Kajmaković došla na zabavu u pratnji policije, Radončić završio da joj dijete prate i na more

Ko, kako i zašto može dobiti policijsku zaštitu u BiH, pitanja su koja su se otvorila nakon informacije o prijetnjama upućenim članu Predsjedništva BiH Bakiru Izetbegoviću i njegovoj porodici.

– Ja sam u posljednjih šest i po godina, koliko sam član Predsjedništva BiH, imao prijetnje ili napade više od 30 puta, od toga je devet puta bila smrtna prijetnja. Od toga je njih par bilo ozbiljno, gdje se našao eksploziv kod čovjeka koji vrši prijetnje ili je bio snajperista u blizini moje kuće. Nisam samo ja ugrožen kroz te prijetnje, to je i moja porodica, direktno i dokumentovano. Moja supruga doživi razne neprijatnosti, tako da ja nju nemam namjeru pustiti nezaštićenu. Ako je neće štititi država, onako kako štiti supruge drugih državnika, onda ću se ja snaći da je štitim na privatan način – kazao je Izetbegović u ponedjeljak.

Pravo na zaštitu policijskih skužbenika Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH imaju članovi Predsjedništva BiH, ministri i predsjedavajući Vijeća ministara BiH, članovi kolegija oba doma Parlamentarne skupštine BiH, glavni tužilac Tužilaštva BiH i predsjednik Suda BiH, te strani zvaničnici za vrijeme posjete BiH. Članovi Predsjedništva BiH imaju pravo na zaštitu i poslije isteka mandata u trajanju od najduže godinu.

O tome da li je, primjera radi, sigurnosno ugrožen supružnik nekog od zvaničnika, odluku donosi nadležni sektor unutar Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH. U slučaju prijetnji porodici Izetbegović, očigledno je procijenjeno da zaštita nije nužna. Dosadašnja praksa ukazuje na određene nedosljednosti pri odlučivanju o potrebi pružanja zaštite.

Tako, primjera radi, za razliku od sudija koje donose presude optuženima, policijsku zaštitu su uživala samo tri tužioca Tužilaštva BiH i to Diana Kajmaković, Oleg Čavka i Dubravko Čampara. Za razliku od supružnika najviših državnih zvaničnika, zaštitu ima i porodica tužiteljice Kajmaković, pa mlađe članove porodice Kajmaković policijski službenici prate čak i na godišnje odmore. Privilegija je to koju je svojevremeno intervencijom omogućio smijenjeni ministar sigurnosti BiH Fahrudin Radončić, koji je tu odluku “isposlovao” na sastanku sa tadašnjim direktorom Direkcije za koordinaciju policijskih tijela u BiH Himzom Selimovićem. Inače, Kajmaković se sinoć pojavila u Avazovom tornju u Sarajevu na zabavi i došla je u pratnji policije. Diana Kajmaković je u “Avaz Twist Tower” došla u pratnji supruga Armina, koji je kao kadar SBB-a postavljen za direktora Aerodroma Sarajevo, ali i policijskog osiguranja, zaduženog da državnu tužiteljicu čuva čak i na crvenom tepihu. Kajmaković i neki članovi njene porodice su dobili policijsku zaštitu nakon što joj je Zijad Turković u sudnici uputio prijetnje.

Policijsku zaštitu, ovisno o nadležnostima, pružaju i druge policijske agencije u BiH. Tako je, naprimjer, 2013. godine policijsku zaštitu dobila ministrica prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije Republike Srpske Srebrenka Golić (SNSD), nakon što joj je demoliran porodični automobil. Zaštitu je imao i novinar, te bivši kandidat za člana Predsjedništva BiH ispred SDP-a Bakir Hadžiomerović.

– Na ličnu zaštitu Hadžiomerovića potrošeno je 12.900 sati rada policijskih službenika, dok je u tu svrhu službeno policijsko vozilo prešlo 38.399 kilometara. Na osiguranje njegovog stana potrošeno je 35.700 sati rada policijskih službenika. Za oba vida osiguranja svakodnevno je bilo angažovano od četiri do šest policajaca – naveo je u decembru 2011. godine šef Ureda policijskog komesara MUP-a Kantona Sarajevo Fatmir Hajdarević.

Za razliku od BiH, policijsku zaštitu u zemljama regiona imaju i supružnici visokopozicioniranih državnih zvaničnika, bez obzira postoje li prijetnje ili ne. U Srbiji policija osigurava 54 osobe, među kojima su još aktuelni predsjednik Tomislav Nikolić i njegova supruga Dragica. Kada je u pitanju susjedna Hrvatska, bračni partneri i djeca predsjednika, premijera i predsjednika Sabora mogu odlučiti da li žele policijsku zaštitu ili ne. U BiH, očigledno, ta odluka ovisi o nejasno definiranim propisima policijskih agencija.

/faktor.ba

Related posts