Informativni web portal unsko sanskog kantona

Analitičari: Ljudi su ucijenjeni da dođu na miting SNSD-a u Banja Luku, ali to nikoga ne uzbuđuje

Hiljade građana sutra će izaći na ulice Banja Luke, na mirne proteste, kako bi Dodikovoj vlasti poručili da moraju otići, zbog umješanosti u korupciju i zbog ekonomske situacije u Republici Srpskoj, koja je katastrofalna, naročito zadnjih nekoliko godina, piše NAP.

Opozicione partije u RS, okupljene u Savez za promjene, najavljuju da će na ulice Banja Luke izaći nekoliko desetaka hiljada obespravljenih građana. Tražit će radna mjesta, bolju zdravstvenu i socijalnu zaštitu, ali i medijsku i svaku drugu slobodu.

Opozicija tvrdi da bi broj građana na protestima bio bi i veći, ali su mnogi ucijenjeni. U javnost su procurili dokumenti iz kojih se vidi da kompanije kojima upravlja vladajući SNSD uposlenike uslovljavaju da 14. maja moraju biti na strani SNSD-a. Ova partija u subotu najavljuje kontramiting. U isto vrijeme i na istom mjestu gdje su proteste najavile i opozicione stranke.

– Niko se ne uzbuđuje što su ljudi ucijenjeni da dođu na miting, tako je to kad dušu prodaš partiji zbog posla – upozorio je banjalučki analitičar Srđan Puhalo. Statistike pokazuju da u RS, kao i u drugom dijelu BiH, u Federaciji, najveći broj uposlenih u javnom sektoru dolazi po preporuci političkih partija. Radna mjesta u javnom sektoru političkim partijama služe kao glasačka mašinerija. To se pokazalo i sada.

Dio analitilara smatra da se nakon sutrašnjih protesta u RS ipak neće niša promijeniti značajno. Banjalučki profesor Miodrag Živanović rekao je u intervjuu za portal Buka kako vjeruje da se radi o ličnom obraćunu između opozicije i vlasti. Teško da će građanima to donijeti bilo kakvo dobro.

Za velikoj broj analitičara najvažnije pitanje je da se u subotu u Banja Luci sačuva mir. Vlasti proteste pokušavaju razbiti plasiranjem informacija kako iza njih stoje Bošnjaci, koji žele oslabiti Republiku Srpsku. Takve tvrdnje mnogi analitičari nazvali su smiješnim. Čak otkrivaju i to koliko su vlasti u RS uplašene zbog protesta, piše NAP.

Mektić: Dolaze ekstremističke grupe? To su gluposti

Nema nikakvih obavještajnih informacija i podataka koje upućuju na to da će u subotu, 14. maja, u Banju Luku doći bilo kakve ekstremističke grupe iz Sarajeva, Bihaća ili iz Srbije kako bi isprovocirale neke nerede ili incidente.

Kazao je ovo za “Avaz” Dragan Mektić, ministar sigurnosti BiH, koji je potvrdio da je u stalnoj komunikaciji sa svim policijskim i obavještajnim agencijama u zemlji u vezi s najavama koje stižu iz Banje Luke o mogućim sutrašnjim nemirima tokom protesta koje organizira blok opozicionih stranaka okupljen u Savez za promjene, a istog dana kontramiting prave stranke u vlasti u manjem bh. entitetu.

“Informacije o dolasku grupa iz Sarajeva, Bihaća i Srbije u Banju Luku neka su vrsta spinovanja. To su najobičnije gluposti, laži i dokaz da se vlast prepala zahtjeva naroda i da unošenjem straha i panike pokušava spriječiti proteste. U stalnoj sam komunikaciji sa svim našim agencijama, a razgovarao sam lično i s ministrom unutrašnjih poslova Srbije, koji mi je rekao da oni nemaju nijednu informaciju o tome da neko želi organizovano ili pojedinačno doći u subotu u Banju Luku da bi pravio incidente”, kaže Mektić.

Ipak, u BiH će, naglašava Mektić, za svaki slučaj biti poduzete preventivne mjere.

