Kriminal i samovolja: Ogrešević nanio milionsku štetu općinskom budžetu

Iako se u medijima predstavlja kao grad budućnosti sa povoljnim uslovima za dovođenje stranih investicija, općina Cazin je zapravo još jedna u nizu onih koje su se utopile u kriminalu i samovolji koju sprovodi lokalna vlast. Milionske štete koje su nanesene budžetu kroz nezakonite otkaze i nova zapošljavanja su toliko velike da ih u ovom trenutku općina Cazin ne može isplatiti…

“Što se tiče eventualne financijske šteta za općinu Cazin, o kojoj sad tačno ne mogu govoriti, mi nećemo sjediti skrštenih ruku i naravno tužićemo nadležne“, riječi su Nermina Ogreševića u intervjuu obavljenom 14. februara 2014. godine, samo četiri mjeseca prije nego što je Općinski sud u Cazinu potvrdio presudu da se bivši uposlenici, tačnije njih devet, vrate na radna mjesta u organe uprave. Otkaze su, kako Sud tvrdi, dobili nezakonito, što je značilo da je budžet Općine opterećen za više od milion maraka

Otkazi navodno uslijedili zbog reforme uprave na nivou cijele države

Zadnji Zakon o državnoj službi koji je donesen prije više od jednog desetljeća navodi kako upravne postupke u organima uprave ne mogu voditi osobe sa srednjom stručnom spremom. Upravo je to, navodno, bio glavni razlog zbog kojeg je načelnik Nermin Ogrešević uručio čak 15 otkaza, među kojima su i dva uručena čistačicama.

Prema riječima Ogreševića, u to vrijeme otkazi su bili opravdani, što potvrđuje i Federalni odbor za žalbu koji je potvrdio valjanost njegove odluke. Ipak, u svemu ovome postoji mnogo razloga za sumnju da su otkazi uistinu bili opravdani, pogotovo jer su na pojedina radna mjesta upošljavane osobe koje su također imale srednju stručnu spremu i nijednog radnog dana iskustva. Upravo je zbog toga Sud poništio odluke Općine ali i Federalnog odbora, i to u augustu 2008. godine, što aktuelni načelnik u svojim javnim istupima nikad nije obznanio.

Ogrešević, koji o ovome nikad nije detaljno govorio u javnosti, ovih dana nije imao vremena da nas primi u svojoj kancelariji…

Odluka Općinskog suda u Cazinu: Vratiti radnike na posao

Krajem 2006. godine i početkom 2007., u općini Cazin je zbog navedenih reformi otkaz dobilo 15 radnika. Neki od njih su izbačeni iz organa uprave na nezakonit način, zbog čega su pravdu odlučili potražiti kod Odbora za državne službe i žalbe. Ipak, bezuspješno, obzirom da su u Odboru smatrali kako su njihove žalbe neosnovane, te da nema zakonske osnove za njihov povratak na stara radna mjesta. Razočarani ovakvom odlukom, 11 radnika je odlučilo pravdu tražiti pred Općinskim sudom u Cazinu, nakon čega je općina počela tonuti sve dublje u dubiozu iz koje, barem u ovom trenutku, ne mogu izaći.

Sud je nekoliko mjeseci nakon podnošenja tužbi odlučio da se spor završi u korist otpuštenih radnika, i to nakon saslušanja nekolicine uposlenih u općinskim organima upravljanja, a koji su potvrdili da su otkazi bili i više nego sumnjivi.

Portal Kladusa.net je došao u posjed dokumenata, odnosno presude Općinskog suda iz 2008. godine, koja potvrđuje da su Ogreševićeva i odluka Odbora za žalbe nezakonite, te je naloženo vraćanje devet radnika na njihova radna mjesta. Njegova samovolja se potom nastavila, pa su radnici odlučili pravdu braniti i pred Kantonalnim sudom. Ogrešević je u to vrijeme cijeli slučaj okarakterisao kao veliku pogrešku sudstva, jer problem nisu rješavali sa prioritetom. A zapravo jesu, i to 2008. godine kada su presudili u korist nezakonito otpuštenih radnika. U tom trenutku, načelnik je mogao spriječiti megalomansku štetu na teret budžeta, ali to nije htio, pa se cijeli slučaj nastaviti voditi pred Sudom više od pet godina.

