Mala škola rijeke Une: Sve što niste znali o Kraljici rijeka

Teško je riječju opisati rijeku Unu, a da već nije napisano, bojom dio njene ljepote naslikati, a da nije naslikano, a prosto je nemoguće shvatiti šta ona znači nama krajišnicima koji je u svom srcu nosimo.

Slučajni putnici i turisti koji se napiju njene modrozelene vode, vide njenu raskošnu ljepotu požele da dođu opet i uživaju u svemu što ona nudi: jedinstvenu ljepotu, nevjerovatan kolorit boja u svim godišnjim dobima, jedinstveno uživanje za sportske ribolovce, ljubitelje ekstremnih sportova, nepresušan izvor inspiracije za muzičare koji svoje impresije uvijaju u zvučne stihove i umjetnike koji svoje osjećaje stavljaju na slikarska platna.

una-bihac-iz-zraka

Međutim, rijetko se njenom značaju pristupa sa naučno-istraživačke strane, stoga u narednih nekoliko rečenica donosimo nekolicinu opće poznatih informacija s kojima se unoljpci ne tako često susreću.

Una je tipična planinska rijeka, modro-zelene boje, koja teče zapadnim i sjeverozapadnim dijelom naše države. Jednim je dijelom prirodna granica između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, njen živopisni kanjon je najkraća veza izmedju doline rijeke Save i Jadrnaskog mora. Izvire ispod stjenovitih njedara Planine Cemernice i brda Lisine u blizini sela Donja Suvaja. Vrelo Une se nalazi na 398,9 m nadmorske visine i tipicno je krasko vrelo.
Od izvora pa do ušća u rijeku Savu kod Jasenovca, Una svoje modro-zeleno tijelo provlači klisurama i ravnicama u dužini oko 212 km. Od izvora do ušća prosječni pad rijeke iznosi oko 1,3 posto, dok je u gornjem toku nešto veći pad. Od izvora do Bihaća dužina Une iznosi oko 65 km. Čitav svoj put silaženja prema ravnici Una oplemenjuje, stvara čarobnu ljepotu u vidu kaskada, slapove, bukova i druge raskosi, svojstveno samo njoj.

Dok je u gornjem toku nemirna, razigrana, hirovita, prava planinska rijeka, vec na pola puta gubi tu svoju hirovitost, urazumljuje se i plovi mirnije i tromije.

Una pri srednjem vodostaju ima različitu širinu: u gornjem toku kod Donje Suvaje široka je oko 54 m, a kod Kulen Vakufa širi svoje obale. Kod Bihaća širina je oko 116 m, kao da želi da se dodvori gradu, opušta se, gradi otočice, ade, obale su pune rastinja, stvarajući tako oazu ljepote i mira.

Kroz kamenito korito od Kostela prema Bosanskoj Krupi, Una postaje ponovo hirovita, brža i koritom uža. Nešto širine dobija kod Bosanske Krupe i Bosanskog Novog, da bi kod Bosanske Dubice, obogažena vodom, dostigla širinu od 150 pa i više metara, postala prava ravničarska rijeka, troma i glomazna, bez svoje modrozelene boje.

Na svom dugom i vratolomnom putu prima mnge pritoke: Krku, Unac sa pritokama, Ostrovicu, Klokot sa pritokama, Drobinicu, Dobrenicu, Crno jezero, Krušnicu, Vojskovu, Bastru i Glodnu te nekoliko bezimenih potoka.

U gornjem toku Une dubina korita iznosi od 1,5 do 3 m, da bi u kanjonu kod Kulen Vakufa bilo izmjereno 12 m, a na pojedinim mjestima kod Bihaca i 17 m. Brzina vode je najveća u gornjem toku i iznosi oko 3 metra u sekundi, u srednjem toku oko 1,5 metara, a u donjem toku oko 1 metar u sekundi.

una-kanjon-plavetnilo

Manirom iskusnog vajara Una stvara čudesne sklopove i oblike. Martinbrodske slapove zovu „mala Plitvička jezera“, a po svojoj ljepoti ne zaostaju slapovi kod Štrbackog buka, Ripća, Bihaća i Grmuše.

Koncentracija kiseonika i različita temperatura vode na pojedinim dijelovima toka rijeke Une pogoduju razvoju ribljeg fonda. Temperatura vode u gornjem toku iznosi oko 10 stepeni , dok u srednjem toku iznosi oko 14 stepeni, a donjem toku i više. Ovakve temperaturne razlike pogoduju razvoju flore i faune u rijeci Uni, a samim tim i razvoju ribljih populacija nastanjenih u njoj.

Ispitivanjem korita rijeke Une konstatovano je postojanje 48 vrsta biljaka i to: 25 vrsta algi, 17 vrsta mahovina i 6 vrsta dijatomea. Sav ovaj biljni svijet aktivno učestvuje u izgradnji sedrenih tvorevina.

Pored biljnih, utvrđeno je i postojanje velikog broja vodenih životinjskih vrsta (68). Najbrojniji je raćić gammarus pulex.

Na osnovu količine i broja nađenih organizama u fauni rijeke Une, može se zaključiti da ona spada u srednje bogate rijeke prema organskoj produkciji i po tome, na osnovu došadasnjih saznanja na jedan hektar vodene površine može da se naseli do 332 kg ribe.

Nurvet Dervišević za ABC.ba

Related posts