Naučnici: Više od pola ljudskog organizma nije ljudski

Ljudske stanice čine samo 43 odsto ukupnog broja stanica čovjeka, tvrde naučnici.

Dodaju da ostalo čine mikroskopski kolonizatori.

Razumijevanje naše skrivene polovine, našeg mikrobioma, ključno je za razumijevanje niza bolesti, od alergija pa sve do Parkinsona.

“Oni su neophodan dio našeg zdravlja”, kaže profesor Rut Lej, upravnica Odjeljenja mikrobiomskih nauka na Institutu Maksa Planka.

“Vaše tijelo ne činite samo vi”, dodaje ona.

Bez obzira na to koliko se temeljno perete, svaki kutak, svaka napuklina vašeg tijela prekrivena je mikroskopskim stvorenjima.

To uključuje bakterije, viruse, gljivice i arheje (organizme koji su se nekada pogrešno svrstavali u bakterije).

Više smo mikrobi nego ljudi
Najveća koncentracija našeg mikroskopskog života nalazi se u “mračnim dubinama” naših crijeva, koja su lišena kiseonika.

“Mi smo više mikrobi nego ljudi”, rekao je za BBC profesor Rob Najt sa univerziteta u San Dijegu.

Procjene o tome koliki je udio mikroba u našem organizmu mijenjale su se s vremenom.

“Danas je procjena da je to otprilike jedan prema jedan, odnosno da ljudskih stanica ima oko 43 odsto u ukupnom broju”, dodaje Najt.

Međutim, genetski smo potpuno inferiorni.

Ljudski genom sastavljen je od 20.000 gena. Ali ako se tome pridodaju geni našega mikrobiomskog svijeta, ta brojka raste na između dva i dvadeset miliona mikrobiomskih gena.

“Ono što nas čini ljudima, po mom mišljenju, kombinacija je našeg DNK plus DNK naših mikroba”, rekao je za BBC mikrobiolog Sarkis Mazmanian s kalifornijskog tehnološkog instituta (Caltech).

Bilo bi naivno misliti da ljudi nose toliko mikrobiomskog materijala bez ikakve interakcije ili uticaja na naše zdravlje.

Nauka ubrzano otkriva u kojoj mjeri oni imaju ulogu u našim probavnim i imunološkim sistemima, zaštiti od bolesti i proizvodnji vitamina.

To je nov način razmišljanja o ljudskom mikrobiomskom svijetu. Donedavno se naš odnos s mikrobima uglavnom svodio na ratovanje.

Antibiotici i vakcine ljudsko su oružje protiv onih koji uzrokuju ospice, mikrobakterijsku tuberkulozu ili protiv otpornih stafilokoka. To je spasilo veliki broj života.

Zlatni rudnik informacija
Ali naučnici brinu o tome kakvu je štetu ljudski napad na ‘loše momke’ napravio našim ‘dobrim bakterijama’.

“U posljednjih 50 godina ostvarili smo sjajan posao u eliminaciji zaraznih bolesti”, kaže profesori Lej i dodaje:

“Ali zato svjedočimo velikom povećanju broja autoimunih bolesti i alergija. To je posljedica uspjeha u borbi s patogenima, doprinijeli smo razvoju novog seta bolesti s kojim se sada moramo nositi”.

Mikrobiomi se, među ostalim, povezuju i s upalnim bolestima crijeva, Parkinsonovom bolešću, možda čak i depresijom i autizmom.

Naučnici rade na tome da mikrobe pretvore u novi oblik lijekova.

Profesor Trevor Lovli iz britanskoga Instituta za genomiku i genetiku jedan je od onih koji pokušavaju da uzgoje mikrobiom zdravih ljudi i koriste ga za liječenje pacijenata.

“Sve je više dokaza da ‘popravljanje’ nečijeg mikrobioma može da dovede do remisije u bolestima poput ulceroznog kolitisa”, rekao je Lovli.

Mikrobiomska medicina u svom je razvoju, ali naučnici misle da će nadgledanje ljudskog mikrobioma uskoro postati svakodnevni događaj koji može da osigura zlatni rudnik informacija o našem zdravlju.

(Jutarnji.hr)

Related posts