozvali bh. vlasti da podnesu svoj prvi Državni godišnji plan. Ovaj program kroz pet poglavlja i to politička i ekonomska pitanja, odbrambena i vojna pitanja, pitanja resursa, sigurnosna i pravna pitanja tretira saradnju države Bosne i Hercegovine i NATO-a.
Državni ministri koji dolaze iz bosanskohercegovačkog entiteta RS već su najavili da će tražiti od predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Denisa Zvizdića da ovu tačku skine s dnevnog reda centralnog organa izvršne vlasti. Kao razlog za to naveli su da program nije prošao svu potrebnu proceduru u Komisiji za NATO integracijski proces BiH.
Međutim, proceduru u Komisiji za NATO integracijski proces BiH blokirali su baš politički predstavnici iz RS-a koji se nisu pojavili na sjednici komisije, zbog čega nije bilo kvoruma za odlučivanje. Ovakav potez uslijedio je nakon što je predsjednica bh. entiteta RS Željka Cvijanović otvoreno upozorila članove komisije iz reda srpskog naroda da ne smiju donijeti nikakvu odluku vezanu za NATO, pri tome ih podsjećajući da bi zbog nepoštivanja stava RS-a mogli krivično odgovarati. Svoje odsustvo sa sjednice članovi komisije koji dolaze iz RS-a pravdali su službenim putovanjima.
Predstavnici iz RS-a krše državni zakon
Već je izvjesno kako vlast u Republici Srpskoj u daljem periodu namjerava usklađivati svoje stavove sa stavovima Rusije i Srbije kada je riječ o NATO integracijama Bosne i Hercegovine. Predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik na jučerašnjem sastanku s ambasadorom Rusije u BiH Petrom Ivancovom poručio je Rusiji da manji bh. entitet neće pristati ni na kakve “ucjene” vezane za Odluku o sprovođenju Akcionog plana za članstvo u NATO-u (MAP).
Politički predstavnici iz RS-a namjeravaju se i dalje pridržavati neustavne rezolucije Narodne skupštine RS-a o vojnoj neutralnosti, a kojom je bosanskohercegovački entitet preuzeo na sebe državne nadležnosti u oblasti vanjske politike i Zakona o odbrani BiH. O ovoj devijaciji pisao je i visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Valentin Inzko u izvještaju generalnom sekretaru UN-a o stanju provedbe mira u Bosni i Hercegovini.
Iako je ranije najavljivano kako će usvojena rezolucija biti osporena ustavnim i zakonskim sredstvima, Ustavni sud Republike Srpske, koji se često spominje kao institucija pod direktnom kontrolom SNSD-a, odbacio je zahtjev za utvrđivanje vitalnog nacionalnog interesa pod obrazloženjem da usvojena rezolucija ne predstavlja pravni, već politički akt i da “nema obavezujući karakter”.
Neobavezno obavezna rezolucija?
Godinu dana nakon usvajanja sporne rezolucije s pravom se postavlja pitanje u kolikoj je mjeri rezolucija stvarno neobavezujući akt, jer se od političkih predstavnika iz RS-a traži da se prema njoj odnose kao prema općem pravnom aktu. To najbolje dokazuje i činjenica da se od entitetskih funkcionera traži da se pridržavaju političke rezolucije iako to predstavlja direktno kršenje državnih zakona poput Zakona o odbrani BiH, a koji u članu 84. jasno kaže: “Parlamentarna skupština, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo, te svi subjekti odbrane, u okviru vlastite ustavne i zakonske nadležnosti, provest će potrebne aktivnosti za prijem Bosne i Hercegovine u članstvo NATO-a”.
Politička stranka na čijem čelu se nalazi Milorad Dodik insistira na tome da se što prije formira Vijeće ministara BiH, odnosno da na poziciju predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH umjesto Denisa Zvizdića bude imenovan Zoran Tegeltija iz SNSD-a. U tom slučaju Tegeltija će imati apsolutnu kontrolu nad stavljanjem tačaka na dnevni red, a sudeći prema dosadašnjem ponašanju SNSD-a mala je vjerovatnoća da će državna vlada na čelu s Tegeltijom razmatrati bilo kakav materijal vezan za NATO put BiH.
To da se SNSD-u žuri da Zvizdića zamijeni Tegeltijom zbog aktivacije MAP-a najbolje potvrđuju nedavne prijetnje SNSD-a da će pokrenuti pitanje smjene Zvizdića s pozicije zamjenika predsjedavajuće Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH zbog navodnih izjava o tome da sve procese u Vijeću ministara BiH vezane za NATO treba završiti dok na poziciju predsjedavajućeg nije zasjeo kadar iz reda srpskog naroda.
Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić već je najavio kako je spreman dati podršku za imenovanje Tegeltije, ali tek nakon što na Vijeću ministara BiH prođe MAP. Ključnu ulogu u ovom procesu imat će član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović bez čije saglasnosti ne postoji ni teorijska mogućnost da Dodik imenuje Tegeltiju za predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH.
