Razlike između toplinske iscrpljenosti i udara: Kako prepoznati simptome sunčanice

Najčešće zadesi osobe koje predugo vježbaju na otvorenom, starije osobe, te ljude osjetljive na visoke temperature. Može se dogoditi bilo kome, a evo koji su njeni simptomi.

Sunčanica, ili toplinski udar najčešće zadesi osobe koje predugo vježbaju na otvorenom, starije osobe, te ljude osjetljive na visoke temperature. Može se dogoditi bilo kome, a evo koji su njeni simptomi.

Toplotna iscrpljenost i toplinski udar

U tom slučaju krvni pritisak će pasti. Osjetit ćete umor, jaku žeđ i mnogo se znojiti. Temperatura vam je ispod 40 stepeni. Toplinska iscrpljenost ne mora dovesti do sunčanice, ali i može.

Ako dođe do toplotnog udara, odnosno sunačanice, tjelesna temperatura uglavnom je iznad 40 Celzijevih stepeni i osoba je u životnoj opasnosti. Centralni nervni sistem počinje otkazivati, a može doći i do oštećenja u unutrašnjim organima i mozgu.

Grčevi, povraćanje i glavobolja

Prvi znaci da vam je vrućina ozbiljno naštetila jesu želučani grčevi i potreba za povraćanjem. To, uglavnom, znači da ste dehidrirali ili da imate neravnotežu elektrolita u tijelu. Glavobolje također često prate dehidraciju.

Ako vježbate na suncu, a niste sigurni imate li simptome toplinske iscrpljenosti ili je riječ o nečemu drugom, bolje je pretpostaviti da jest nego da nije. Napravite pauzu u hladu, popijte vode i nastavite tek kad ste sigurni da ste dobro.

Žeđ i pojačano znojenje

Pojačano znojenje znak je da vam se tjelesna temperatura podiže, a to može dovesti do toplinske iscrpljenosti. Vrućina je još opasnija tokom vlažnih dana, jer znoj na koži ne može brzo ispariti.

Žeđ je znak dehidracije, pa treba stalno piti vodu tokom vrućih dana, pogotovo kad izlazite.

Tamni urin

Kad vam je urin taman, to je znak da niste pili dovoljno vode. Tokom vrućina morate redovno piti vodu kako biste omogućili organizmu da se hladi znojenjem
Slabost i vrtoglavica Vrtoglavica je čest simptom toplinske iscrpljenosti, a može dovesti čak i do nesvjestice. Najpametnije je sjesti u hlad i odmoriti se.

Manjak (ili višak) znojenja

Kad tjelesna temperatura previše naraste, čak i normalni odbrambeni mehanizmi našeg organizma prestaju raditi kako treba. Znojenje je, naprimjer, neophodan tjelesni proces, a kad tokom ogromnih vrućina prestane, znak je da nam je život u opasnosti. S druge strane, ni pretjerano znojenje nije dobar znak.

Zbunjenost, grčevi i koma

Dovoljno visoka tjelesna temperatura može utjecati čak i na naš mozak. Kad vam je temperatura previsoka, može vam se dogoditi da počnete imati poteškoća s razmišljanjem, koje zatim može završiti nesvjesticom.

U slučaju da imate neke od ovih simptoma, obavezno se javite ljekaru.

(Faktor.ba)

Related posts