Lažne dojave nanose nenadoknadive štete: Zbog ljubavnog sastanka dojavio da je bomba u školi

Motivi za dojave o bombama različiti su i polaze od konkurentske borbe među privrednicima i ugostiteljima do izbjegavanja školskih obaveza, dosade ali i bučne muzike.

Prijave koje se kao po pravilu pokažu neosnovanim koštaju mnogo novca, živaca, ali i ugleda. Tri lažne dojave o bombama u BBI centru koštale najmanje 200.000 KM.

Iako u našoj zemlji i nisu toliko česta dojavljivanja i lažne prijetnje bombama ipak postaju jedan od najvećih problema za normalno funkcioniranje brojnih državnih službi, sudova, škola, marketa, pa čak i gradskog i avio prijevoza. Samo na području Kantona Sarajevo u posljednjih osamnaest mjeseci upućeno je deset lažnih dojava o postavljenim bombama, a uhvaćena je tek polovina krivaca. Šteta koju su nanijeli i koja se ne mjeri samo u novcu, neizreciva je.

Borba sa konkurencijom

Slično je i u drugim kantonima, odnosno gradovima u našoj zemlji. Prije samo nekoliko dana četrdesetdvogodišnji muškarac iz Bužima paralizirao je trgovački centar FIS u Bihaću i to nakon što je jednoj od uposlenica centra prišao i kazao da je u objektu postavljena bomba. Ona je o tome odmah obavijestila sigurnosne agencije, a paniku koja je potom nastala teško je objasniti.

Centar je odmah evakuiran te je policija izvršila i KDZ pregled, ali do trenutka u kojem je utvrđeno da je dojava o bombi lažna, šteta je već načinjena. Ona se mjerila u desetinama hiljada maraka, velikom strahu prisutnih, ali i narušenom ugledu. Krivac je ubrzo pronađen i uhapšen, ali se nedugo nakon saslušanja našao na slobodi. Kako smo saznali, motiv zbog kojeg je bomba upućena krije se u konkurentskoj borbi privrednika.

Ovo je jedan od primjera koji pokazuje kako su lažne dojave o bombama u posljednje vrijeme sve češće u trgovinama, a paraliziraju i rad važnih ustanova kao što su škole, sudovi, aerodromi i druge institucije. Nerijetke su i dojave o bombama u ugostiteljskim objektima. Ono što je zanimljivo jeste da se u ovakvim slučajevima teško dolazi do lažnih dojavljivača koji obično ovakvu lažnu prijavu upute putem telefona.
Policijski službenici koji obavljaju KDZ preglede pojašnjavaju da se većina poziva uputi sa telefonskih govornica, ali i sa SIM kartica koje se iskoriste za taj jedan poziv i bace. Do tih kartica, odnosno brojeva svi mogu veoma lako doć,i pa je upravo zato dojavljivače nekada nemoguće i otkriti.

Zanimljivo je da ljudi ove lažne dojave upućuju iz najrazličitijih motiva. Kao što je FIS-u lažna dojava upućena kako bi jedan privrednik kojemu je opao posao napakostio onom drugom, isti motiv je razlog za dojavu o postavljenom eksplozivu u nekim ugostiteljskim objektima koje su zabilježene na području Unsko-sanskog ali i Srednjobosanskog kantona.

– Imali smo slučajeva i u kojima stanari zbog buke i muzike koja odjekuje do kasno u noć, lažno dojave da je u kafiću postavljena bomba znajući da će objekat istog trena svi napustiti. Iako su svjesni da je krivično djelo to što rade, ipak se odluče na taj korak – kazao je za Faktor Rusmir Prohan, glasnogovornik MUP-a Srednjobosanskog kantona.

Ipak, u najvećem broju slučajeva, lažne dojave o postavljenoj bombi bivaju upućene u obrazovne ustanove, uglavnom u srednje škole. Đaci su glavni akteri ovakvih dojava i iako mnogi od njih školu nazovu i kažu da je bomba postavljena unutar nje kako bi izbjegli školske obaveze, odnosno provjere znanja, zabilježeni su i potpuno drugačiji motivi školaraca.

