46-godišnji Šefik Rošić iz Cazina, jedan je od rijetkih pčelara iz BiH, ako ne jedini, koji su certificirani. On se već više od 20 godina bavi pčelama i pčelinjim proizvodima, a pored toga uzgaja i prerađuje ljekovito bilje. U svojoj bašti, Šefik skupa sa suprugom Senadom uzgaja više od 250 vrsta ljekovitih biljaka.
Ljubav prema biljkama razvijala se od malih nogu
Zahvaljujući svom stručnom radu, kao i kvaliteti proizvoda, porodica Rošić iz dana u dan ima sve veću potražnju čajeva, tinkura, sirupa, ulja, krema, ali i drugih preparata na bazi ljekovitog bilja.
A cijela priča o tome kako je Šefik krenuo u ovaj posao počela je još od malih nogu. U razgovoru sa Šefikom saznajemo da je on još kao mali brao raznovrsno bilje, jer se njegova porodica bavila poljoprivredom.
“Sa početka smo u porodici brali mentu, kamilicu i slične trave, od njih smo pravili porodične čajeve, da bi se kasnije počeli baviti i sa ostalim biljem. Pčelarstvom i ljekovtim travama bavim se već tačno više od dvadeset godina, a danas, Bogu hvala, imam svoj vlastiti posao od kojeg živimo moja porodica i ja”, započinje sa pričom Šefik Rošić.
Ljekovito bilje može biti spasonosno
U početku, kako nam sam kaže, sakupljanje ljekovitog bilja za Šefika je bio hobi, koji je postepeno prerastao u pravi posao i postao lijek za ljude. Ljekovito bilje, on i njegova supruga ubiru većinom na prostorima Unsko-sanskog kantona, jer kako dodaje, Krajina je bogata ljekovitim biljem. Pored navedenog, u svome dvorištu imaju pravi mali biljni raj. Pored vrta, na još nekoliko lokacija u Općini Cazin, ova porodica uspješno uzgaja mnogobrojno ljekovito bilje, koje, prema njihovim riječima može biti spasonosno.
“U našoj botaničkoj bašti u Cazinu imamo do 250 različitih vrsta ljekovitog bilja, pratimo njihov razvoj i učimo šta i kako trebamo raditi. U Rošićima i Krivaji imamo oko 30 vrsta ljekovitog bilja koje uzgajamo, a među njima je i kamilica”, rekao je Šefik.
Šefik dalje otkriva da za samostalni uzgoj ljekovitog bilja treba dobro poznavati okolinu, klimu, ali posebno pažnju obratiti na kvalitet zemljišta u koje se sadi ljekovito bilje. No, prije svega toga, smatra on, potrebno je imati ljubav i volju prema ovom poslu, jer se tek tada može dati maksimum, a i rezultati su daleko vidniji.
Priprema čajeva od pojedinalnog i miješanog bilja, ali i prodaja istog, je praksa koju je ova porodica usavršila. Imaju mnogo stalnih kupaca koji kupuju proizvode od ove porodice i koji garantiraju za njihove proizvode.
Uzgajaju 100% eko kamilicu
Rošići uz ostalo bilje, u velikoj količini uzgajaju kamilicu, koja je u našim krajevima rasporostranjena biljka. Čaj od kamilice za mnoge jedan je od omiljenijih napitaka. Šefik ističe da uzgoj kamilice nije zahtjevan i svatko je može sijati u svojoj sredini. Kaže da je vrlo korisna, a sam on i supruga istu uzgajaju već dvadeset godina.
Sveli smo kultivaciju kamilice na nešto više od jednog dunuma sa četiri dunuma, koliko smo ranije imali. Naša kamilica je 100 posto eko. Sama se bori za opsatanak, a beremo je ručno. Vrlo je ljekovita, samo je treba pravilno uzgojiti, ubrati i osušiti na temperaturi koja ne smije biti viša od 36 stupnjeva, objašnjava Šefik.
Ranije, u poslu, su mu pored supruge Senade, pomagali i sinovi Muhamed i Kemal, koji su savladali “travarski zanat”,ali sudbina im je namijenila drugačiji životni put, tako da trenutno Šefik i supruga Senada čine okosnicu porodičnog biznisa, od kojeg, ističu, jako lijepo žive.
Dobitnik certifikata za pčelara
Pored ljekovitog bilja, Šefik se bavi i pčelarstvom. Posebna informacija koja nije izostala, jeste ta da je Šefik dobitnik certifikata za profesionalnog pčelara, pa je stoga, prema nepotvrđenim informacijama, možda i jedini pčelar u BiH koji posjeduje taj certifikat.
Danas, Šefik i njegova porodica posjeduju više od 120 košnica pčela, a sve je to urađeno sa porodičnim trudom i radom.
“Mi pravimo prirodne preparate koji sprječavaju mnoge bolesti i održavaju jak imunitet, što je dobro za očuvanje zdravlja za bilo koju dob. Lijekovi koje proizvedemo većinom su spravljeni kombinacijom pčelinjih proizvoda i ljekovitog bilja, što ima veliku učinkovitost”, priča nam on.
Nepovoljni vremenski uslovi šteti uzgajivačima biljaka
Šefik dodaje da ova godina za uzgajivače ljekovitog bilja i nije tako dobra, isto kao i prethodna, razlog tome, navodi on, su prije svega promjenjivi vremenski uslovi.
Uzgajivači u lošim vremenskim uvjetima imaju zadatak da očuvaju zdravu biljku do njenog branja, što nije nimalo lagan posao. Naprimjer, prošla godina je bila jako kišovita, što je doprinijelo bržem razvoju korova koji je usporavao rast biljaka koje mi nastojimo održati zadrvim i snažnim. I to je zapravo stvorilo veliki, ali baš veliki problem uzjaivačima. Ali za one biljke koje su same nikle u prirodi, mogu reći da su bile uspješne. Ova godina je nešto bolja, ali opet nije to onako kako bi trebalo biti, otkriva Šefik.
Na kraju razgovora, Šefik ističe da uzgajivačima ljekovitog bilja pored svega, veliki problem predstavlja i tzv. industrijska proizvodnja, koja teži ka velikim prinosima i dobrim rezultatima.
/agroklub.ba
