Nekoliko kilometara od Gornje Sanice, mjestašca udaljenog petnaestak kilometara od Ključa, na obroncima Grmeč planine, smjestila se farma gdje se uzgajaju crveni ili alpski jeleni.
Vlasnik farme je biznismen Muhamed Kahrimanović, koji već godinama živi i radi u Austriji, a ovo neobično uzgajalište podigao je prije nepunih šest godina. Brigu o neobičnim i lijepim životinjama vodi Safet Selman, koji nam je ispričao kako ih je u međuvremenu toliko zavolio da bez njihove blizine ne može zamisliti niti jedan dan.
“Inače sam vlasnik stolarske radnje i prije nekoliko godina sudjelovao sam u izgradnji objekata na farmi. S obzirom na to da živim u blizini i da nije bilo nikoga ko bi se prihvatio brige o životinjama, pristao sam da radim taj posao i, vjerujte mi, ni trenutka se nisam pokajao”, kaže Selman.
U ograđenom prostoru, koji zauzima površinu od oko šest hektara, s potokom koji protiče čitavim prostorom, boravi stado jelena, koje trenutno broji dvadesetak životinja, među kojima dva odrasla mužjaka, dok ostatak čine ženke i mladunci. Selman ističe kako je u prošlosti, iz Češke i Austrije, u dva navrata uvezeno pedesetak jelena, te da je u međuvremenu jedan broj životinja prodat u Živinice.
Prema njegovim riječima, jeleni su isporučeni tamošnjem biznismenu, koji je također planirao da započne uzgoj alpskog jelena, ali je u međuvremenu odustao od ovog posla nakon katastrofe koja ga je zadesila.
“Čuli smo kako su mu u tor s jelenima provalili psi lutalice i usmrtili najveći broj životinja, dok su one povrijeđene morale biti eutanazirane”, kaže Selman.
Alpski jeleni izvanredno adaptirali na postojeće uslove života
Dodaje kako su i sami u nekoliko navrata imali probleme s psima lutalicama koji su usmrtili ukupno šest životinja, a jednom prilikom je i medvjed provalio žičanu ogradu. Ističe kako su se alpski jeleni izvanredno adaptirali na postojeće uslove života i boravka na ovim prostorima i smatra kako bi njihov uzgoj mogao biti isplativa djelatnost.
“Nažalost, trenutno smo limitirani, jer za uzgoj većeg broja životinja treba više prostora. Obraćali smo se općinskim vlastima u Ključu s molbom da prostor proširimo na okolne šume, koje su u državnom vlasništvu, ali kao i obično, kod nas se sve iskomplikuje i okonča bez rezultata”, kaže on.
Prije nekoliko godina, jeleni su na samu pojavu vlasnika bježali, dok su se u međuvremenu potpuno navikli na ljudsko prisustvo te nerijetko hranu uzimaju iz njegovih ruku.
Objašnjava da ih hrani najmanje dva puta dnevno, te da hranu mora ostavljati na više lokacija, a ona mora biti raznovrsna.
“Jedu veliku količinu hrane jer se puno kreću i troše mnogo energije tokom dana. Njihov metabolizam je veoma snažan, tako da konzumiraju gotovo sve vrste hrane”, rekao je Selman.
Dodaje kako se radi o veoma senzibilnim životinjama, koje poklonjenu ljubav i pažnju uzvraćaju jednakom mjerom. Inače, stado je ranije brojalo nekoliko odraslih mužjaka, zbog čega je neprestano dolazilo do borbi i sukoba, kao i međusobnog povređivanja.
“Sada imamo dominatnog mužjaka i jednog mladog jelena. Trenutno se zna ko je alfa mužjak, ali mladi jelen je toliko ojačao i sve se češće suprotstavlja. Neće trebati još dugo vremena da preuzme gospodarenje nad ženkama”, kaže Selman.
Prvobitna namjera uzgajanje zbog njihovog ukusnog mesa
Prema njegovim riječima, prvobitna namjera vlasnika je bila da jelene uzgaja zbog njihovog ukusnog mesa, koje je veoma traženo na stranom tržištu.
“Njihovo meso je pravi delikates u austrijskoj kuhinji, a kilogram mesa dostiže cijenu od 60 maraka pa naviše. U našoj zemlji ovo meso nije na cijeni, tako da su naši kupci uglavnom stranci”, kaže Selman.
Dodaje kako lovačka društva u BiH do sada nisu pokazala interesovanje da eventualno otkupe neku životinju i puste je u lovište, iako je lov na aplskog jelena u nekim zemljama izuzetno popularan i atraktivan.
“Mislim da bi se naša lovišta mogla obogatiti ovom vrstom divljači, jer smo pokazali kako se ona savršeno adaptira na ovdašnje uslove. Vjerujte, takva vrsta lova mogla bi postati prava atrakcija”, smatra Selman.
Ipak, ističe kako su u proteklih nekoliko godina ove životinje postale svojevrsna turistička atrakcija u Gornjoj Sanici.
“Svi koji žele doći su dobro došli, slobodno neka ponesu sa sobom hranu, kukuruz ili nešto drugo, jer ovako nešto ljudi rijetko imaju priliku da vide”, kaže ovaj vrijedni čovjek. – pišu nezavisne.