Odbrana Općine se svodila na zakonskim odredbama te tvrdnjama da su cijelo bodovanje (zbog kojeg su i uslijedili otkazi) izvršili u skladu sa zakonom. Ipak, njihove radnje u veii otkaza su u potpunosti nezakonite, pogotovo ako u obzir uzmemo nekoliko slučajeva o raspoređivanju namještenika sa ukinutih, na postojeće pozicije – bez da su za to ispunjavali zakonske propise.

Slučaj Bajrama Karabeg otkriva pozadinu otkaza

Da otkazi nisu bili slučajni i da su sprovedeni mimo zakonskih okvira, potvrđuje i slučaj u matičnim uredima. Naime, nakon što je došlo do preustroja u općinskim organima, Bajrama Karabeg više nije mogla obavljati posao referenta za zanatstvo i saobraćaj. Njena pozicija je ukinuta. Prema Zakonu, ona je u tom trenutku postala tehnološki višak i sa srednjom stručnom spremom je bila jedna od najvećih kandidata za dobijanje otkaza. To se, na kraju, ipak nije desilo.

Naime, u Općini su nakon bodovanja odlučili otpustiti tadašnju radnicu na poziciji matičara, jedne od rijetkih zaposlenih koja je imala certifikate kao dokaz dovoljne stručnosti za obavljanje tog posla. I unatoč 20 godina provedenih na tom radnom mjestu, uslijedio je otkaz koji joj je uručen početkom 2007. godine. Na njeno mjesto je postavljena upravo nestručna Karabeg, koja nije imala nijedan dan radnog staža na poziciji matičara. Da bi stvar bila gora, odlukom općine, u MZ Ćoralići je vraćen matični ured u koji su trebali zaposliti Nedretu Ikotić, međutim na njenu poziciju je opet instalirana upravo Karabeg.

Nekoliko svjedoka i uposlenika općinskog organa uprave je na Sudu potvrdilo da Karabeg nikad nije obavljala posao matičara, te da je nekoliko uposlenika sa srednjom stručnom spremom koji su zaposleni za vrijeme kada je poziciju načelnika obnašao upravo Ogrešević – na kraju ostali na poslu.

Što se tiče slučaja Bajrame Karabeg, valja naglasiti kako je ista raspoređena na novo radno mjesto, prije nego li je ranija namještenica uopće dobila otkaz, čime je grubo prekršen Zakon o državnim namještenicima. A to su Ogrešević i suradnici znali, stoga i ne čudi da se i bodovanje nije sprovelo zakonski.

Naime, prilikom bodovanja, namještenici u tom trenutku nisu imali jasan uvid na oglasnoj ploči, niti su im dostavljene informacije o bodovanju, pa tako oni koji su imali priznate certifikate zbog kojih su gubili i po 10 bodova, nisu imali mogućnost da opravdaju svoj status.

Zašto se slučaj stavlja u ladicu; Općina sada duguje više od milion maraka

Iako su jasno prekršili nekoliko Zakona, iz općine Cazin do današnjeg dana nije stigao niti jedan službeni odgovor vezan za ovaj slučaj. Načelnik Ogrešević nas u četvrtak i petak nije mogao primiti u svojoj kancelariji, zbog preobimnog posla, ali je opće poznato da je i ranije u vezi ovog slučaja iznosio samo nerealne fakte, spominjući odluku Odbora za žalbe, koji je postupio nezakonito i šablonski.

Razlog zašto se o ovom slučaju ne govori je taj što je nastala šteta trenutno milionska. Naime, nakon dvije presude koje su donijela dva nivoa Suda, općina Cazin je na stara radna mjesta morala vratiti nezakonito otpuštene namještenike – zasad njih devet, ali kako saznajemo, na Sudu su još dva slučaja koja će najvjerovatnije imati jednak ishod kao i prethodni.

Ipak, možda presuda sama po sebi ne bi bila toliko teška za vlast u Cazinu, da Sud nije naredio isplatu svih plata u periodu dok ovih devet radnika nije radilo na svojim mjestima. Naime, konkretno u jednom slučaju, Ogrešević će iz budžeta općine Cazin morati izdvojiti skoro 60 hiljada maraka na osnovu plata – i to osobama koje u to vrijeme nisu obnašali nikakvu funkciju, odnosno bili su nezaposleni. Nešto više od 6 hiljada maraka Općina će za samo jedan slučaj morati isplatiti kao troškove parnice. Ono što je ipak najgore u ovom slučaju jeste činjenica da na neisplaćene plate i dalje pristižu kamate u visini od 12%. Pa bi to u 105 mjeseci na glavnicu predstavljalo brojku veću od samih dugovanja za isplatu plata – čime je općina u samo jednom slučaju dužna isplatiti oko 150 hiljada maraka na osnovu plata, troškova parnice, penzionog i socionalnog osiguranja.

