Ocjena svjetskih diplomata o stanju na Balkanu: 2017. će biti godina “iz noćne more” za regiju

Albansko i srpsko pitanje nije zatvoreno, to su Izrael i Palestina u Evropi. Ovom izjavom albanskog borca za ljudska prava i člana radikalne stranke Vetëvendosje Belgzima Kamberija britanski list Guardian ilustrujme situaciju na Balkanu. Upravo zvog porasta tenzija u BiH, Crnoj Gori, Srbiji, Makedoniji i Kosovu, Balkan bi, prije Kine i Bliskog Istoka mogao izazvati glavobolju predsjeddniku SAD-a Donaldu Trumpu zbog vanjske politike.

U BiH, sastavljenu od dva entiteta FBiH i RS, ratne rane nikad nisu zacijelile. RS svako malo prijeti referendumom o nezavisnosti, a političari iz ovog entiteta prijete bojkotom državnih institucija zbog žalbe na presudu Međunarodnog suda pravde koja je oslobodila Srbiju od krivnje za genocid.

Srbi su, piše Guardian, sa oduševljenjem dočekali Trumpovu pobjedu, slaveći zato što je pobijedio Hilary Clinton, suprugu njihovog najvećeg neprijatelja Billa Clintona, koji je poveo NATO-ovu kampanju bombardovanja srpskih snaga u BiH i na Kosovu.

Što se Srbije tiče, prošli mjesec voz s natpisom ‘Kosovo je Srbija’ na više jezika zaustavljen je prije nego što je stigao u Kosovsku Mitrovicu. Nakon toga, predsjednik Tomislav Nikolić je izjavio kako će i on i njegovi sinovi uzeti oružje u ruke ako Srbi na Kosovu budu ugroženi. Istovremeno, Hrvatska i Albanija zatražile su od NATO-a reviziju svoje mirovne misije na Kosovu.

U Crnoj Gori je prošle godine zabilježen veliki politički potres nakon tvrdnji tamošnjih vlasti kako su ruske obavještajne agencije pokušale orkestrirati državni udar.

Nakon poduže političke krize u kojoj etnički Albanci gube strpljenje, Makedonija se muči s uspostavom nove vlade. Ova država je završila u zapadnim medijima i nakon što je kongresmen blizak Trumpu Dana Rohrbacher predložio da se tu zemlju rastavi i razdijeli među susjedima.

– Makedonija nije država. Žao mi je, nije država, rekao je, Rohrbacher, inače predsjednik Odbora za vanjske poslove američkog Kongresa.

Spomenuti albanski borac za ljudska prava Belgzim Kamberi tvrdi kako je situacija katastrofalna.

Najosjetljivija situacija je na sjeveru Kosova, tačnije u Kosovskoj Mitrovici. Na ulicama sjevernog dijela ovog grada su izvješene srpske zastave, službena valuta je srpski dinar, srpske državne firme pružaju komunalne usluge, a na ulicama se govori srpski. Automobili voze bez tablica – oni sa službenim kosovskim tablicama uklanjaju ih čim dođu na sjever. S druge strane, u južnom dijelu Mitrovice, na drugoj strani rijeke Ibar, potpuno je drugačije stanje. Ovaj dio grada je gotovo potpuno albanski i ima odvojenu administraciju.

Šefica administrativnog ureda sjeverne Mitrovice Adrijana Hodžić ističe kako se nada da će se ljudi osloboditi straha kojeg imaju.

– Iskreno, dosta mi je već i Prištine i Beograda, jer nas političari iskorištavaju kao žrtve, istakla je Hodžić.

Ona zastupa ideju razmjene teritorija, tvrdeći da je ovaj region mogao tako i ranije riješiti probleme. Pojedini analitičari ponovno predstavljaju ideje zamjene teritorija – predavanje sjeverne Mitrovice Srbiji u zamjenu za dolinu Preševa u kojoj se nalazi većinsko albansko stanovništvo.

Guardianov dopisnik tvrdi kako obični građani nemaju želju za novim sukobima, unatoč izraženoj nacionalnoj simbolici na ulicama.

Diplomati opisuju 2017. kao ‘godinu iz noćne more’ za cijelu regiju, s izborima u Srbiji, sve vjerojatnijim vanrednim izborima na Kosovu, i pripremama za opće izbore u BiH naredne godine.

Sem toga, očekuju se i prve optužnice iz suda u Den Haagu za zločine koje su počinili pripadnici Oslobodilačke vojske Kosova, a među osuđenima bi mogli biti i pripadnici političke elite, što bi moglo poslužiti kao okidač za nestabilnost, piše novinar Guardiana.

Related posts