“Pojačat ćemo prvenstveno zaštitu naše granice. Pooštrit ćemo kontrolu svih mogućih nelegalnih, a i legalnih graničnih prelaza. Što se tiče bezbjednosti tog protestnog skupa u Banjoj Luci, ja pozivam sve građane koji žele da dođu, da to slobodno učine”, ističe Mektić.

Ministar sigurnsoti naglašava da nije isključena mogućnost ni da vlast u RS inscenira neke incidente.

“Ako je vlast nešto režirala i osmislila, onda im poručujem da to neće proći. Ne možete vi unošenjem straha, izmišljanjem neprijatelja da utičete na volju naroda da dođe i izrazi svoje nezadovoljstvo”, kaže Mektić.

Nema olakšica za istraživačke aktivnosti: Kako žive bh. inovatori?

Domaćim kompanijama se nude tehnička rješenja bh. inovatora, i to pretežno po sajmovima. Ali firme rijetko kupuju te izume, kazao je Hujić.

Kod nas nema “igraju dobro, pa zijane od Kipra“, mi u kontinuitetu osvajamo nagrade, počinje svoju priču o inovatorima u BiH Husein Hujić, generalni sekretar Asocijacije inovatora BiH (AIBiH) i direktor Svjetske federacije inovatorskih organizacija.

S ponosom ističe da u bh. udruženju okupljaju 412 inovatora koji osvajaju nagrade širom svijeta i o BiH šire pozitivnu sliku. Brojna priznanja ipak nisu riješila niz problema s kojima se susreću u svom radu od čega izdvaja nedostatak finansijskih sredstava za rad udruženja te odnos države prema firmama koje bi primijenile patente u praksi.

Inovacije su rizik

Biti inovator u BiH je konstantna trka između svakodnevnog preživljavanja s jedne strane, jer se bh. inovatori rijetko obogate od svojih izuma, i s druge strane, rada na projektima za koje su ovi pojedinci emotivno vezani. Primjena izuma u privredi i njihova komercijalizacija prema podacima koje Hujić iznosi, je tek oko 5 posto na globalnom nivou.

– U našoj zemlji je prema anketi koju smo radili procenat primjenjenih inovacija između 15 i 25 posto, što je mnogo više od prosjeka – kazao je on.

Domaćim kompanijama se nude izumi i tehnička rješenja bh. inovatora, i to pretežno po sajmovima. Ali firme rijetko kupuju te inovacije zbog niza razloga, a inovatori se rijetko obogate od svog posla.

– Nisu privrednici krivi, već država. Proizvodnja novog proizvoda na bazi nepoznate inovacije je veliki rizik. Potrebno je uložiti sredstva, napraviti alat koji će izraditi prvi prototip proizvoda a tek onda, pod uslovom da se projekat procijeni održivim, krenuti u masovnu proizvodnju. Država firmama nameće poreze dok oni testiraju inovacije, a to nije podnošljivo i potrebno je da se istraživačko-inovatorske aktivnosti privatnih preduzeća oslobode svih poreza. Firma preuzima sav rizik na sebe, ali ako uspije u svom planu, onda država dobija vrijedan izvor budžetskih prihoda – objašnjava Hujić.

Podrška udruženju

Ističu da s pojedinim ministarstvima poput Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta nemaju dobru saradnju, ali kao pozitivan primjer izdvaja BH Telecom i Ministarstvo civilnih poslova BiH.

– Od 1994. godine pa do danas, BH Telecom nas finansira i to je svjetski primjer da jedna ogromna firma sarađuje sa jednim malim udruženjem preko 20 godina. S druge strane, podržava nas i Ministarstvo civilnih poslova BiH koje u nama vidi dobrog ambasadora BiH o kojoj širimo pozitivne vijesti. Svijetu je stalo do naših projekata, i mi naprimjer u Južnu Koreju već godinama idemo besplatno jer nam oni plate i put i štand na sajmu. Želimo da nas i domaći akteri prepoznaju u jednakoj mjeri – zaključuje Hujić.

