Kada brojke udare u glavu: Predsjedničke laži o blagostanju

Sjećate se priče o ruskom kreditu, kada je Dodik tvrdio da su mu Rusi odobrili kredit i da će time riješiti sve probleme, a Rusi ga izradili. Sada isto ide priča da će se RS zadužiti kod komercijalnih banaka i da kredit od MMF-a nije ni potreban, ali ni banke nisu što su nekad bile

Piše: Jakub SALKIĆ

“Neću sad nikako.” To je obavezna rečenica koju jedno od djece izgovori kad se posvađaju u igri. Isto to radi, mada nije dijete, i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik. Prije nekoliko dana izjavio je da ovom entitetu ne treba kredit od MMF-a i da se RS može zadužiti i kod drugih finansijskih institucija. RS je, kako to on vidi, finansijski stabilan i nema problema, tako da mu MMF i nije potreban.

Ekonomista Slaviša Raković slaže se da svako može bez MMF-a, samo je pitanje kako. Priča da je RS stabilan i bez finansijskih problema, prema njegovim riječima, obično je spinovanje.

Kako stvari izgledaju u stvarnosti? Priča o zaduženju kod drugih finansijskih institucija liči na onu od prije nekog vremena o velikom ruskom kreditu koji će riješiti sve finansijske probleme RS-a. Bio je Dodik i u Moskvi, kaže da je pregovarao o kreditu. Sve je bilo gotovo, ali para nigdje. Rusi, ipak, nisu dali kredit. Onda je bila priča o kreditima od inozemnih banaka, koja je također završila kao i ona ruska. Za to vrijeme Dodik javnosti prodaje priču da je RS bolji dio BiH. No, brojke se ne slažu s njim.

Bruto domaći proizvod

Prva brojka koja ga je lupila u glavu jeste ona o rastu bruto domaćeg proizvoda. BDP u FBiH prošle godine u odnosu na 2014. godinu porastao je 3,1 posto. Riječ je o realnom rastu, a BDP po glavi stanovnika iznosio je 8.009 maraka. Istovremeno, realni rast BDP-a RS‑a iznosio je 2,6 posto, a BDP po glavi stanovnika iznosio je 6.463 marke, što znači da je za 1.546 maraka niži nego u FBiH.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, FBiH povećala je učešće u ukupnom BDP-u BiH sa 64,97 posto na 65,51 posto, dok je učešće RS-a smanjeno s 32,76 posto na 32,06 posto.

Drugi podatak koji je Dodika udario u glavu jeste onaj o unutrašnjem zaduženju. Prije analize zaduženja vlada entiteta, treba reći da vanjski dug nije problematičan. Naime, Uprava za indirektno oporezivanje BiH prilikom raspodjele prihoda entitetima odmah rezervira novac za servisiranje vanjskog duga. Problem je onaj unutrašnji. Kako nam je pojasnio Raković, problem je što entiteti friziraju budžete, obaveze iz prethodnih godina koje nisu izvršene ne prikazuju u budžetima, tako da nemamo stvarne podatke o obavezama, odnosno o troškovnoj strani budžeta. To se najbolje vidi na primjeru poljoprivrednih poticaja.

U budžetu RS‑a navedeno je da je planirano zaduženje u iznosu od 558 miliona maraka, dok su izdaci za otplatu dugovanja planirani u iznosu 667 miliona maraka. Razlika je, kao što se vidi, 109 miliona maraka. Za sedam mjeseci ove godine zadužila se RS na domaćem tržištu obveznicama i trezorskim zapisima 278 miliona maraka. Bilo je sedam aukcija trezorskih zapisa (kratkoročni vrijednosni papiri koji dospijevaju na naplatu nekoliko mjeseci nakon aukcije), dok su za obveznice RS-a održane četiri aukcije (dugoročni vrijednosni papiri koji na naplatu dospijevaju za tri, pet ili deset godina).

Interesantno je da su za trezorske zapise aukcije maksimalno 30 miliona, a minimalno pet, u većini slučajeva ukupna ponuda od investitora za kupovinu trezorskih zapisa jedva da je prelazila planirani iznos aukcije. Recimo, ako je planirani iznos aukcije 20 miliona, investitori su unijeli ponude za kupovinu u vrijednosti 22 miliona, a prihvaćen je ukupan iznos zaduženja 19 miliona. Kamate su bile oko dva posto, da bi posljednjih mjeseci spale na jedan, odnosno 0,3 posto. U vrijeme kada su kamate pale Vlada RS-a prodavala je dvostruko veću količinu vrijednosnih papira od planirane. Što se tiče obveznica, kamate se kreću od 4,2 do 4,9 posto.

Obveznice i trezorci

S druge strane, FBiH zadužila se do sada na domaćem tržištu obveznicama i trezorskim zapisima za 189,4 miliona maraka. Bilo je pet aukcija trezorskih zapisa i jedna obveznica. Za ilustraciju, FBiH je planirala da se zaduži obveznicama za 40 miliona KM, a investitori su ukupno ponudili oko 100 miliona maraka. Prihvaćeno je zaduženje od 39,9 miliona po kamatnoj stopi od 1,8 posto. To znači da je kamata u FBiH dvostruko niža nego u RS-u. Dakle, Federacija se duplo jeftinije zadužuje na domaćem tržištu, što je odraz, između ostalog, povjerenja investitora. Istovremeno, u slučaju trezorskih zapisa, ponuda je također premašivala planirane iznose zaduženja, i to za duplo, a kamate su bile dva puta niže nego u RS‑u, od 0,26 do 0,06 posto, a čak je prilikom posljednje aukcije zabilježena negativna kamatna stopa. To znači da će investitori Federaciji platiti 0,0028 posto kako bi Federacija posudila pare od njih.

Toliko o boljem entitetu. Uz to treba još napomenuti da ni zaduženje RS-a kod komercijalnih banaka ne ide baš najlakše. Ni banke više ne daju kredite tek tako. Istini za volju, dvije propale banke u ovom entitetu za godinu dovoljan su razlog da ostale budu oprezne u poslovanju s Vladom RS-a.

Na sve to treba dodati dvadeset miliona maraka, koliko će RS koštati referendum o Danu RS-a. U besparici kakva trenutno vlada u ovom entitetu i uz sve manje onih koji su voljni dati kredit Vladi RS-a, ovo se može protumačiti kao prilično glup potez koji će građani platiti, i to samo zato da SNSD na lokalnim izborima održi vlast u što većem dijelu RS-a.

Related posts