Ko i kako kupuje nekretnine: Hoće li BiH ostati bez grunta

Turisti sa Istoka koji dolaze u posjetu Bosni i Hercegovini nerijetko se odluče i na to da ovdje kupe zemljište i nekretnine. No, brojni strani državljani ne mogu postati njihovi vlasnici kao fizička lica.

Jedini način je registracija firme, koja onda postaje vlasnik te nekretnine ili zemljišta. No, kako doći do podataka koliko je bosanskohercegovačke zemlje na ovaj način “izvezeno?”

Abu Salem Al Ayyad je prvi put došao u Bosnu prije 5 godina. Priča šta ga je zadržalo.

“Posjetio sam brojne zemlje u Evropi i širom svijeta, ali nigdje nije kao u Bosni. Svi su prijateljski raspoloženi. Osjećam da je ovo moja zemlja, da nisam stranac. Jeftino je, može se živjeti 2-3 mjeseca, normalno, kao turist… Lako je kupiti stan ili kuću. Vrijeme je odlično. Naše žene stavljaju niqab, hidžab, abaje, a ovdje je normalno…”, kazao je Abu Salem Al Ayyad za N1.

Kuvajtski dom nije zamijenio samo jednim bosanskim. Gradi kuće, kupio je oko 8 stanova, zemljište na oko 15 lokacija. Drugi Arapi lako će iznajmiti stan od Abu Salema. Ali ne i kupiti.

Kuvajt nema reciprocitet u stjecanju prava vlasništva na nekretninama u FBiH. To znači da u Federaciji Abu Salem ne može biti vlasnik kuće, stana ili zemljišta.

Jer ni Bosanac i Hercegovac kao fizičko lice ne može kupiti kuću u Kuvajtu. Ali zato Abu Salem može registrovati firmu koja će za njega postati vlasnik nekretnine. Slučaj nimalo neuobičajen u notarskoj komori:

“To su ili mješovita društva, gdje su osnivači domaći i strani, ili neki koji imaju dvojno državljanstvo. Na primjer, on je državljan Kuvajta i Engleske ili Kanade sa kojom mi imamo reciprocitet. U tom slučaju bi on mogao preuzeti nekretninu, ali legalni su kupci društva…”, kaže notarka Merdžana Škaljić.

Stanje je alarmatno, strahuje vlanik jedne od agencija nekretninama:

“Pa jednog dana ćemo ostati bez grunta. Još se uvijek može kontrolisati. Apelujem da država nešto uradi, da vidimo ko dolazi, šta se kupuje. Nije problem, svi investitori su dobrodošli, ali ako mi ostanemo bez šuma i dođe klizišta…. Mislim da nam to nije u interesu”,kaže Spaho Ljajić, direktor i vlasnik Sigenx agencije za nekretnine.

Da je kupovina neobrađenog i napuštenog zemljišta za Bosnu i Hercegovinu ipak dobra, smatra ekonomski analitičar Zoran Pavlović. No sa interesom za njega rastu i cijene, a smanjuje se kupovna moć lokalnog stanovništva.

“Na kraju će zemlju kupiti oni koji imaju novaca, jer smo mi zemlja u kojoj građani nemaju novaca. Tako da ćemo praktično postati servis onima koji imaju novac. I to je za one koji ostanu. A podatak koji govori da 80.000 mladih već otišlo iz BiH je poražavajući i govori o tome koliko mi ne koristimo našu proirodu, naše resurse i našu zemlju…”, kaže Zoran Pavlović, ekonomski analitičar.

Da li je sve dobro ili loše, teško je reći. Kako se niko ne bavi time ko su osnivači firmi i koliko nekretnina posjeduju, nema ni podataka o tome ima li Bosna i Hercegovina koristi ili ne i još važnije – koliko zemlje je iz Bosne i Hercegovine već “izvezeno”?

n1

Related posts