Uspješni primjeri

Tek su pojedini bh. inovatori ostvarili zapažen uspjeh. Drago Barbarić iz Žepča je izumio vrata i prozore sa tri stakla između kojih se u vakuumiranom prostoru nalazi zavjesa tipa venecijaner. Na osnovu tog izuma je pokreno firmu Barbara koja je posao proširila i na proizvodnju kuća. Doktor hirurg, ortoped Adnan Dizdar je izumio ortopedski implantat za učvršćivanje polomljenih natkoljeničnih kostiju, a čija proizvodnja je još 2012. počela u zagrebačkoj tvornici Instrumentarija.

(A. Perčo/Faktor.ba/Foto: J. Brutus)

Zvanična potvrda: Dario Dumić novi reprezentativac Bosne i Hercegovine

Reprezentacija Bosne i Hercegovine je zvanično dobila veliko pojačanje.

Danas smo dobili zvaničnu podvrdu da će mladi fudbaler NEC Nijmegena Dario Dumić igrati za Bosnu i Hercegovinu, što je ovaj bivši mladi reprezentativac Danske i zvanično potvrdio. Dumićevi roditelji su iz BiH, a on je odrastao u Danskoj.

Ipak, Dumić je rođen u Sarajevu, a prošao je omladinsku školu velikog danskog kluba Brondbyja. Postojalo je mnogo špekulacija da li će Dumić igrati za Bosnu i Hercegovinu, a konačno je stigla njegova zvanična potvrda, prenio je sajt reprezentacija.ba.

Otac Dženana Memića: Tražit ćemo vještačenje telefona članova Alisine porodice

“Uzdam se u Skupštinu i nove proteste. Stalno se nadam, nikada se nisam ni prestao nadati, ali ništa konkretno se nije desilo. Jedino mogu izdvojiti pismo Dalide Burzić, glavne kantonalne tužiteljice, jer sam do sada uglavnom dobivao odgovore poput “Ne možemo ništa reći u cilju istrage” ili “Nemojte vi ništa”. Pitam se koga oni štite. Udario sam na 100 vrata, ali se nijedna nisu otvorila. Obilazio sam političare, OHR, VSTV, niko nije htio da mi pomogne” kazao je Muriz Memić, otac Dženana Memića (22), mladića iz ilidžanskog naselja Sokolović-Kolonija čije ubistvo još uvijek nije riješeno.

Za policajca koji je nakon dramatičnog događaja prvi razgovarao s Alisom Mutap, Dženanovom djevojkom, rekao je da ne može vjerovati da je toliko naivan jer je u pitanju stariji i iskusniji čovjek.

“To je policajac iz saobraćajne policije i mi smo ispred bolnice pričali s njim. Ne možemo vjerovati da nam nakon tri mjeseca to javljaju jer mi od samog početka govorimo o lažnim izjavama. Neko vrši ogroman uticaj na kompletan slučaj, a taj policajac, ako je kriv, neka odgovara za to”, kazao je Muriz za Dnevni avaz.

“Alisa je mijenjala iskaz istu noć. Prvo je rekla da ih je udario auto, a onda je drugi put mojoj kćerki Arijani rekla: Ko vam je to rekao”, kaže Dženanova majka Munevera.

Memići kažu da im je posebno nevjerovatno to što je Alisa, nakon Dženanovog povređivanja, stajala na mjestu događaja i držala je dva mobitela u rukama, svoj i Dženanov, a nikoga nije pozvala.

“Tražit ćemo da se vještače telefoni članova porodice Mutap, još nekih policijskih službenika, pa čak i osoba iz Tužilaštva. Vjerujte da su u policiji plakali zbog ovog slučaja, a Tužilaštvo je bilo “hladno”. Tamo sam bio samo tri puta i pravo da vam kažem, ne ide mi se tamo nikako. Kada sam htio ponuditi nagradu, rekli su ne, kada sam tražio nadvještačenje, opet su rekli ne! Imam u planu uključiti i SIPA-u”, kaže Muriz.

Protestna šetnja za Dženana Memića

Otac Muriz je kategoričan u tome da neće odustati od borbe za istinu i pravdu. Majku Muneveru najviše boli šutnja Alise, Dženanove djevojke, s kojom je bio u vezi dva mjeseca. Alisa je jedini svjedok Dženanovog povrijeđivanja.

