Politički sukob ne smije napustiti polje razgovora

O nastaloj političkoj krizi u vezi raspisivanja referenduma o Danu RS-a, mogućim rješenjima krize ali i tome kako se ona reflektira na društvene odnose u BiH, razgovarali smo sa mladim politolozima, proisteklim sa fakulteta političkih nauka u Sarajevu, Mostaru i Banjaluci. Za Vijesti.ba, o tome govore; Jasmin Musić, kandidat SDA za načelnika općine Ključ, Ivan Kraljević, asistent na studiju politologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, i Vojislav Savić, aktivist pokreta “Pozitivna Srpska”.

VIJESTI.BA: Kako vidite novonastalu situaciju u vezi najavljenog referenduma o Danu RS-a za 25. septembar?

KRALJEVIĆ: Svjedoci smo uzavrele situacije na bh. političkoj sceni u kojoj medijska prepucavanja na relaciji Milorad Dodik – OHR/strani diplomati/bošnjački političari kristalno jasno prikazuju predigru za ono što nas tek očekuje s početkom jeseni. Ovako zaoštrena retorika definitivno neće donijeti pravo rješenje koje će zadovoljiti sukobljene strane. Izgledno je kako će, u svakom slučaju, najviše profitirati Milorad Dodik i njegov SNSD. Naime, ne treba ni sumnjati kakav će biti ishod referenduma. Isti će sigurno ojačati Dodika pred izbore, pa i sačuvati mu vlast, jer će moći svojim pristašama reći kako je pobijedio one koji su usudili dirnuti u Republiku Srpsku. S druge strane, u slučaju osporavanja referenduma od strane OHR-a, Dodik će opet profitirati jer je branio „unutarnja pitanja RS-a“ od onih drugih i tako svoju retoriku dodatno zaoštriti s ciljem skupljanja jeftinih političkih bodova uoči listopadskih lokalnih izbora. Uvođenje instituta referenduma u bh. demokratsku praksu svakako je za pozdraviti, ali ovdje mu je cilj očito drugačiji.

MUSIĆ : Teško je zanemariti činjenicu da je održavanje referenduma planirano samo sedam dana prije lokalnih izbora. Neosporno je da SNSD želi to iskoristiti prije svega u tu svrhu. Zastupam stav da ovo pitanje zauzima više prostora u javnosti nego što zasluzuje. Takav koncept referenduma za mene predstavlja jednu besmislenu anketu koja neće promijeniti ništa, osim što će koštati ionako opterećene porezne obveznike u našem manjem entitetu. Vrijeme je da se u ovoj zemlji bavimo konkretnim stvarima, a ne produciranjem vjestačkih sukoba i kriza u cilju osvajanja političkih poena.

SAVIĆ : Pazite, ovaj fenomen potrebno je posmatrati u široj slici. Referendum 25. septembra je samo poslednji čin sage koja seže do onog dana kada je Izetbegović predao apelaciju Ustavnom sudu BiH, i od tada je dalji razvoj događaja bio očekivan. Nerijetko politički akteri postanu robovi sopstvene retorike, koja ih obaveže na poteze za koje i sami znaju da nisu baš najpametniji.

VIJESTI.BA: Šta je rješenje, ako ga ima?

MUSIĆ: Rješenje je u uvažavanju institucija BiH i smatram da je, uprkos besmislenosti, važno da se referendum ne održi.

SAVIĆ: Teško je predložiti bilo kakvo racionalno rješenje i računati da će sve strane pristati na njega. Imate odluku Ustavnog suda koja je takva kakva je, i imate volju jednog konstitutivnog naroda koja je takva kakva je. Uz to, 9. januar ima izuzetan simbolički značaj za opstanak srpskog naroda u Bosni i Hercegovini, i prosto je nemoguće očekivati da ga se odreknu. Kako god, sa referendumom ili bez njega, odluka Ustavnog suda o ukidanju 9. januara pridružiće se onoj već postojećoj gomili nesprovedenih odluka tog suda.

KRALJEVIĆ: Nezahvalno je prejudicirati rješenje u ovako složenoj političkoj situaciji. Ono svakako treba biti plod kompromisa suprotstavljenih strana. I taj kompromis bi trebao počivati na iskrenosti i međusobnom uvažavanju. Već smo vidjeli koliko (ne)vrijede presude Ustavnog suda BiH u ovoj državi. Zato i kažem da se ovdje radi samo o političkoj igri u kojoj će profitirati Dodik, predstavnici međunarodne zajednice na čelu s OHR-om prijetiti nametanjem svoje odluke, a čelnici bošnjačkih stranaka govoriti o udaru na državu. Dakle, sve već viđeno na našoj političkoj sceni. Obilje licemjerja i neiskrenosti sa svih strana. To se najbolje vidi u priopćenju HSP BiH koji u najavljenom referendumu vide ozbiljan pokušaj narušavanja ustavnog poretka u BiH dok isto to nisi vidjeli u doba famozne ”platforme” kada su s minornim brojem podrške na izborima, uz potporu međunarodne zajednice, pohrlili u Sarajevo popuniti pozicije koje pripadaju Hrvatima kao konstitutivnom narodu, glumeći ”Hrvate po mjeri”, čime su samo degradirali konstitutivnost svog naroda.

VIJESTI.BA :Je li spominjanje eventualnih sukoba više proizvod zategnutih odnosa između službenih politika ili pak ono ima utemeljenje u društvu koje još uvijek nije izašlo iz postkonfliktnog stanja?

SAVIĆ: Kada je u pitanju ratna retorika, mišljenja sam da ko god je računao na naivnost i glupost ovih naroda ovdje da olako ginu i ubijaju za tuđe interese nikada nije omanuo. Kako sam već rekao, lako se zapaljiva predizborna retorika pretvori u fizičku akciju, moramo uvijek biti na oprezu i motriti da međusobni sukobi ne napuste polje razgovora i pregovora.

KRALJEVIĆ:Nažalost, preoptimistično bi zvučalo kad bi rekli kako smo izašli iz postkonfliktnog stanja. Ono još uvijek traje, točno toliko koliko traje i naše licemjerje u uvjeravanje u suprotno. Dovoljna je mala iskra da rasplamsa međunacionalne tenzije. Istina, spominjanje eventualnih sukoba više je proizvod, kako kažete, zategnutih odnosa između službenih politika. U ovakvom društveno-političkom ambijentu Bosna i Hercegovina je poput adolescenta za kojeg ne možemo sa sigurnošću tvrditi u što će se razviti na koncu svog (političkog) puberteta.

MUSIĆ: Među narodima BiH vlada uvažavanje i poštovanje, niko ne želi krize i sukobe, nego ekonomski prosperitet. Ovim je proizvedena atmosfera straha i neizvjesnosti koju kreiraju retrogradne političke snage.

Razgovarao: Nihad Hebibović

(Vijesti.ba)

Related posts