„Kad se Babo vrati kući…“

Ko će i kakve koristi imati od povratka Fikreta Abdića na političku scenu? Njegovi bivši saradnici i analitičari tvrde da će povratak „Babe“ značiti nove podjele u Velikoj Kladuši, ali i širem krajiškom području.

Lokalni izbori 2016. godine ponovo su na političku scenu BiH doveli Fikreta Abdića. Predratni direktor velikokladuškog Agrokomerca, član Predsjedništva Republike BiH, ratni predsjednik tzv. autonomne oblasti „Zapadna Bosna“, kandidat Laburističke stranke i osuđeni ratni zločinac Fikret Abdić u izbornoj utrci za načelnika Općine Velika Kladuša dobio je gotovo dvostruko više glasova od kandidata Demokratske narodne zajednice (DNZ) Admila Mulalića.

U komentaru za Deutsche Welle, novinar i publicista iz Bihaća Mirza Sadiković kaže da je Fikret Abdić jedan od „najživopisnijih“ političara iz vremena krize u bivšoj Jugoslaviji. Zbog krajiških političkih previranja, Sadiković vjeruje da s Abdićevim povratkom Veliku Kladušu očekuju „četiri teške godine“ bez stabilne vlasti. „Fikret Abdić je osuđen, najprije zbog izdavanja mjenica bez pokrića u vrijeme bivše Jugoslavije, a zatim i kao ratni zločinac za zločine u Bosanskoj Krajini od 1993. do 1995. godine. Prvobitnom presudom dobio je 20 godina, ali mu je vrhovni sud Hrvatske smanjio kaznu na 15 godina zatvora. Odslužio je deset godina i devet mjeseci, nakon čega je u martu 2012. uslovno pušten na slobodu. Osuđen je za smrt 121 civila i trojice ratnih zarobljenika, kao i za ranjavanje više od 400 ljudi. Kako je bio nedostupan pravosuđu BiH, sudilo mu se u Hrvatskoj“, podsjeća Sadiković.

Babini ratni mentori i saučesnici

Sudionici ratnih događaja smatraju da je Fikret Abdić jedan od najodgovornijih za smrt više od 3.000 ljudi tokom međubošnjačkog sukoba u Krajini. Abdić je autonomnu pokrajinu „Zapadnu Bosnu“ formirao u dosluhu sa Slobodanom Miloševićem i Franjom Tuđmanom, a cijelo vrijeme postojanja ove paradržavne tvorevine dobijao je direktnu pomoć bivših srpskih vojski iz BiH i Hrvatske. Na Abdićevoj strani su, prema kazivanju nekadašnjeg načelnika 5. korpusa Armije BiH Mirsada Selmanovića, ratovali srbijanski specijalci, paravojske i kriminalci, među kojima i ozloglašeni Milorad Ulemek Legija. Podršku Abdićevim snagama pružali su i Arkanovi „Tigrovi“, a u krajiške operacije navodno je bio uključen i bivši šef Miloševićeve službe Državne bezbjednosti Jovica Stanišić.

Ratne rane u ovom dijelu BiH još nisu zacijelile. Cazinska krajina je tragično ljudski i politički podijeljena, a bratoubilački rat i neadekvatna bošnjačka politika učinili su da ovo područje postane ljuti politički poligon, kaže za Deutsche Welle Emir Habul. Habul, koji je kao novinar Oslobođenja pratio aferu „Agrokomerc“ i prvi politički pad Fikreta Abdića, vjeruje da će povratak Babe na političku scenu Krajine značiti nove podjele u ovom dijelu BiH.

Sociološki eksperiment uživo: Babin povratak u izmijenjeni svijet

„Šta se dobiva povratkom Fikreta Abdića? Na stranu godine (77). Fikret neće donijeti nikakvo čudo. Agrokomerc je već očerupan. To je zasluga bošnjačke politike posljednjih 20 godina i koncepta privatizacije. Ne vjerujem da Abdić može spasiti ovo preduzeće. Danas su okolnosti drugačije. Zaboravlja se da je Agrokomerc rastao, pored Abdićevih zasluga, u konceptu dogovorne ekonomije i državnih fondova – saveznih i republičkih budžeta, poticaja za poljoprivredu i primarne emisije (štampanja novca). Poređenja radi, UPI je pokrivao 33 općine, a Agrokomerc dvije, Kladušu i Cazin, ali je Agrokomerc dobijao više poticaja za dvije nego UPI za 33 općine. Od 1984. godine, kada je donesena odluka da Agrokomerc pristupi mjerama stabilizacije, pa do izbijanja afere u ljeto 1987., Agrokomerc je udvostručio broj zaposlenih sa 6.500 na 13.000. Nije bilo ekonomskog pokrića za takvu ekspanziju. Fikret Abdić danas nema podršku, a ne može je ni očekivati. Kantonalne i entitetske vlasti neće biti prijateljske. Abdić jeste simbol uspona i razvoja nekada najsiromašnijeg kraja u BiH, ali je istovremeno i simbol razaranja BiH i unutarbošnjačkog sukoba. Sad uživo gledamo sociološki eksperiment – povratak bivšeg u jedan potpuno izmijenjeni svijet”, kaže Habul.

