Osuđeni za ratne zločine u BiH otkupljuju kazne za 36 hiljada maraka

Zakonom u FBiH predviđeno je da se kazna zatvora do godinu dana može zamijeniti novčanom, dok je u RS-u ta granica šest mjeseci.

“Cijena” dana zatvora iznosi 100 KM, piše Večernji list BiH.

Ovu zakonsku mogućnost iskoristila su do sada najmanje trojica ratnih zločinaca, objavila je Balkanska istraživačka mreža.

Pet osuđenika

Petorici osuđenika za ratne zločine, kojima je izrečena kazna zatvora od godinu dana ili manje od toga, županijski sudovi ili Sud u Distriktu Brčko odobrili su zamjenu zatvorske kazne novčanom.

Određeni su im pojedinačni iznosi od oko 36 hiljada KM.

Tri takve odluke već su realizirane, a još dvije su u provedbenoj fazi, doznaje BIRN.

Svoje kazne u novcu isplatili su Amir Ćoralić, Atif Krkalić i Branko Pudić. Ćoralić je, nakon priznanja krivnje pred Županijskim sudom u Bihaću 2015. godine, osuđen na 11 mjeseci zatvora zbog silovanja maloljetnice počinjenog 1993. na području Cazina, koje je okarakterizirano kao ratni zločin protiv civila.

Svoju zatvorsku kaznu “iskupio” je uplatom iznosa od 36.000 KM. Krkalić je proglašen krivim za fizičko zlostavljanje triju civila srpske nacionalnosti prilikom ispitivanja o posjedovanju oružja 1992.

Njega je njegovo nedjelo koštalo 36.000 KM. Plaćanjem novčane kazne zatvora se spasio i Pudić, osuđen na godinu dana zbog zlostavljanja zatočenika nesrpske nacionalnosti u logoru Luka u Brčkom.

Ratni zločin, prema međunarodnom kaznenom pravu, najteže je kazneno djelo, zbog čega javnost i žrtve očekuju drakonske kazne, stoga je novčano iskupljenje za ova djela još šokantnije.

“Nisam zadovoljna kaznama izrečenima dosad. Mislim da ljudski život vrijedi mnogo više od nekoliko godina koliko dobije neki zločinac za mučenja, silovanja i ubojstva civila.

Te kazne bi trebale biti na neki način zadovoljenje i približna utjeha porodicama ubijenih, a zapravo postaju samo dodatno ogorčenje.

Novčana kazna za počinitelje uvreda je i još jedan udarac porodicama.

Takve odluke su sramotne za ljudski rod i taj pristup zločinu govori žrtvama da su njihovi gubici uzaludni, da su one nezaštićene, a potencijalnim zločincima se tako daje poticaj kad znaju da za zločin neće odgovarati i niti biti kažnjeni velikom kaznom.

Time se otvara mogućnost da se ponove isti ili čak i gori zločini”, kazala je za Al Jazzeru Anera Šehić-Fazlić, magistrica komunikologije.
Posebna kategorija

Čak i sudije imaju različito mišljenje o ovakvoj praksi.

“Mogućnost zamjene izrečene kazne zatvora do jedne godine ima učinak na ostvarenja prihoda proračuna, a pitanje je ima li utjecaja na svrhu kažnjavanja. No, tako se oslobađaju zatvorski kapaciteti”, izjavio je za BIRN Senaid Ibrahimefendić, predsjednik Okružnog suda u I. Sarajevu.

Njegov kolega Bojan Stević, predsjednik Okružnog suda u Trebinju, ocjenjuje kako su ratni zločini posebna kategorija pa se ne mogu tretirati poput prometnih prekršaja.

“Po meni je degutantno da za ratni zločin netko plati. To je karikatura. Ratni zločin je sam po sebi težak i bez obzira koja je kazna izrečena, jer ona može biti niska zbog tisuću i jedne olakotne okolnosti, ipak je to ratni zločin, ne brza vožnja”, kaže Stević.

Related posts