Connect
To Top

Koliko smo zaduženi i gdje smo ulagali: BiH mora vratiti još 1,5 milijardu KM “Titovog duga”

Prema podacima Ministarstva finansija i trezora BiH, ukupan vanjski dug naše zemlje iznosi 8,36 milijardi KM. Ovi podaci se odnose na period zaključno sa 30. junom prošle godine. Sasvim sigurno je da će ovi podaci biti značajno izmijenjeni, kada Ministarstvo finansija i trezora ažurira podatke zaključno sa 31. decembrom 2016. godine, jer će tada u naš vanjski dug ući i produženi aranžman sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), u vrijednosti od oko milijardu maraka.

Od ovog iznosa Federacija BiH treba da vrati 5,21 milijardu maraka, RS 3,07 milijardi KM, Brčko distrikt 20,5 miliona, a državne institucije 54,3 miliona KM. Razlog za to je što je većina kredita uzetih od međunarodnih banaka i finansijskih institucija zapravo namijenjena entitetima, iako se svi međunarodni kreditni sporazumi sklapaju putem državnog Ministarstva finansija i trezora.

Na državnom nivou se realizuje tek nekoliko projekata, kao što su kredit Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) namijenjen razvoju zračnog saobraćaja, kredit Vlade Belgije pod nazivom “Izvozni kredit 1”, kredit Evropske komisije “Makrofinansijska pomoć II”, te zaduženje dobijeno od Razvojne banke Vijeća Evrope (CEB) za izgradnju državnog zatvora.

Potrebno je odmah naglasiti da svih 8,36 milijardi duga nije nastalo nakon rata. U njega je uračunat i preostali dug kojeg je BiH naslijedila od bivše SFRJ u postupku sukcesije. Dio ovog duga je do sada vraćen i ostalo je još da otplatimo blizu 1,5 milijardi KM. Ovaj dug trebamo vratiti Londonskom klubu povjerilaca, Pariskom klubu, te Međunarodnoj banci za obnovu i razvoj (IBRD), koja djeluje pod okriljem Svjetske banke.

Što se tiče zaduženja koje trenutno vraćamo, najviše novca dugujemo Svjetskoj banci, 2,33 milijarde maraka i to IBRD-u 421 milion KM, a Međunarodnoj razvojnoj asocijaciji (IDA) 1,9 milijardi maraka. Evropskoj investicijskoj banci (EIB) dugujemo 1,68 milijardi maraka. Zanimljivo je da je Međunarodni monetarni fond (MMF) tek na trećem mjestu po visini kredita koje im vraćamo i to u iznosu od 963 miliona maraka. U ovaj iznos nije uključen posljednji kreditni aranžman sa MMF-om, oko kojeg se trenutno “lome koplja” u domaćim institucijama.

Koreanci bili “široke ruke”

Treba napomenuti da su se država i entiteti zaduživali i kod pojedinačnih država i komercijalnih banaka, a ne samo kod međunardnih finansijskih institucija. Međutim, iznos tih, takozvanih bilateralnih zaduženja je daleko manji i njegova vrijednost je 1,87 milijardi KM, od čega zaduženje FBiH iznosi 1,25 milijardi KM, RS-a 610 miliona maraka, Brčko distrikta 5,8 miliona KM, a državne institucije su se na ovaj način zadužile 2,7 miliona maraka.

Najveći pojedinačni bilaterlani kreditor je Izvozno-uvozna banka Koreje, od koje smo uzeli blizu 160 miliona maraka, a više od 100 miliona maraka kredita smo dobili samo još od Vlade Kraljevine Španije, ukupno 146 miliona KM.

Interesantno je napomenuti da je ukupna vrijednost kredita koje sada vraćamo, ne računajući dug SFRJ, kao i kredite koje smo već otplatili, 13,16 milijardi maraka. To znači da smo do sada otplatili oko polovine ovih kredita, odnosno oko 6,24 milijardi KM, a ostatak se još uvijek računa kao vanjski dug BiH računa se kao takozvani “novi” dug u iznosu od 6,92 milijarde KM. Do sada je od ovog iznosa iskorišteno blizu 11 milijardi maraka, dok preostalih nešto više od dvije milijarde maraka čeka na povlačenje, u zavisnosti od realizacije projekata za koje su odobreni.