Nekadašnji dugogodišnji predsjednik DNZ-a i bivši saradnik Fikreta Abdića Rifat Dolić kaže da mu nije jasno „zašto se uporno prešutkuje činjenica da Fikret Abdić i po važećim zakonima nije mogao biti pravno kvalificiran kandidat na lokalnim izborima“. Dolić vjeruje da je Abdićeva kandidatura „nagrada rukovodstva Stranke demokratske akcije (SDA) u Unskosanskom kantonu za podršku njegove Laburističke stranke novoj parlamentarnoj većini u kantonalnoj skupštini“. „Nakon toga, izbor Fikreta Abdića za načelnika Velike Kladuše volja je kvalificirane većine građana Velike Kladuše i nije zbog toga umjesno kriviti one koji su ga demokratski izabrali, već one koji su omogućili njegovu nezakonitu kandidaturu. Abdićeva kandidatura je besimislica i pravna lakrdija, a njegov izbor volja većine građana Velike Kladuše“, ističe Dolić.

Abdićeva vladavina kao „elementarna nepogoda”

Naš sagovornik naglašava da će posljedice Abdićevog izbora za načelnika Velike Kladuše biti ravne „elementarnoj nepogodi“ i da će Babin povratak na političku scenu produbiti stare i otvoriti nove podjele među Krajišnicima. „Ne biste vjerovali koliki je broj onih koje sam za samo jedan dan čuo da kažu kako nakon ovih izbora glavom bez obzira žele otići iz Kladuše. Nisu to više ni ‘autonomaši’ ni ‘korpusovci’. To su građani koji ne žele ostatak života u ovom gradu provesti živeći u prošlosti, podjelama, prevarama i obmanama u čemu je Abdić pravi ekspert“, kaže Dolić.

Babin bivši saradnik smatra da će Velika Kladuša tek osjetiti ekonomske štete Abdićevog izbora, kao posljedicu izolacije ovog grada od viših nivoa vlasti, ali i međunarodnih faktora i investitora. „Budimo realni. Ko će moralan i normalan doći u goste ili ugostiti načelnika sa tako teškom hipotekom prošlosti, kao što je presuda za ratne zločine? Javno kažem da Abdić nema dobre namjere prema Kladuši i njenim građanima, niti ima bilo kakav ozbiljan program za napredak općine. Njegov jedini program je da privatizira Općinu i da je stavi u svoju te funkciju svoje porodice i užeg kruga interesno povezanih ljudi. Nakon što je prethodnih godina olakšao džepove kladuške dijaspore, njegova namjera je da se dočepa budžeta i javnih preduzeća Velike Kladuše. Priča o novom napretku koji će donijeti čovjek sa 77 godina, koji je u posljednjih 30 godina uništio sve što je dotaknuo, samo je još jedna u nizu obmana i prevara Fikreta Abdića. Nema nikakve sumnje, na izborima za načelnika u Velikoj Kladuši pobijedio je Fikret Abdić, a izgubili su Velika Kladuša i Kladušani“, kaže Dolić za Deutsche Welle.

O (ne)moralu bh. politike i društva

U sjedištu Laburističke stranke BiH u ponedjeljak (3.10) nisu odgovorili na naš telefonski poziv, tako da smo ostali uskraćeni za Abdićevu viziju razvoja Velike Kladuše i njegovog političkog djelovanja. Njegova kćerka, predsjednica Laburističke stranke Elvira Abdić-Jelenović gostovala je u programu Federalne televizije (FTV).

„Mi smo Fikreta Abdića kandidirali za načelnika općine jer su to od nas tražile sve naše partijske podružnice. Ja sam bila nositeljica liste za Općinsko vijeće, jer je to bila garancija da ono što bude rekao naš načelnik, s obzirom da je BiH opterećena njegovim godinama, da će to biti realizirano… Pored toga što je bio osuđen za ratne zločine, Fikret Abdić je bio i član Predsjedništva BiH, koji je na prvim višestranačkim izborima u BiH osvojio milion i 45.000 glasova. Činjenica je i da Hag nije imao interes za slučaj Fikreta Abdića, za razliku od Alije Izetbegovića, i da su se dvije države (BiH i Hrvatska) dogovorile da se taj slučaj vodi. Ne vidim zbog čega tolika uzrujanost. Sinoć je i član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović dao neukusnu primjedbu na činjenicu da je Fikret Abdić izabran za načelnika općine i nije mi jasno zašto to nakon toliko godina nekome predstavlja problem… Ono što Abdić sada može, to će se vidjeti kad preuzme mandat, ukoliko ne bude podapinjanja… Ne možemo se pomiriti s tim da je Agrokomerc opljačkan, da je 13.000 radnika ostalo bez posla… Fikret Abdić nam treba zato što je sposoban, potvrđeni ekonomista i privrednik i zato što je očigledno da od rata na ovamo ova vlast nije u stanju da zaustavi trend rušenja BiH, države koju toliko voli“, rekla je Elvira Abdić-Jelenović za FTV.

Izbornu pobjedu Fikreta Abdića za Deutsche Welle je komentirao i pravnik, bivši sudija i tužitelj Vehid Šehić. „Poštivajući Ustav i zakone ove države, svako ko je izdržao kaznu za krivična djela ratnog zločina ima pravo da se kandiduje na izborima i da pokuša osvojiti vlast. To je više moralno nego političko pitanje, a kada govorimo o moralu u BiH, on ne postoji“, kazao je Šehić. On naglašava da i spremnost bh. političkih stranaka da na odgovorne funkcije kandiduju ljude sa prošlošću kakva je Abdićeva, dovoljno govori o sveukupnom stanju bh. politike i društva u cjelini.

DW

Related posts