U haškom tribunalu danas se čitaju drugostepene presude za Jadranka Prlića, bivšeg premijer HRHB, Brunu Stojića, bivšeg ministar odbrane HRHB, Slobodana Praljaka, bivšeg načelnika Glavnog štaba HVO-a, Milivoju Petkovića, bivšeg zamjenik komandanta HVO-a, Valentina Ćorića, bivši komandant Vojne policije HVO-a, te Berislava Pušić, bivšeg predsjednik Komisije za razmjenu zarobljenika HRHB.
Haški sud odio je Prlićevu žalbu u potpunosti te je potvrdio prvostepenu presudu od 25 godina zatvora.
U cijelosti je odbijena žalbu Prlića, bio je učesnik udruženog zločinačkog poduhvata i potvrđena mu je kazna od 25 godina zatvora.
Podsjećamo, u sažetku prvostepene presude pročitano je da je Jadranko Prlić od 14. avgusta 1992. do kraja aprila 1994., kao predsjednik HVO-a, a zatim predsjednik vlade Hrvatske Republike Herceg-Bosne, imao je velike ovlasti de jure i de facto u koordinaciji i rukovođenju radom HVO-a i Vlade.
Pored ostalog, imao je ovlasti u vezi sa zatočeničkim centrima HVO-a, konkretno, ovlast za njihovo otvaranje i zatvaranje. Najzad, on je igrao ključnu ulogu u odnosima između HVO-a Hrvatske zajednice (kasnije Republike) Herceg-Bosne i Vlade Hrvatske. Upravo radeći na tim funkcijama, Jadranko Prlić je izradio ultimatume iz januara i aprila 1993. godine, upućene Armiji BiH, kojima se od nje traži da se na teritoriji HercegBosne potčini HVO-u.
Bruni Stojiću, bivšem ministru odbrane HRHB takođe je potvrđena prvostepena presuda, odnosno 20 godina zatvora.
Bruni Stojiću djelomično je usvojena žalba, bio je učesnik udruženog zločinačkog poduhvata i potvrđena mu presuda od 20 godina zatvora.
Slobodanu Praljaku, bivšem načelnikuGlavnog štaba HVO-a izrečena je takođe presuda od 20 godina zatvora.
Prvostepene presude
Podsjećamo, 29. maja 2013. godine Prliću je tada prvostepeno izrečena kazna od 25 godina zatvora, Stojiću, Praljku i Petkoviću po 20 godina, Ćoriću 16, a Pušiću 10 godina zatvora. Prvostepena presuda, koja je im je izrečena, najduža je u istoriji Haškog tribunala i ima 2.620 stranica. Na prvostepenu presudu svi su uložili žalbe. Prlić i ostali su se 2004. dobrovoljno predali Haškom tribunalu, a suđenje je počelo 26. aprila 2006. godine. Tokom 465 radnih dana tužioci su pred Sud izveli 249 svjedoka, a sve odbrane 56 svjedoka.
Svi su negirali odgovornost za zločine, te su, osim Praljka, izrazili žaljenje zbog žrtava tokom rata u BiH, navodeći da su se Hrvati u BiH morali braniti od srpske i muslimanske agresije ili otići.
Tužilaštvo je zatražilo oštrije kazne za sve optužene, i to po 40 godina zatvora za Prlića, Praljka, Stojića i Petkovića, za Ćorića 35, dok je za Pušića zatraženo 25 godina zatvora. – pišu nezavisne.