Neki to urade iz dosade i najčešće ne bivaju uhvaćeni u svom nestašluku. No, policijski službenici se dobro sjećaju lažne dojave o bombi u jednoj srednjoj školi u Novoj Bili. Prije nekoliko godina stotine đaka je pohrlilo napolje, a nakon što je jedan takav poziv zaprimio sekretar škole. Nakon KDZ pregleda utvrđeno je da je bomba lažna, ali motiv zbog kojeg je upućena zapamtili su mnogi.

Naime, provedenom policijskom istragom kasnije je utvrđeno da je dojavu uputio jedan zaljubljeni srednjoškolac, koji je na taj način želio svoju djevojku izvući sa časa kako bi proveo vrijeme sa njom i dokazao joj da je toliko voli da je spreman i počiniti krivično djelo.

– Neki učenici koji su uhvaćeni na djelu nakon lažnih dojava priznali su da im je bilo istinski dosadno pa da su morali dojaviti postavljenu bombu kako bi bili oslobođeni nastave i otišli na kafu i igrati bilijar – prisjetio se Prohan.

Nemjerljive štete

Međutim, ovakvim dojavama se nanosi ogromna šteta koja se najprije ogleda u gubljenju novaca ugleda, ali i živaca onih koji su meta. Panika i strah do kojih dolazi u ovakvim slučajevima su zapravo i najveća šteta. Pozivi se uglavnom upućuju direktno u objekat u kojem je navodno postavljen eksploziv. Njega primi radnik na centrali, koji zatim obavijesti policiju. Rijetki su slučajevi da dojavljivač direktno obavijesti policiju.

– Policijski službenici su dužni po zakonu da izađu na teren, evakuiraju instituciju u kojoj je prijavljeno da je postavljen eksploziv i da obave KDZ pregled iako su možda unaprijed i sigurni da je dojava lažna. Policija taj pregled radi u okviru svog opisa posla, ali činjenica da gube vrijeme na to umjesto da rade na nekim važnijim i korisnijim poslovima je nemjerljiva šteta – kazao je za Faktor Ale Šiljdedić, glasnogovornik MUP-a Unsko-sanskog kantona.

Upravo je takva šteta tako nanesena Međunarodnom aerodromu u Sarajevu kada je prošle godine dojavljeno da se u avionu Turkish Airlinesa nalazi bomba.

Tako je jedan poziv, koji ne košta ni pola marke, ali koji se morao ozbiljno shvatiti, jer se nikada ne zna da li je lažan ili stvaran, napravio štetu koja se ne može izraziti. Šteta nije samo u tome što su angažirani silni ljudi koji su radili mimo radnog vremena, ni u tome što se moralo temeljito provjeriti kompletan avion, svakog putnika koji je bio u njemu i svaki prtljag, mada su tu istu kontrolu putnici već prošli na aerodromu u Istanbulu, niti u tome što se prtljag putnika koji su čekali naredne letove na aerodromu ponovo provjeravala te što je naredni let kasnio skoro sat, već u činjenici da je stvoren psihološki pritisak i da je narušen imidž sigurnosti. Nasreću policija je brzo rasvijetlila slučaj i uhapsila krivca. Ispostavilo se da se radi o S.V. (33) te je on i kažnjen za svoje nedjelo. Izgubljen ugled, kao i osjećaj sigurnosti, mnogo je teže povratiti.

Isti je slučaj i sa dojavama o bombama koje su prošle godine upućene BBI centru u Sarajevu kada je osim narušenog ugleda, ovoj kompaniji nanesena i velika materijalna šteta. Naime, u BBI-u je lažna dojava o bombama upućena čak tri puta, a samo jedna takva dojava dovela je do gubitka od oko 64.000 KM. Tri dojave koštale su BBI oko 200.000 KM.

Kada jedna ovakva dojava stigne u tržni centar kao što je BBI, istog trenutka mora se kompletan objekat isprazniti. U roku od 15 minuta mora se evakuirati zgrada od deset spratova, koja ima 120 poslovnih objekata, puno uposlenika kao i stotine posjetilaca. Potom se mora pregledati svaki ćošak objekta kakav je BBI centar, magacini puni robe, a ljudi koji rade kontradiverzioni pregled moraju ući u svaki taj prostor, svaku radnju, svaku kancelariju, a garaža, koja ima skoro 500 parking mjesta na tri etaže, posebna je priča. Naime, neophodno je pregledati svako auto.

