Na današnji dan, prije 125 godina, rođen je poznati krajiški i jugoslavenski političar Nurija Pozderac, sin Murat-age Pozderca, vladara Cazinske krajine u doba Osmanskog carstva, te otac Hamdije i Hakije Pozderca, poznatih jugoslavenskih političara.
Nurija Pozderac rođen je 15. januara 1892. godine u Cazinu. Bio je sin Murat-age Pozderca, vladara Cazinske krajine pred kraj Osmanskog carstva u Bosni i Hercegovini.
Pozderac, inače učitelj, prvi ozbiljniji politički angažman imao je kao poslanik u cazinskom srezu 1939. godine, što je bilo lokalno zakonodavno i administrativno tijelo.
U Narodnooslobodilačkoj borbi učestvovao je od 1941. godine. Tokom 1942. godine, izabran je za predsjednika Narodnog oslobođenja u Cazinu i Narodnooslobodilačkog odbora.
U tom periodu, Nurija Pozderac je održavao stalni kontakt sa najvišim rukovodstvom NOB-a u svim dijelovima Republike. To je rezultiralo njegovim, gotovo plebiscitarnim, izborom na mjesto potpredsjednika Izvršnog odbora Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ) na Prvom zasjedanju tog vijeća 26. novembra 1942. u Bihaću.
No, moglo je biti sasvim drugačije.
Odbio mjesto ministra u Vladi NDH
Naime, kada je Džafer Kulenović, tadašnji predsjednik Jugoslavenske muslimanske organizacije (JMO), imenovan za ministra u Vladi NDH, on je posjetio Nuriju Pozderca u Cazinu.
Kako se prenosi u historijskim izvorima, Kulenović je Pozdercu “prenio selame od poglavnika” i ponudio mu mjesto u Vladi NDH, koristeći Pavelićev šablon o Muslimanima kao hrvatskom cvijeću.
Međutim, Nurija se zahvalio i “počast” odbio, uz objašnjenje: “Selam ćeš i ti poglavniku, ali u takvoj će državi, Džafere, nakon što završe sa Srbima, na red doći i ‘cvijeće'”.
Nurija Pozderac u tim momentima bira partizane, iako nikada nije postao član Komunističke partije, a bio je i vjernik. Ni Josipu Brozu Titu nije smetalo njegovo nepripadanje Komunističkoj partiji.Štaviše, Nurija Pozderac je imenovan za potpredsjednika Prvog zasjedanja AVNOJ-a, čime je aktivno učestvovao u obnavljanju bosanske državnosti.
Nurija Pozderac je bio primjer krajiškog čovjeka, čiji su principi za svakog morali vrijediti. Tako je zabilježeno da je prilikom boravka Cazinu, u toku 2. Svjetskog rata, Tito posjetio kuću Pozderaca, pa je na kućnom pragu dočekan riječima: “Ovo je muslimanska kuća. Ovdje se izuva.”
Brojni poznati potomci
Tito, ne samo da se izuo, već je sa Nurijom posjetio i cazinsku džamiju, što se ispostavilo kao odličan potez, budući da su Muslimani u Krajini, nakon nekoliko velikih zborova, masovno počeli pristupati partizanima.
Nurija Pozderac je poginuo u bici na Sutjesci, zajedno sa 7.500 partizana, a sahranio ga je njegov sin Sead, po zanimanju ljekar, koji je bio uz njega.
Nurija Pozderac imao je osmero djece, četiri sina i četiri kćeri. Dvojica sinova, Hamdija i Hakija, bili su u Jugoslaviji važni bosanskohercegovački komunistički političari. Posebno Hamdija Pozderac, koji je 80-ih bio čak i u vrhu jugoslavenske države. Unutar BiH snažno se zalagao za afirmaciju muslimana i stoga se sukobljavao sa srpskim političkim kadrovima.
Njihova sestra Sadeta Pozderac, koja je živjela u Beogradu i bila direktorica Prve beogradske gimnazije, udala se za diplomata Šerifa Buljubašića. Imali su sina Seada i kćerku Senu. Kćerka Sena udala se kasnije za Mihajla Jeremića i rodila sina Vuka. Vuk Jeremić je bivši ministar vanjskih poslova Srbije i bivši predsjednik Opće Skupštine Ujedninjenih nacija, a ovih dana je objavio kandidaturu za budućeg predsjednika Srbije.
Direktni potomak Nurije Pozderca je i bivši premijer USK Hamdija Lipovača.
Spašavao Jevreje u 2. Svjetskom ratu
Muzej holokausta Yad Vashem 2013. godine donio je odluku da se Nurija i Devleta Pozderac nagrade medaljom Pravednik među narodima za svoje požrtvovanje za spašavanje Jevreja u Drugom svjetskom, šira javnost, a pogotovo mlađe generacije pitaju se ko je bio čovjek koji je skoro 70 godina nakon smrti dobio priznanje za promicanje ljudskosti u najtežim uvjetima rata.
Pozdercima su visoka odlikovanja dodijeljena zbog hrabrosti i plemenitosti koju su iskazali spašavajući Jevreje upućene u ustaški koncentracioni logor Jasenovac.
Naime, grupa Jevreja koja je odbjegla iz transporta za Jasenovac, pokucala je u jeku užasnog rata na vrata porodice Pozderac u Cazinu. Zahvaljujući njihovoj pomoći, oni su preživjeli nacističku okupaciju Jugoslavije i holokaust.
Izraelci danas ističu da generacije nasljednika spomenutih Jevreja svoje postojanje trebaju zahvaliti muslimanima Pozdercima.
klix.ba