Kako smo već spomenuli, prosječan rok za vraćanje ovih kredita je 7,4 godine. Većina odobrenih kredita je dobijena pod izuzetno povoljnim uslovima, tako da prosječna kamatna stopa iznosi 1,4 posto. S obzirom na dospjele obaveze, BiH, uključujući i niže nivoe vlasti, vraća oko 600 miliona KM vanjskog duga. Zapravo, u posljednjih desetak godina, uz manje oscilacije, neprestano raste vrijednost godišnje otplate vanjskog duga, kao što, uostalom, raste i naše zaduženje.

Tako je u proteklih 10 godina naš vanjski dug narastao sa 3,96 milijardi KM, koliko je iznosio 2007. godine na sadašnjih 8,36 milijardi KM. Najveća vrijednost vanjskog duga zabilježena je na kraju 2015. godine, kada je iznopsila 8,41 milijardu KM. Uporedo s tim rasla je i visina otplaćenih rata sa 244 miliona KM na blizu 593 miliona KM na kraju 2015. godine. Najveći vraćeni iznos kredita zabilježen je 2014. godine kada je vraćeno blizu 770 miliona KM.

Infrastrukturni projekti

U BiH vlada uvjerenje da se krediti kod međunarodnih institucija uzimaju isključivo za plaće zaposlenih u administraciji i druge oblike javne potrošnje. Međutim, to nije tačno, a kao dokaz može poslužiti struktura namjene vanjskog zaduženja.

Od ukupnog iznosa “novog” duga, koji iznosi 6,9 milijardi KM, 3,6 milijardi maraka, odnosno 52,14 posto je namijenjeno za različite infrastrukturne projekte. Među njih spada i najznačajniji graditeljski poduhvat u BiH, a to je izgradnja autoputa na Koridoru Vc, ali i izgradnja i obnova ostalih putnih pravaca, željezničkih pruga, elektro i vodovodne mreže i drugi projekti obnove BiH nakon rata.

Međutim, to ne znači da se BiH nije zaduživala da bi se isplaćivale plaće administraciji. Zapravo je ukupan iznos zaduženja namijenjenog javnom sektoru, možemo slobodno reći, nedopustivo visok i iznosi 2,39 milijardi KM. U ukupnom iznosu “novog” duga ovo zaduženje iznosi 34,5 posto. Javni sektor obuhvata kredite za podršku sljedećim projektima: obrazovanje, žrtve rata, razminiranje, kulturno naslijeđe, zdravstveni sektor, projekti za prilagođavanje socijalnom sektoru, razvoj općina, stand-by aranžman, pomoć izbjeglim i raseljenim licima, makrofinansijska pomoć, pomoć socijalnom sektoru, krediti za podršku budžetu i slično.

To znači da na treću vrstu zaduženja, odnosno kredite namijenjene privrednom sektoru, otpada svega 13,36 posto ukupnog duga. Po ovoj osnovi dužni smo tek 925 miliona KM. Privredne djelatnosti obuhvataju kredite za podršku sljedećim projektima: lokalne incijative, demobilizacija, farme, industrija, šumarstvo, izvozna podrška preduzećima, podrška privatizaciji banaka, trgovina i transportne olakšice, projekti za zapošljavanje, lokalne inicijative, tehnička pomoć u privatizaciji, prilagođavanje poslovnog ambijenta, krediti za privatni sektor, razvoj male poljoprivrede, razvoj i zaštita šuma itd.

Ipak, iako se radi o velikim iznosima novca, BiH ne spada u prezadužene zemlje. S obzirom da ukupan vanjski dug BiH iznosi tek nešto više od 40 posto bruto društvenog proizvoda (BDP), BiH se svrstava u kategoriju srednje zaduženih zemalja.

Ako bismo kao parametar posmatrali učešće duga u BDP-u u državama regiona, BiH je, recimo, u daleko povoljnijom poziciji od Srbije, čiji dug iznosi 73 posto BDP-a i iznosi oko 50 milijardi KM, te Crne Gore, čiji je dug nominalno manji od našeg i znosi oko 4,5 milijardi KM, ali njegovo učešće u BDP-u iznosi 58,8 posto.

S druge strane se nalaze Makedonija, u kojoj vanjski dug iznosi oko 6,8 milijardi maraka, a njegovo učešće u BDP-u je tek nešto manje nego u BiH i iznosi 38 posto, te Kosovo, koje možda i jedino u ovom dijelu Evrope spada u niskozadužene zemlje, da oko 1,7 milijardi maraka duga, što čini 14,5 posto njihovog BDP-a.

faktor.ba


More in Volim te BiH ! fb grupa