Osobe koje rukovode BBI centrom kažu kako zapravo, za vrijeme trajanja evakuacije i kontradiverzionog pregleda na gubitku su svi kako zakupci koji imaju biznise, prodavnice i restorane, tako i kupci i posjetioci.

– Tu je riječ o vešeslojnoj šteti, materijalnoj i nematerijalnoj, počevši od izgubljenih radnih sati, izgubljenih mušterija, izgubljene zarade, pa do izgubljenih živaca, a najviše izgubljenog ugleda, a da mi s tim apsolutno nemamo nikakve veze, niti na to možemo utjecati – kažu u BBI centru.

srdjan vukadinovic

Stručnjaci ističu da je učestalost lažnih dojava o podmetanjima bombi izašla iz svakog okvira normalnog i očekivanog i već predstavlja patološko ponašanje. Po psihološkoj strukturi oni koji lažno i anonimno javljaju da je podmetnut eksploziv zapravo su kukavice.

– Takvi ljudi su kukavice, oni se plaše da na pravi način izađu iz svoje anonimnosti. Oni su po psihološkoj strukturi ličnosti slične onima koji anonimno na društvenim mrežama ostavljaju najpogrdnije komentare i govor mržnje. Tada se osjećaju sigurno, kada anonimno pričaju bestijalnosti ili kada dojavljuju da je podmetnuta bomba – pojasnio je za Faktor socijalni psiholog Srđan Vukadinović.

Od šest mjeseci do tri godine zatvora

Osobe koje šalju lažne dojave o tobožnjoj opasnosti, zavisno od posljedica, kažnjavaju se po četiri člana Krivičnog zakona FBiH – za ugrožavanje opće opasnosti, ugrožavanje sigurnosti, zloupotrebu znaka za pomoć i sigurnost, te za lažno prijavljivanje. Za ova krivična djela propisane su kazne zatvora, a kreću se od tri mjeseca pa do šest godina.

Sve manje lažnih dojava

Od početka 2016. godine pa do kraja mjeseca juna registrirana je jedna anonimna dojava o postavljenoj eksplozivnoj napravi na Univerzitetu Burch na Ilidži, a za lažnu dojavu je osumnjičen M.A. (27). Tokom 2015. godine registrirano je devet anonimnih dojava o postavljenim eksplozivnim napravama. Identificirani su izvršioci koji su uputili lažne dojave koje su se odnosile na avion Turkish Airlinesa (S.V., 1983.), Medicinski fakultet (B.F., 1994.), srednju školu na Drveniji (Ć.E., 1998. godine), ugostiteljski objekat na području općine Ilijaš (R.E., 1990. godine), te na trolejbus ( L.A., 1980. godine) i protiv njih su preduzete zakonske mjere. Rasvijetljen je i slučaj upućivanja lažne dojave o postavljenoj eksplozivnoj napravi u Gazi Husrev-begovoj medresi, (oktobar 2014.), a protiv osumnjičenih (B.Z., 1996. i D.H., 1996.) podnesen je službeni izvještaj nadležnom tužilaštvu.

Odlažu se stotine sudskih procesa

U januaru 2015. godine dojava o postavljenoj bombi je upućena i u zgradu u kojoj su smješteni Općinski i Kantonalni sud u Sarajevu. KDZ pregledom koji je proveden ustanovljeno je da je dojava bila lažna, ali za vrijeme trajanja pregleda nanesena je velika šteta u radu ovih institucija. Naime, odložen je rad na stotinama sudskih procesa.

– Ovakve dojave zbog KDZ pregleda odlažu suđenja, što zapravo predstavlja velike gubitke u smislu plaćanja troškova advokatima i svjedocima koji dođu na ročišta. Odloži se donošenje mnogih sudskih odluka i značajno uspori rad sudova – kazao je za Faktor Vladimir Špoljarić, sudija sarajevskog suda.

Nakon dojave u Kantonalnom sudu u Sarajevu, krivac je identificiran i kažnjen. Ispostavilo se da se radi o osobi protiv koje se vodio postupak u Općinskom sudu u Sarajevu.

(E.F./Faktor.ba)

Related posts