Podsjetimo, radi se o 9 slučajeva, a konačna dugovanja, ne računajući kamatu, variraju u nekoliko hiljada maraka – zavisno od plata otpuštenih radnika.

To znači da Općina trenutno duguje preko milion maraka od kojih, kako saznajemo, nijedna nije isplaćena na račun namještenika koji su presudom vraćeni na radna mjesta. Došli smo i do dokumenta koji dokazuje da je iz BBI banke u nekoliko navrata poslan zahtjev u općinsko računovodstvo od kojeg su zahtjevali informacije o isplati dijela dugovanja. Zahtjev je upućen prije godinu dana i od tog dana nije isplaćena niti jedna marka. Dokument možete pogledati klikom ovdje.

Prema budžetu općine Cazin, nijedna marka nije izdvojena za dugovanja ni u tekućoj godini, što znači da će kamate zasigurno rasti i do decembra ove godine.

PRESUDU IZ KONKRETNO JEDNOG SLUČAJA MOŽETE POGLEDATI KLIKOM OVDJE. 

Izvor blizak općini: Ovdje se sprovode samovolja i nepotizam, a zbog toga smo dužni milione

Iako Ogrešević o ovome nije htio pričati, bilo je i onih koji jesu. Naš izvor blizak općini nam otkriva kako se na sve strane trenutno “mažu oči”, kako bi se prikrilo pravo stanje budžeta oko kojeg se već godinama u Vijeću vodi prava bitka. “Mi smo se doveli u situaciju da smo oštetili vlastiti budžet konkretno u tom slučaju za više od milion maraka. Niko ni ne pomišlja da riješi taj problem. Tu se radi o klasičnoj samovolji i, rekao bih, potrebi pojedinaca da kroz raznorazne infrastrukturne projekte pred izbore pokažu kako je sve trenutno med i mlijeko. Ali, zapravo, daleko je od toga“, navodi nam naš izvor te dodaje:

“Općina je puna nepotizma. Krenimo od pripravnika u državnim institucijama koji svoju šansu uglavnom dobiju preko nekog iz vladajuće stranke. O stalnim uposlenicima u javnim preduzećima već sve znamo. To je javna tajna. Navešću vam nekoliko primjera, ali ne bih nikog imenovao. Pogledajte uposlenike u socijalnom – žena jednog od političara iz partnerske stranke. Vodovod? Katastrofa, otvaraju se radna mjesta za podobnike i djecu političara i onih koji su bliski politici. Komunalno-stambeni fond je također jedan od primjera kako nepotizam u Cazinu pušta svoje korijene. Situacija je katastrofalna i to treba ljudima reći.”

Dok Cazin grca u dugovima, načelnik iz budžeta izdvaja novac za vlastita priznanja

Zanimljiva je informacija i o dodjeli priznanja načelnicima na području Unsko-sanskog kantona. Za epitete kojima su se okitili, poput “Najnačelnik regiona”, “Najmenadžer” i sl., iz javnih budžeta širom Federacije isplaćeno je preko 30 hiljada maraka organizatorima manifestacija. Među onima koji su izdvojili velike cifre prije preuzimanja “nagrada”, je i Nermin Ogrešević. On je, naime, pokretu koji mu je dodijelio plaketu iz budžeta općine isplatio 6 hiljada maraka, kojima su kupovani razni časopisi i knjige koje nemaju apsolutno nikakvog značaja za razvoj općine i lokalne samouprave.

Osim njega, novac iz općinskog budžeta je izdvojio i načelnik Bosanskog Petrovca Zlatko Hujić, dok je Agan Bunić planirao isplatiti tri hiljade maraka i to iz novca namijenjenom Centru za socijalni rad.

Za kraj, naš izvor nam poručuje: “Puno je nepotizma, kriminala i raznih mutni radnji, ne samo kod nas, već u svim općinama na kantonu. Ove političke borbe na kantonalnom nivou su samo pokazatelj koliko su im bitne direktorske pozicije u raznoraznim državnim firmama poput USK šuma. Istražite malo korupciju, istražite nepotizam u javnim preduzećima u Cazinu, iznenadiće vas količina informacija koje možete prikupiti na terenu.”

Ništa nas više, ipak, ne može iznenaditi.

Kladusa.net

Related posts