“Dženanu je poslala poruku: Moj ili Božiji. Imala je problema s bivšim momkom koji joj je prijetio. Koliko znam, tukao je dok su bili u vezi. On je jedne prilike rekao Dženanu: Slobodno ti nju udari, voli ona to. Ljudi su nam skretali pažnju na nju… Tri dana prije ubistva prijatelj mi je rekao za Dženana: Skloni ga. Pa zamislite samo da je ona njemu u januaru uputila 2.500 poziva na telefon”, rekao je Muriz.

Meč koji je promijenio svijet: 26 godina od velikih nereda na Maksimiru

3. maj 1990. godine, datum kada je u Maksimiru igrana utakmica Dinamo – Crvena zvezda, ostao je upamćen po neredima do tada neviđenim na stadionima bivše države. Najmanje šezdeset – po nekim izvorima i dvije stotine – povrijeđenih osoba, divljanje navijača, masovni sukob Bad Blue Boysa s tadašnjom milicijom, haos, paljenje trgovina i opći rat koji je satima vladao na ulicama istočnog dijela grada obilježili su utakmicu koju su mnogi navijači doživjeli kao prvi čin raspada Jugoslavije.

Mediji su kasnije učestalo promicali tezu kako je upravo tom utakmicom, prekinutom prije nego li što se desio i prvi udarac lopte, započeo Domovinski rat. Ovaj datum će najprije ostati kao jedan od ključnih za raspad SFRJ.

Naime, svega sedam dana prije toga završeni su prvi višestranački izbori na kojima je premoćno pobijedio HDZ.

U Srbiji je, s druge strane, već godinama čvrstom rukom vladao Milošević, milicija se, kaže dugogodišnji predsjednik Udruge navijača Dinama Thomas Bauer, doživljavala kao organ Jugoslavije, te su usijani međunacionalni odnosi bili važan faktor u sukobima »Boysa« s Delijama, a potom domaćih navijača s milicijom.

Prema izvještajima, povici poput »Ubit ćemo Tuđmana« ili »Srbe na vrbe« nisu bili rijetkost, te je pravo čudo da niko nije poginuo.

– Počelo je tako što su Delije provalile na južnu tribinu. Naime, provocirala ih je manja grupa naših navijača tako što ih je gađala kamenjem te verbalno vrijeđala. Tada su apsolutno nadmoćne Delije probile ogradu te započeli tučnjavu s našima, kojih je bilo najviše tridesetak. Milicija je potpuno zakazala, naime, to je trajalo relativno dugo, a oni uopće nisu reagirali. Tada je ostatak stadiona poludio, kaže Bauer.

Nekoliko hiljada Delija na utakmici je predvodio Željko Ražnatović Arkan, budući zloglasni ratni zločinac kriv za bezbrojne mrtve u ratovima na području bivše Jugoslavije. Godinama su se spominjale teorije kako je Arkan, za kojeg se smatralo da je bio agent Službe državne bezbednosti, dobio zadatak da izazove nerede te ispipa kako Hrvati »dišu«. Milicija je, po toj teoriji, namjerno pustila Delije da tuku Boyse, a potom ih zaštitila od domaćih navijača.

– Delije i dan danas priznaju da je on »od nikuda« uletio na mjesto njihovog vođe, što je čudno jer se zna kako se napreduje u navijačkoj hijerarhiji – morate imati određeni broj gostovanja te »podviga«. Po onom što znam, Kontraobaveštajna služba (KOS) je procijenila BBB-e, Torcidu i Armadu kao prijetnju Jugoslaviji te provodila nadzor. To je bilo samo tjedan dana nakon izbora, a znalo se da je Milošević preuzeo državne strukture, nastavlja Bauer. Na istoku i sjeveru stadiona bilo je prisutno petnaestak hiljadanavijača Dinama, od kojih je veliki broj upao na teren kroz prethodno prepiljenu ogradu u pokušaju da pomognu svojim drugovima na jugu. Međutim, na travnjaku je došlo do brutalnog sukoba s policijom, koja je započela s masovnim »pendrečenjem«, upotrebom suzavca i vodenog topa. Pojedini »Boysi« poveli su napad na privremeni milicijski »stožer« pod sjevernom tribinom. Jedan navijač pritom je ustrijeljen u nogu, no odmah je prevezen u bolnicu. Kontakta glavne grupe Boysa s Delijama zapravo nije ni bilo.

