Kako do kriminalaca koji su pobjegli u susjedne zemlje

Zahtjev da osuđeni Ferid Munišević izdržava kaznu u Hrvatskoj odbijen jer je stigao prekasno. Za Faruka Balijagića nije zatraženo pokretanje kaznenog postupka u Hrvatskoj, iako je po zakonu to moguće, dok predmet o odbjeglom Anelu Hajroviću u Ministarstvu pravde BiH ne postoji.

Ferid Munišević, koji je prije deset godina osuđen zbog oružanog sukoba u Tuzli, a koji već nekoliko godina živi u Hrvatskoj i za kojim je raspisana i međunarodna potjernica, neće izdržavati kaznu u toj zemlji zbog zastare.

Revolveraški obračun

Kako su početkom sedmice prenijeli hrvatski mediji, Ministarstvo pravde BiH od Hrvatske je nedavno zatražilo da Munišević kaznu izdržava u nekom od hrvatskih zatvora, ali je zagrebački Županijski sud tu molbu odbio, jer je zahtjev došao prekasno?!

Munišević je, naime, u junu 2006. godine, na osnovu sporazuma o priznanju krivnje, u Kantonalnom sudu u Tuzli osuđen na 14 mjeseci zatvora. S obzirom na to da mu je u kaznu uračunat mjesec proveden u pritvoru, ostalo mu je da odsluži još 13, te je Ministarstvo pravde tražilo da ostatak kazne izdržava u Hrvatskoj. Međutim, prema krivičnom zakonu susjedne zemlje, kada je izrečena kazna manja od tri godine, ona se ne može izvršiti kada protekne šest godina od presude. To u suštini znači da je zastara nastupila još u septembru 2012. godine, a BiH je molbu poslala nedavno, tačnije, u aprilu 2016.

Munišević je, inače, u BiH osuđen zbog oružanog sukoba koji se dogodio u februaru 2005. godine, kada su se u Tuzli sukobile dvije kriminalne grupe.

S jedne strane su se nalazili Munišević i njegov brat Nedžad, te Mehmed Suljić, a s druge Mirsad Mešić i Sadat Salihbegović.

Munišević i Salihbegović, obojica ranije osuđivana zbog droge, tada su se najprije posvađali, da bi Munišević iz jakne izvukao dva pištolja i počeo pucati Salihbegoviću oko nogu. Jedan od metaka pogodio je Salihbegovića u potkoljenicu, nakon čega je i on izvadio pištolj i počeo pucati na braću Munišević, ali nikog nije pogodio.

Obojica su nakon ovog događaja bili osuđeni zbog izazivanja opće opasnosti, Munišević na 14, a Salihbegović na tri mjeseca. S obzirom na to da je ranije bio uvjetno osuđen zbog droge, izrečena mu je jedinstvena pravomoćna presuda od pet mjeseci.

Prema zakonu susjedne Hrvatske, zastara je jedan od osnova po kojem zahtjev za preuzimanje izvršenje presude mora biti odbijen, ali Županijsko državno odvjetništvo ima pravo žalbe na odluku, te stoga ona i nije konačna.

Za informaciju više o ovom slučaju kontaktirali smo s Ministarstvom pravde BiH, gdje su nam rekli da još nisu dobili nikakvu službenu informaciju od Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske u vezi s ustupanjem izvršenja Muniševićeve kazne.

Ferid Munišević, međutim, nije jedini koji je utočište potražio u Hrvatskoj nakon krivičnog djela počinjenog u BiH.

Ovih dana u medijima su osvanule fotografije tuzlanskog advokata Faruka Balijagića, optuženog za najteža krivična djela, među kojima i podstrekavanje na ubistvo, kako uživa na plaži u Opatiji.

Balijagić je još u aprilu ove godine otišao u Hrvatsku, nakon što mu je Kantonalni sud u Sarajevu ukinuo pritvor bez određivanja mjera zabrane. Pod izgovorom da je u teškom zdravstvenom stanju, Balijagić, koji posjeduje i hrvatsko državljanstvo, otišao je iz BiH, navodno na liječenje.

