Ko su Hrvati iz BiH u Saboru: Lovac na udbaše, prevrtljivi Ljubić i “borac za istinu“

Božo Ljubić, Željko Raguž i Željko Glasnović, svaki na svoj način, predstavljaju konzervativnu, desnu opciju među Hrvatima u BiH.

Politički kameleon Božo Ljubić, stolački (kvazi)povjesničar i grobar medija na hrvatskom jeziku Željko Raguž i ratni idol hrvatske desnice, penzionisani general HVO-a i HV-a koji i danas ratuje protiv JNA, UDBA-e i Srbije Željko Glasnović zastupnici su u Saboru RH izabrani s lista za 11. izbornu jedinicu. Pri tome je tek bivši imigrant Glasnović istinski predstavnik hrvatske dijaspore.

Ljubić ne želi u penziju

O Boži Ljubiću bh. javnost manje-više sve već zna. Prijeratni sarajevski ortoped se tokom rata vratio u rodne Uzariće kod Širokog Brijega. Sa susjedom Draganom Čovićem ulazi u HDZ BiH, koji je do 2005. vodila generalska struja. Na unutarstranačkim izborima te godine, uoči kojih se smatralo da će se glavna bitka voditi između “konzervativca” Bariše Čolaka, koji je vodio stranku nakon OHR-ove političke likvidacije Ante Jelavića, i “umjerenjaka” Čovića. Na megdan Čoviću izašao je Ljubić u pratnji Martina Raguža. Ostat će upamćena scena kad ih je uplakane od bijesa osiguranje “ispratilo” sa stranačkog saborovanja nakon što su izgubili (pokradeni?) za 27 glasova. Oni potom osnivaju HDZ 1990.

Nakon općih izbora 2010. godine u BiH, uoči kojih je kampanju obilježila nova paljba po Čoviću, te formiranja “platformaške” vlade, Ljubić praktično ujedinjuje HDZ 1990. i HDZ BiH. Preokret je 2013. kad je Raguž izabran za predsjednika “devedesetke”, a Ljubić izbačen iz stranke. Za utapanje svoje bivše stranke ovaj 66-godišnjak nagrađen je mjestom predsjednika Glavnog vijeća Hrvatskoga narodnog sabora, a potom i mjestom u Saboru Hrvatske.

Željko Raguž je “siva eminencija” stolačkog HDZ-a BiH. Karijeru je započeo već na prvim demokratskim izborima kao predsjednik Skupštine općine. Miljenik “stožerne” hrvatske stranke, ovaj 57-godišnjak se “proslavio” po tome što je kao direktor, uprkos finansijskoj pomoći iz Zagreba, uspio uništiti medije na hrvatskom jeziku, prvo RTV Herceg-Bosne potom Radio Herceg-Bosne, koji grcajući u poreznim dugovanjima, tek “životari” od izbora do izbora i budžetskih doznaka. Bio je zastupnik u Parlamentu FBiH, ministar te dopremijer HNK. Danas vodi Hrvatski dokumentacijski centar Domovinskog rata u BiH, finansiran uglavnom sredstvima iz budžeta Hrvatske, a sam ponavlja da mu je glavni cilj suprotstavljanje sličnim srpskim i bošnjačkim centrima. Fokus povijesnih istraživanja ovog pravnika jesu partizanski zločini nad Hrvatima te “borba za istinu” o Jadranku Prliću, Slobodanu Praljku…

General protiv ‘Croslavije’

HDZ-u je jedan mandat dijaspore “oteo” Željko Glasnović (62). Rođen je u Zagrebu, odrastao u Kanadi, a služio je u četiri vojske – kanadskoj vojsci i francuskoj Legiji stranaca, u kojoj je prošao Južnu Ameriku i Indiju, te HV-u i HVO-u. Bio je komandant Kupreškog ratišta gdje je 1992. bio teško ranjen, a njegov brat blizanac Davor tu je zarobljen i mučen u logoru Manjača. Vodio je akciju Oluja u BiH, među prvima je ušao u Jajce, a i danas sa suzama govori o tome kako ih je SAD zaustavio u oslobađanju Banje Luke. U prisilnu penziju poslao ga je tadašnji predsjednik Hrvatske Stipe Mesić. Otud njegova popularnost u BiH, ali i među desnicom u Hrvatskoj nakon političkog aktiviranja prošle godine. SDP je za njega “reciklirana najubojitija sekta Komunističke partije Jugoslavije”, u HDZ se razočarao, a i za jedne i druge navodi da su “komunističko-udbaški halifat koji vlada ‘Croslavijom'”. Srbija, kaže, “danas provodi SANU 2, blokirao bi joj put u EU, tužio za ratnu odštetu, ukinuo bi penzije partizanima i dao ih bivšim pripadnicima HVO-a bez kojih ne bi bilo ni BiH niti Hrvatske”.

(P. Zvijerac/Faktor.ba)

Related posts