– Haos u gradu trajao je još satima nakon dovršetka tučnjave na stadionu, po Maksimirskoj su se mogli vidjeti nikad ponovljeni prizori. Demolirane su beogradske trgovine, napadani milicajci, osobno sam vidio kako opkoljeni i ustrašeni milicajac puca u zrak, a potom ga je netko kamenom udario u glavu i srušio na zemlju.

Činjenica je da je Milošević godinama provodio antibirokratsku revoluciju i organizirao mitinge, dok je u Hrvatskoj trajala šutnja.

Nije to bio početak nekog hrvatskog ustanka, ali činjenica je da su Hrvati prvi puta masovno pokazali zube.

Sad, može se reći da je to koristilo i hrvatskoj strani, jer je Tuđman imao otvorene ruke da smijeni ljude u SUP-u te time stvori hrvatsku policiju, kaže Bauer. Dodao je kako se u svakom slučaju ne može tvrditi da je postojala urota milicajaca da tuku navijače išta jače no inače.

– U principu, milicija nije reagirala bitno drugačije no nedavno policija, nisu baš napredovali. Istina, bio je jako čudan postupak milicije koja nije reagirala na nerede Delija na južnoj tribini. Ponašali su se kao da ih se to ne tiče. Svašta je moguće. No, ljudi zaboravljaju da su prvi masovni neredi bili 1988. na utakmici s Hajdukom, kada je kamenovana milicijska stanica u Petrovoj, tadašnjoj Kraševoj, zaključio je Bauer. Razgovarali smo s još jednim svjedokom maksimirskih nereda, koji se nikako ne slaže s tezom da je tamo započeo Domovinski rat.

– Situaciju su nabrijale snažne međunacionalne tenzije, no uvijek je tako bilo na derbijima Dinama i Zvezde. Zapravo je to bila nebitna utakmica, jer je prvenstvo već bilo odlučeno. Stadion je bio poluprazan. Osim toga, to nije bila posljednja utakmica, iza toga je odigrano još čitavo prvenstvo. Dinamo je Zvezdu 1991. pobijedio s 3:2, to je bila predivna utakmica na kojoj nije bilo nikakvih nereda. Mislim da je teza da je rat počeo na Maksimiru čista mistifikacija, no to je moj dojam, kazao je naš sugovornik, koji je želio biti anoniman. Ipak, na toj utakmici Delije nisu bile prisutne. Bilo kako bilo, Bad Blue Boysi će danas svojim pripadnicima poginulim u Domovinskom ratu položiti vijence na spomenik podno zapadne tribine, te se čini da za njih nema sumnje kada je rat započeo. Neke stvari se ne mijenjaju, naime, današnju utakmicu navijači će bojkotirati u znak prosvjeda, zbog kako navode policijske brutalnosti i prekoračenja ovlasti na nedavnoj utakmici s Hajdukom.

Utakmica je postala slavna i po fizičkom obračunu tadašnjeg kapetana Dinama Zvonimira Bobana s milicajcem Refikom Ahmetovićom.

Prema raširenoj verziji, Boban je na terenu pokušao od milicajaca obraniti Dinamovog igrača Vjekoslava Škrinjara, no pri tom je dobio udarac pendrekom. Na to se zatrčao te nogama udario Ahmetovića u trbuh, koji se srušio na tlo.

Zbog toga je kažnjen s devet mjeseci neigranja, a selektorIvica Osim nije ga vodio na Svjetsko prvenstvo u Italiji. Ahmetović je u razgovoru za Hrvatski radio izjavio kako su ga kolege nagovarale da upotrijebi oružje, ali on je to odbio napraviti.

Sam Boban, pak, kasnije je ustvrdio kako je »reagirao na veliku nepravdu«.

