Katastrofalni propusti kod deminiranja: Ljudi ginuli na zemlji “čistoj” od mina

Zbog propusta u procesu kontrole kvaliteta obavljenog deminiranja, u proteklih 11 godina na terenu koji je zvanično bio očišćen od mina poginule su četiri osobe i isto toliko ih je povrijeđeno.

Na prostorima koja su zvanično proglašena očišćenim od mina, u periodu između 2005. i 2015. godine, poginule su četiri osobe i isto toliko ih je ranjeno od zaostalih minsko-eksplozivnih sredstava. Ova stradanja civila dogodila su se u tri nesreće na prostoru Doboja, Brčkog i Bosanskog Šamca, potvrđeno je za Faktor. Navedeno je ovo u izvještaju o obavljenoj reviziji učinka, koji je sačinio Ured generalnog revizora BiH.

Kontrola kvaliteta

U spomenutom vremenskom okviru tri su nesreće u kojima su stradali civili nakon što je određeno područje proglašeno očišćenim od mina. Utvrđeno je i da su u navedenom periodu registrirana i 23 slučaja nepravilnosti „u smislu da su na deminiranim površinama pronađene mine nakon završenih radova i uvjerenja o kontroli kvaliteta koje je izdao BHMAC“.

Zbog propusta u procesu čišćenja terena od mina, BiH kao država višestruko je tužena, a građani su tražili odštetu. Do maja ove godine, po pravosnažnim presudama, iznos koji BiH zbog minskih nesreća mora isplatiti popeo se na 850.000 KM. Prema nalazima revizora, postojale su inicijative za unapređenje sistema kontrole kvaliteta, ali one nikada nisu provedene.

Propusti su uočeni i u procesu planiranja deminerskih aktivnosti. Jedan od problema je i nepostojanje dokumentacije. Tako u BHMAC-u, od ukupno 843 projektna zadatka, koji se odnose na procjenu prisutnosti mina ili na deminiranje terena, dokumentacija postoji za samo 384 zadatka, kako tvrde revizori. Čak i u pronađenoj dokumentaciji, procent uspješnosti u procjeni prisutnosti mina je samo 2,5 posto, odnosno na područjima u kojima je vršeno izviđanje terena, pretpostavljalo se da će biti nađeno 6.411 mina, a otkrivena ih je tek 161.

Revizori su se posebno osvrnuli na izostanak sankcioniranja. Prema njihovim nalazima, nakon što se dogodi nesreća, mehanizam disciplinske odgovornosti je minimalno ili nikako korišten. Čak i kada su izricane kazne, njima nisu sankcionirane deminerske organizacije u smislu gubljenja dozvole za rad, nego samo pojedini demineri, i to kaznom zabrane rada u trajanju od tri ili šest mjeseci. Istovremeno, nijedan službenik BHMAC-a, koji je učestvovao u kontroli kvaliteta obavljenog posla, nakon spomenutih nesreća nije sankcioniran.

U svom izvještaju revizori govore i o propustima koje su napravili Vijeće ministara, Ministarstvo civilnih poslova te Komisija za deminiranje, koji su trebali poduzeti određene korake kako bi se sistem deminiranja u BiH učinio efikasnijim. Te primjedbe se odnose, prije svega, na sistem finansiranja.

Prema nalazima revizora, domaće vlasti su do sada osigurale samo 25 posto novca koji su planirale izdvojiti za deminiranje. Istovremeno, međunarodni donatori svoj plan finansiranja procesa deminiranja u BiH ostvarili su na nivou od 84 posto.

Izdvojeni novac

Ilustrirajući ove podatke, revizori su naveli da su u periodu od 2013. do 2015. godine izdvojile samo 58 miliona KM, od planiranih 228 miliona KM. U istom periodu međunarodni donatori su od planiranih 65 miliona KM uložili 55 miliona maraka.

– Potrebno je istaći da je Ministarstvo civilnih poslova u procesu planiranja budžeta za 2015. godinu predložilo sredstva za deminiranje i to 20 miliona KM. Navedena sredstva Ministarstvo finansija nije odobrilo u fazi budžetskog planiranja zbog ograničenosti fiskalnog okvira iako je navedeni prijedlog Ministarstva civilnih poslova nastao kao rezultat zaključka Vijeća ministara – navodi se u izvještaju.

Ministarstvu civilnih poslova se predlaže i da unutrašnju strukturu prilagodi potrebama, odnosno da se unutar ovog ministarstva formira posebno odjeljenje, ili da se imenuje jedna ili više osoba, čiji će primarni posao biti aktivnosti u procesu deminiranja.

Za deminiranje cijele BiH još 60 godina

Ovo su samo neke od najznačajnijih zamjerki na koje su ukazali revizori. Direktna posljedica ovih propusta je da BiH već kasni s provedbom Konvencije iz Otave, kojom je predviđeno potpuno uklanjanje mina do 2009. godine. BiH je već aktivirala klauzulu iz ove konvencije, koja dozvoljava desetogodišnje „probijanje roka“, ali već sada je izvjesno da BiH ni do 2019. godine neće biti očišćena od mina. Pretpostavke govore, kako je navedeno u izvještaju, da će proces deminiranja u BiH trajati do 2024. godine, ili čak narednih 60 godina.

(A. Šarenkapa/Faktor.ba)

Related posts