Nakon što je prošlog avgusta, na Spomen-parku Garavice u Bihaću predsjednik bh. entiteta RS, Milorad Dodik najavio da će se tu graditi crkva, Bihaćko-petrovačka eparhija i Udruženje „Jasenovac – Donja Gradina“ i zvanično su to zatražili. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH dala je saglasnost za promjene odluke o proglašenju Spomen-parkova Garavice i Šušnjar nacionalnim spomenicima, ali se lokalne zajednice Bihać i Sanski Most protive. Smatraju da udovoljavanje vjerskim zajednicama, u ovom slučaju, pravoslavnoj, Komisija ispunjava isključivo političke naloge i zanemaruje sve činjenice o Nacionalnim spomenicima javlja RTVUSK.ba.
Garavice u Bihaću i Šušnjar u Sanskom Mostu baštine Spomen-obilježja stradanja antifašista, civila i partizana u drugom svjetskom ratu, Srba, Jevreja, Bošnjaka, Roma, koje su vlasti NDH počinile na ovim mjestima, i danas su nacionalni spomenici.
Oba su izložena politizaciji i stavljanju u dnevno-politički kontekst kroz tvrdnje da je tu stradao samo srpski narod, što historijski nije tačno. Šušnjar je čak tokom agresije na BiH i oskrnavljen. Uništene su ploče sa imenima stradalih Bošnjaka, što nije bio slučaj na Garavicama. Nakon prošlog avgusta i najave Milorada Dodika da će se tu graditi pravoslavna crkva, Eparhija Bihaćko-petrovačka i Udruženje Srba „Jasenovac-Donja Gradina“ pokrenuli su tu inicijativu.
Eparhija bihaćko-petrovačka, odnosno Srpska pravoslavna crkva jeste jedan od inicijatora da se na mjestima stradanja Srba na Garavicama u Bihaću i na Šušnjaru u Sansko Mostu podignu spomen hramovi – crkve.
Kako je riječ o spomenicima pod zaštitom države, zahtjev je upućen Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika BiH. Prema Poslovniku Komisije planirana gradnja ne može biti osnov za izmjenu odluke o proglašenju kulturno-historijskog dobra nacionalnim spomenikom. Ipak, Komisija je napravila presedan i dala saglasnost na promjenu odluke o proglašenju Spomen-parka Garavice i Šušnjar nacionalnm spomenicima. Komisija je donijela zaključak da se pokrene procedura izmjene i dopune Odluka a koje se odnose na redefiniranje zona i mjera zaštite
U Zavodu za kulturno-historijsko naslijeđe, kažu da se vjerski objekat ne može graditi u području Nacionalnog spomenika. I ne samo crkva, već bilo koji čvrsti objekat, za kojeg treba građevinska dozvola. Istog su stava i u Gradskoj upravi Bihaća, odnosno Sanskog Mosta. Namjere za izgradnju vjerskog objekta na mjestu gdje nikada nije bio smatraju politizacijom.
Iako su ovdje sahranjeni antifašisti i Srbi, i Jevreji, Bošnjaci, Hrvati, Romi, njihov smisao jeste antifašizam i državna zastava. I otud pokretanje inicijative da se na njima postavi zastava BIH. I upravo zbog politizacije.
Saglasni su svi da treba više brige za ova područja. A, ako se jednoj zajednici da saglasnost da gradi vjerski objekat, onda će to isto važiti i za druge. Otud poruka, ako će ih rekonstruirati, neka ih vrate u prvobitno stanje i urede, kakvi su bili do devedesetih godina prošlog stoljeća.
rtvusk.ba