– Mogu samo reć da sam reagirao na jednu… veliku nepravdu koja je bila toliko očita da jednostavno čovjek sa minimalnim dignitetom i nacionalnim ponosom ili čovjek koji ima osjećaj za minimalnu pravdu ne može ostat miran… Ne može ne reagirati na neki način. Ja sam kasnije bio isprovociran budući da… Ja jesam psovao, svašta sam vikao milicajcima i bilo je sigurno i s moje strane dosta provokacija prije nego što me je milicajac udario, i onda sam mu ja vratio, kazao je Boban.

Refik Ahmetović, milicajac kojeg je Boban pogodio, kasnije je otkrio da su ga kolege nagovarale da ubije Dinamovog kapitena.

– Kad sam se digao, tad su me moje kolege koje su bile blizu mene nagovarale da mu pucam u leđa. Da ga ubijem. Ja to nisam učinio. Nagovarali su me cijelo vrijeme dok je on tu bio na stazi. Njega je Kuže odveo prema svlačionici. Ja sam rekao ‘Ako vi hoćete pucati, imate svoj pištolj i pucajte. Ja neću pucati, kazao je Ahmetović.

Navijači Dinama 13. maj obilježavaju kao početak Rata za Hrvatsku i svake godine na taj datum klub i navijači polažu cvijeće i pale svijeće na spomeniku Bad Blue Boysima poginulima u ratu, a CNN je ovu neodigranu utakmicu uvrstio među pet onih koje su promijenile svijet.

sport.ba

Stražari se šalili dok je Bojan gorio: Nek’ se malo peče, nek’ nauči lekciju

U javnost je procurila snimka sa zatvorske nadzorne kamere koja prikazuje posljednje trenutke života 25-godišnjeg Bojana Bešića, koji je izgorio u pulskoj samici 16. novembra 2015.!

Bojan je po zatvorima proveo ukupno pet godina. Zadnju kaznu od 8 mjeseci služio je zbog prijetnje bivšoj djevojci i nezakonite upotrebe ličnih podataka.

Dogodilo se to samo dva mjeseca prije nego što je trebao izaći na slobodu. Bojan je zapalio gumenu sobu, to jest samicu. Plamen se proširio, a pravosudni policajci nisu reagirali. Ugušio se, a njegovo tijelo je potom izgorjelo.

“Na snimci se jasno vidi da je izvukao upaljač iz desnog džepa, a oni tvrde iz usta. On je htio privući pažnju na sebe i da ga izvuku iz samice. Više puta se okreće i gleda u kameru s čuđenjem što niko ne reaguje”, rekao je Vedran Bešić, brat pokojnog Bojana.

O ovom se slučaju u Puli puno govorilo, a u javnosti se i dalje vrlo malo zna.

“Jedan od pritvorenika je prilikom izlaska iz zatvora, odnosno premještaja u drugu instituciju izjavio da je bio svjedok tog nemilog događaja. Dok je ćelija gorjela i dok se osjetio dim i čula vika, čuo je kako čuvari govore da će ga malo pustiti da se peče kako bi Bojan naučio lekciju i došao pameti, a u međuvremenu su se vrata od topline raširila i nije ga bilo moguće spasiti tako da je do kraja izgorio”.

Pogledajte dio snimke OVDJE . Kompletna snimka biće objavljena večeras na Novoj TV u emisiji Provjereno.

“Mini šampioni”: 400 djece će igrati fudbal na Gradskom trgu u Bihaću

U iščekivanju MINI ŠAMPIONA koji će se 28. maja ove godine održati na glavnom Gradskom trgu u Bihaću, ilustrator Mirsad Agić, iz Sarajeva, izradio je poseban plakat za ovu priliku.

S motivima Bihaća i dječije bezbrižne igre, plakat najavljuje dolazak 400 djece, koji će na dan finala UEFA lige šampiona, u dresovima ovogodišnjih finalista, igrati zabavni fudbal za djecu.

