Politika sektora telekomunikacija: Neizvjesno je kada će BiH uvesti 4G mrežu

Koncesija za 3G mrežu domaćim telekomima je prodata za blizu 100 miliona KM, a vrijednost koncesije za 4G tehnologiju je čak i veća

Kada bi BiH uzimala sav novac koji joj stoji na raspolaganju, nivo zaduženosti naše zemlje bio bi daleko manji. Jedna od takvih priča je i uvođenje mobilne internet mreže četvrte generacije, poznatije pod nazivom 4G mreža.

– Neizvjesno je kada će u BiH biti uvedena 4G mreža. Činjenica da Regulatorna agencija za komunikacije (RAK) još radi u skladu sa strateškim dokumentom Politika sektora telekomunikacija, koji je predvidio aktivnosti do 2012. Vijeće ministara BiH treba donijeti novi strateški dokument, što bi omogućilo dalji strateški razvoj i unapređenje sektora telekomunikacija, razvoj mreže sljedeće generacije, te uvođenje 4G mreže – saopćeno nam je iz Ureda za odnose s javnošću RAK-a.

Vrijednost koncesije

Za uvođenje 4G mreže bilo je čak dovoljno i da Vijeće ministara donese odgovarajuće odluke, koje bi omogućile uvođenje 4G mreže. Direktne štete zbog neuvođenja 4G tehnologije, koja je u upotrebi u gotovo cijelom svijetu, mogu se mjeriti stotinama miliona maraka.

– Ilustracije radi, kada se uvodila 3G mreža, dobijanje koncesije za korištenje dijela frekventnog spektra svaki od telekom operatera platio je po 30 miliona KM. Osim toga, kao naknadu za korištenje frekvencija svaki telekom operater plaćao je po milion maraka godišnje. Cijena koncesije i naknade za 4G mrežu bile bi znatno veće – kazali su nam naši izvori.

Indirektne štete odnose se na zastoj u razvoju samih telekom operatera, kao i brojnih grana u okviru IT industrije.

– Osim direktne koristi za državni budžet, očekuju se i velika ulaganja u mrežnu infrastrukturu mobilnih operatora, te u nove usluge jer 4G mreža omogućuje korisnicima brzine pristupa internetu do 100 Mbit/s. Frekvencije koje se dodjeljuju 4G operaterima, pogodne su za pokrivanje ruralnih područja s manjom gustoćom stanovnika i omogućavaju operaterima efikasnije planiranje njihovih mreža, a dostupnost brzog interneta smanjuje digitalni jaz između urbanih i ruralnih sredina – saopćeno nam je iz RAK-a.

Nova generacija mobilnih telekomunikacija bi, ujedno, bila pokretač razvoja industrije bazirane na IT tehnologijama. Primjera radi, kućanski aparati spojeni na internet, kojima se može upravljati „na daljinu“, više nisu nikakva novost u razvijenom svijetu. Medicinski uređaji za mjerenje pritiska ili drugih zdravstvenih parametara, koji se postave na ruku, namijenjeni hroničnim bolesnicima, a koji u realnom vremenu šalju podatke u nadležnu zdravstvenu ustanovu, također su jedna od mogućnosti koja je u upotrebi u državama sa razvijenom 4G tehnologijom.

Ferari na makadamu

– S druge strane, kada kupujete mobilne telefone, u većini njih se nalazi ugrađen prijemnik za 4G mrežu, poznat pod nazivom LTE. Svi vodeći proizvođači mobilnih telefona ugrađuju ovaj prijemnik i, naravno, to naplaćuju visokom cijenom telefona. Zapravo, LTE predstavlja najskuplji dio savremenih smartphonea. Međutim, iako ga plaćaju, ljudi u BiH ga ne mogu koristiti, naprosto zato jer usluga 4G mreže nije uspostavljena u BiH. To vam je isto kao da kupite ferarija i vozite ga po makadamu, jer nemate boljih cesta – pojasnili su nam.

Svojevremeno je tadašnji ministar prometa i komunikacija BiH Slavko Matanović kazao da će se 4G tehnologija uvesti u BiH nakon što se okonča proces digitalizacija, jer RTV sistemi sada koriste frekvencije namijenjene posljednjoj generaciji mobilnih telekomunikacija.

Mreža 4G se može koristiti u različitim opsezima koje već koriste mobilni operateri. Stoga, ne postoje prepreke za uvođenje 4G i u ovom momentu, a sama digitalizacija i 4G nisu direkto vezani, već je riječ o procesima koji mogu ići paralelno – kazali su nam u RAK-u.

BiH u društvu Afganistana, Hondurasa…

Zanimljivo je vidjeti ko BiH pravi društvo u svijetu po razvijenosti mobilne internet tehnologije. Više od 150 zemalja u svijetu je uvelo 4G tehnologiju, tako da smo mi ostali u društvu država poput Kube, Afganistana, Sjeverne Koreje, Čada, Hondurasa…
Sliku još gorom čini podatak da u razvoju mobilnih tehnologija zaostajemo za državama koje obično spominjemo u kontekstu zaostalosti, poput Gabona, Kambodže, Gvineje Bisao, Bangladeša, Etiopije i brojnih drugih.

(A. Šarenkapa/Faktor.ba)

Related posts