Održavanjem referenduma prekršen Ustav BiH: Poraz međunarodne politike i pravosudnog sistema države

Vlasti u Republici Srpskoj su provođenjem referenduma o Danu RS-a prekršile Ustav BiH, a samim tim i Dejtonski mirovni sporazum. Institucije BiH, isto kao i međunarodna zajednica, pokazale su se nemoćnim da zaštite Ustav BiH čime je dodatno poljuljano povjerenje građana BiH u funkcionisanje države.

Naime, Ustav BiH koji je integralni dio Dejtonskog mirovnog sporazuma jasno je definisao ulogu i jurisdikcije Ustavnog suda BiH pri tome ističući kako su odluke Ustavnog suda “konačne i obavezujuće”.

Uprkos stalnim upozorenjima stranih ambasadora i Ureda visokog predstavnika međunarodne zajednice (OHR) BiH, predsjednik manjeg bh. entiteta Milorad Dodik ostao je ustrajan u odluci da održi referendum o Danu RS-a iako je Ustavni sud BiH donio odluku o privremenoj zabrani održavanja referenduma.

Dodik se tako oglušio i na silna saopćenja Valentina Inzka koji je pozivao vlasti u RS da se uzdrže od provođenja referenduma koji nema zakonske osnove. Iz OHR-a su ranije saopćili da ovdje više nije riječ o praznicima Republike Srpske nego o direktnom osporavanju državnog pravosuđa.

Političari u BiH tek nakon jučerašnjeg referenduma postali su svjesni koliko su slabe državne institucije koje su po Ustavu BiH i zakonima dužne čuvati ustavno-pravni poredak BiH.

Još uvijek nije jasno kako se država BiH i međunarodna zajednica dovela u situaciju da jedan od predsjednika administrativno-teritorijalne jedinice krši najviši pravni akt zemlje i sve napore koje su uložile svjetske sile u Dejtonski mirovni sporazum.

Sve oči uperene su sada u glavnog tužioca Tužilaštva BiH Gorana Salihovića koji bi morao reagovati s obzirom na to da nepoštivanje odluka Ustavnog suda BiH predstavlja krivično djelo.

“Službena osoba u institucijama Bosne i Hercegovine, institucijama entiteta ili institucijama Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, koja odbije da izvrši konačnu i izvršnu odluku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, Suda Bosne i Hercegovine ili Doma za ljudska prava, ili sprečava da se takva odluka izvrši, ili na drugi način onemogućava njeno izvršenje, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina”, piše u Krivičnom zakonu BiH.

Salihović se posljednjih mjeseci suočava i sa žestokim kritikama dijela javnosti nakon što ga je ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić optužio za mešetarenje i curenje informacija iz predmeta o kupovini vile Milorada Dodika u Beogradu te predmeta poput Bobar i Pavlović banke.

Identičan broj kritika usmjeren je i na OHR koji bi trebao osigurati poštivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma. Naime, jedan od ključnih zadataka OHR-a je da osigura da državne i entitetske institucije, koje su predviđene Ustavom BiH, funkcionišu efikasno i odgovorno.

Profesor međunarodnog prava Zarije Seizović smatra da je nemogućnost bh. institucija da osiguraju sprovođenje odluka Ustavnog suda BiH posljedica Dejtonskog mirovnog sporazuma.

“Ta situacija relikt je dejtonskog mirovnog rješenja i današnjeg ustavno-pravnog uređenja BiH koji su od BiH napravili potpuno nefunkcionalnu državu, a čiji neodrživ politički položaj dodatno usložnjava činjenica da je BiH, praktično, pod neuvjerljivom i isto tako nefunkcionalnom upravom međunarodne zajednice”, rekao je Seizović.

On smatra kako se u bh. društvu i u svijetu prava dan nakon referenduma ništa neće promijeniti.

Istog mišljenja je i profesor na Odsjeku sigurnosnih i mirovnih studija na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Ismet Beridan koji kaže kako je srpskoj političkoj eliti dobrodošla presuda Ustavnog suda BiH da sprovedu bar jedan od referenduma koje obećavaju godinama.

“Ovaj referendum neće proizvesti posebne sigurnosne prijetnje, ali ako je probni balon da bi se eventualno u narednom periodu raspisivao referendum o secesiji RS-a onda nisam siguran šta će se dogoditi”, rekao je Beridan.

S obzirom na to da je predsjednik RS-a poručio kako ne postoji nikakva krivična odgovornost zbog sprovođenja referenduma te da bi Tužilaštvo BiH trebalo uhapsiti kompletnu Narodnu skupštinu RS-a ostaje nejasno kako će se pravosudne institucije na kraju iznijeti sa direktnim rušenjem Ustava BiH.

Građanima do tada ostaje samo da se nadaju kako će pravna država profunkcionisati jednom i u BiH.

Related posts