13173313_545144015610915_7741096229497037542_o

Gradonačelnik Galijašević prisustvovao prijemu u Banja Luci povodom obilježavanja Dana Evrope

Delegacija Evropske unije u Bosni i Hercegovini i ove godine obilježava Dan Evrope u cijeloj zemlji, brojnim događajima i aktivnostima, a u okviru ”Evropske sedmice”.Tim povodom, šef Delegacije EU u BiH i specijalni predstavnik EU ambasador Lars-Gunnar Wigemark sinoć je organizirao prijem za zvanice iz društveno-političkog života BiH u tvrđavi Kastel u Banjoj Luci.

Na poziv ambasadora Wigemarka sinoćnjem prijemu prisustvovao je i bihaćki gradonačelnik Emdžad Galijašević, koji je u razgovoru sa čelnim čovjekom EU u našoj zemlji, zahvalio Delegaciji EU u BiH na podršci pri realizaciji brojnih projekata na području grada Bihaća.

„Grad Bihać dugi niz godina uspješno realizira sve projekte sa međunarodnim organizacijama a posebno sa predstavnicima EU i mi smo kao gradska uprava opredjeljeni da i u narednom periodu budemo partner predstavnicima EU kako u realizaciji projekata , tako i u procesu ulaska naše zemlje u članstvo Evropske Unije. To je naš zajednički cilj i on našoj zemlji, a samim time i našem gradu , nudi stabilnost i ono što je najbitnije još veće otvaranje investicijama“- kazao je gradonačelnik Galijašević.

Amabasadora Wigemarka, bihaćki gradonačelnik pozvao je u posjetu Bihaću, sa posebnim akcentom na posjetu Nacionalnom parku Una.

VUČIĆEVA ZABRINUTOST ZA BANJU LUKU: Skretanje pažnje s unutrašnjih problema u Srbiji

Najave nemira i prolivanja krvi predstavnicima nevladinog sektora uvijek podižu obrve. Kažu – tek nakon subote biće poznato da li su alarmantna upozorenja srpskog premijera o ekstremistima koji planiraju izazivanje sukoba na protestu u Banjoj Luci bila utemeljena, ili su služila za skretanje pažnje s unutrašnjih problema u Srbiji.

“Onda će se postaviti pitanje da li je jedno takvo drastično upozorenje doprinelo da se izbegnu konfrontacije, ili je možda bilo prenaglašeno i da je u toj prenaglašenosti postojao m otiv koji nije u vezi sa situacijom u Banjaluci, već sa situacijom u Beogradu i sa novim položajem predsednika Vlade Srbije u odnosu na njegove zapadnoevropske partnere posle ishoda izbora u Srbiji koji možda nisu bili u skladu s njegovim očekivanjima”, kaže Dušan Reljić sa Njemačkog instituta za međunarodne odnose i bezbjednost.

Iako svaka potencijalna prijetnja po bezbjednost može podgrijati tenzije u regionu, stručnjaci za međunarodne odnose podsjećaju – protesti su demokratski čin i kao takvi se ne smiju u javnosti izjednačavati s nasiljem.

“Mislim da je ovakva vrsta nestabilnosti u ovom trenutku, kroz neke socijalne proteste i proteste opozicije možda čak – stabilnost. Jer ono što se događa u Makedoniji, ono što se događalo u Bosni 2014, i ono što će se sutra možda dogoditi u Banjaluci jeste znak da građani i određeni dijelovi političke scene ne prihvataju narativ koji imamo poslednjih 15-20 godina, koji je elitističan, samoreferencijalan i zatvoren”, smatra Vedran Džihić iz Austrijskog instituta za međunarodnu politiku.

U regionu svako malo priče o zakuhavanju odnosa, ugroženosti nacija i oštre strelice preko granica. Sve to, smatraju analitičari, zato što političarima tenzije pomažu da opstanu na vlasti, a savjete civilnog sektora malo ko sluša.

“Vlade naših zemalja nisu to uvažavale i nisu tom brzinom reagovale, tako da deset godina nakon našeg ukazivanja, mnogi od tih problema iskaču kao kosturi iz ormara”, navodi Aleksandar Popov iz Centra za regionalizam.

Svi se slažu u jednoj ocjeni – ekstremisti i huligani još predstavljaju faktor koji može narušiti krhke odnose u regionu. Jedino je pitanje – ko ih i kada angažuje.

SB

Go to Top