“Kratak spoj”

Nakon saznanja da je napustio državu, Tužilaštvo KS tražilo je da se za njim raspiše potjernica, na osnovu koje je uhapšen u Rijeci, ali je ubrzo i pušten, uz obavezu javljanja Policijskoj stanici u Opatiji i zabranu napuštanja prebivališta u tom gradu.

U međuvremenu je, navodno, pokrenut postupak kako bi mu se sudilo u Hrvatskoj. Balijagić tvrdi da je Ministarstvo pravde BiH od Kantonalnog suda u Sarajevu zatražilo da im se dostavi dokumentacija u slučaju Balijagić kako bi bila proslijeđena u Hrvatsku, ali da Sud do sada nije postupio po tom zahtjevu.

Iz Ministrastva pravde BiH, međutim, rečeno nam je nešto drugo.

– Kada je riječ o Faruku Balijagiću, nadležni sud u Sarajevu ima mogućnost da izvrši ustupanje kaznenog gonjenja nadležnim organima Republike Hrvatske, a Ministarstvo pravde BiH takav zahtjev za sada nije zaprimio – kažu u Ministarstvu.

Istu informaciju dobili smo i u sarajevskom Kantonalnom sudu.

– Hrvatska nije tražila ustupanje predmeta, a po zakonu to može – kažu u Sudu.

Balijagićevom sinu Adi, koji se zajedno s ocem tereti za ista krivična djela, kao što je poznato, već uveliko traje suđenje u Sarajevu.

Nejasna je ostalo i pitanje izručenja Anela Hajrovića, mladića koji se sumnjiči da je, zajedno s Arifom Hajradinovićem i Amelom Sejfovićem opljačkao Reiffeisen banku na Ilidži, kada je u razmjeni vatre pljačkaša sa zaštitarima, pogođen i ubijen biciklist Kemo Bašić.

I Hajrović je nakon počinjenog krivičnog djela pobjegao u Hrvatsku, gdje je uhapšen na osnovu međunarodne potjernice koju je za njim raspisala Srbija, nakon čega je upućen u ekstradicijski pritvor u Požegi. Njegovo izručenje zatražila je i Srbija, gdje se protiv njega, ali i Arifa Hajradinovića, vodi postupak zbog sumnje da su učestvovali u pokušaju ubistva Šemsudina Tokovića, biznismena iz Sjenice, koji je u martu ove godine sa tri hica pogođen u noge. Napad na Tokovića dogodio se ispred garaže njegove porodične kuće u Sjenici, a Toković je kao napadače označio Hajradinovića, Hajrovića i Ildana Asotića.

U Kantonalnom sudu u Sarajevu već je započelo suđenje Hajrovićevim kompanjonima, prema optužnici sarajevskog Kantonalnog tužilaštva, u kojoj se on navodi kao jedan od izvršilaca, ali ne i kao optuženi u tom predmetu.

Iako nam je u Sudu rečeno da je zatraženo njegovo izručenje, u Ministarstvu pravde, preko kojeg bi se kompletan proces trebao odvijati, kažu da predmet o Anelu Hajroviću u tom ministarstvu – ne postoji. Gdje je tačno nastao „kratk spoj“, nije baš najjasnije, jedino što je sigurno jeste da je Hajrović zasad nedostupan za procesuiranje u BiH.

Broj odbjeglih nepoznat

Zanimalo nas je za koliko je naših državljana zatraženo izručenje ( bilo na osnovu sumnje, optužnice ili već osuđenih osoba) konkretno od Hrvatske, ali nam u Ministarstvu pravde BiH, zbog prelaska na novi sistem statističke obrade podataka, nisu mogli dati konkretan odgovor.

Što se tiče zahtjeva za izdržavanje pravomoćno presuđenih kazni iz BiH u Hrvatskoj i statusa tih predmeta, u Ministarstvu su nam kazali da su za njih nadležni sudovi, koji i izdaju naredbe za raspisivanje centralnih i međunarodnih potjernica.

(M. M./Faktor.ba)

Related posts