Nikad više Unskom prugom

Ne treba se zavaravati pričama koje se pojavlju povremeno, obično pred neke izbore, kako postoje izgledi za obnovu Unske pruge. Unske pruge u državnim planovima nema!

Okvirna strategija saobraćaja u BiH, koju je nedavno usvojilo Vijeće ministara BiH, a usaglasili lideri svih političkih stranaka, objavljena je prije nekoliko mjeseci na zvaničnoj stranici Ministarstva prometa i komunikacija BiH. U tom strateškom dokumentu predviđeni su svi najvažniji projekte u narednih 15 godina i detaljno opisuje provođenje Prometne politike od danas do 2030. godine kada je u pitanju izgradnja infrastrukturnih projekata u BiH, od izgradnje autocesta, brzih cesta, željezničkih pruga, luka, mostova, pa sve do ulaganja u avioinfrastrukturu.

Krajine tu ima malo. Nema aerodroma Golubić, nema brzih cesta i što je najtužnije -nema Unske pruge. Unska pruga ne postoji više zvanično. Ona nije projekat i sve što do nje ostaje jest spomen koji blijedi na važnost te pruge u ex Jugoslaviji i povremeni upita zastupnika iz Krajine u parlamentima u Sarajevu. Pitao je Senad Šepić, Jasmin Emrić i još neki. Nit su dobili odgovor, nit podršku nit ih je neko i doživio ozbiljno, saznaje Biscani.net.

Krajina se uvijek bavila sama sobom toliko da su joj „promicale“ sve prilike. Čak se i kantonalno Ministarstvo za građenje i prostorno uređenje , u zadnjih nekoliko godina okrenulo samo zaštiti zraka i stavljanju fasada na zgrade, dok su na prostorno planiranje, čini se, zaboravili. Usvajanje ove strategije, koja se odnosi na period 2015.-2030. godina, jedan je od uvjeta Evropske komisije da bi naša država mogla aplicirati za pristup fondovima Evropske unije, a predstavlja smjernicu za razvoj saobraćajnog sektora u BiH i prikazuje detalje za implementaciju svih projekata do 2030. godine. Kako saznaje Biscani.net portal, kada je u pitanju Federacija, na listi prioriteta, čija je izgradnja već u toku ili treba početi, nalazi oko 30 projekata, od čega se 12 odnosi na autoceste, pet na izgradnju brzih cesta, a deset na magistralne ceste. Ukupna vrijednost projekata koji se odnose na izgradnju autoputa, tačnije Koridora 5C, iznosi oko 4,2 milijarde eura . Radi se o dionicama Nemila – Klopče, Mostar Jug – Zvirovići, Svilaj – Odžak, Tarčin – Ovčari, Žepče – Nemila, Mosta Sjever – Mostar Jug, Ovčari – Salakovac, Orašje – Tuzla i Žepče – Tuzla. Projekti na izgradnji brze ceste odnose se na dionicu Lašva – Nević Polje, Nević Polje – Jajce, Bihać – Velika Kladuša, Turbe – Donji Vakuf – Bugojno – Kupres – Livno – granica s Hrvatskom, ali i Mostar – Široki Brijeg – Grude – granica s Hrvatskom.

U RS je planirana izgradnja 24 projekta koja se odnose na puteve te četiri zaobilaznice. Ukupna vrijednost ovih projekata je oko 3,3 milijarde eura. Kad je u pitanju željeznica gavne potrebe i ciljevi razvoja mreže a u Federaciji BiH iskazani su u sljedećim aktivnostima: • Rekonstrukcija željeznica na Koridoru Vc u Federaciji BiH • Studija izvodljivosti nove linije Vareš – Banovići • Administrativne procedure radi identificiranja novih željeznica koje se mogu dodati SEETO mreži • Finaliziranje 2 investiciona ciklusa rekonstrukcije željeznica u BiH • Elektrifikacija linija Brčko – Tuzla i Doboj – Zvornik • Gradnja terminala za kontejnere Unske pruge nema. Podsjetimo, 1. decembra 2012. godine ukinuti su putnički vozovi na relaciji Bihać – Bosanski Novi i Tuzla – Brčko. Glasnogovornica Željeznica FBiH Senka Račić o razlozima ukidanja tad je rekla : „Razlog ukidanja tih linija u unutrašnjem i međunarodnom saobraćaju jeste nemogućnost Željeznica Federacije da i dalje snose izuzetno visoke troškove koje su proizvodile te linije. Iako je iz Unsko-sanskog kantona izražavana spremnost za subvenciniranje putničkih linija ni od tog nije bilo ništa. Što se tiče Hrvatske oni su davno stavili tačku na to i javno se odredili jer ova pruga na ukupno devet mjesta prelazi granicu sa susjednom državom BiH, i potrebno je zajednički rješavati problematiku, odnosno RH ne može samostalno pokrenuti nikakve aktivnosti po tom pitanju, već isključivo zajednički s BiH. BiH se, međutim sama sa sobom nije mogla dogovoriti da iskoristi potencijale, kakav je Unska pruga, te su susjedi odustali od „ćorava posla“.

Možda još ima nade? Ali ima li političke odlučnosti i spremnosti u Krajini da zvanično Sarajevo natjera da prizna javni interes Unske pruge?

biscani.net

Related posts