Iz USK u protekle dvije godine otišlo 80 zdravstvenih djelatnika,od čega 34 ljekara

Kada je u pitanju starosna dob ljekara u pojedinim specijalnostima, imamo podatke koji su zaista alarmantni: naprimjer, u pedijatriji i psihijatriji prosječna dob ljekara je 57 godina, što znači da ćete za sedam-osam godina imati kolaps tih djelatnosti, kaže Drljević.

Blizu tri stotine ljekara u posljednje dvije godine iz Federacije BiH otišlo je da radi u inostranstvu. Podaci su to kojima raspolaže Ljekarska komora FBiH na osnovu evidencija kantonalnih komora. Odliv ljekarskog kadra iz Bosne i Hercegovine poprima razmjere prave epidemije, a država i dalje ne čini gotovo ništa kako bi zaustavila taj trend, kaže za Faktor prim. dr. Harun Drljević, predsjednik Ljekarske komore Federacije BiH.

Deficit specijalista

– Od 124 ljekara koji su tek završili studij medicine u Sarajevu, njih između 30 i 40 već su odlučili da napuste BiH, a da se još nisu ni prijavili u Komori. Zemlju napuštaju mladi, potentni ljekari specijalisti koji bi, nakon što steknu određeno iskustvo, trebali ovdje preuzeti zdravstveni sistem. I to je ono što je najgore u svemu – kaže dr. Drljević.

U pojedinim specijalističkim oblastima već godinama postoji izražen deficit kadra, a masovni odlazak ljekara iz naše zemlje dodatno pogoršava situaciju, naglašava Drljević.

– Kada je u pitanju starosna dob ljekara u pojedinim specijalnostima, imamo podatke koji su zaista alarmantni: naprimjer, u pedijatriji i psihijatriji prosječna dob ljekara je 57 godina, što znači da ćete za sedam-osam godina imati kolaps tih djelatnosti. Patologa tradicionalno nedostaje, kao i anesteziologa, a svi oni koji su ambiciozni, žele da uče i napreduju, odlaze van BiH. Veoma brzo ćemo doći u situaciju da moramo organizirati zdravstveni sistem u skladu sa tim deficitom, a to automatski znači pad kvaliteta zdravstvenih usluga, ali i pad broja usluga koje smo u mogućnosti pružiti pacijentima – kaže Drljević.

Unsko-sanski kanton je među rijetkima koji vodi evidenciju o odlasku medicinara. Iz ovog kantona je u protekle dvije godine otišlo 80 zdravstvenih djelatnika, od čega 34 ljekara. Svi su oni bili zaposleni u zdravstvenim ustanovama USK, ali nezadovoljni plaćom koju dobijaju za svoj rad, kao i veoma ograničenim mogućnostima za dalje usavršavanje i napredovanje u struci. Zarada je primarni motiv za odlazak, pogotovo mladog ljekarskog kadra iz naše države, ističe prim. dr. Fahrudin Braco Kulenović iz Ljekarske komore Kantona Sarajevo.

– Mlade kolege jednostavno neće da studiraju najteži fakultet i da onda rade za malu plaću. Migracije ljekara su oduvijek bile prisutne. Do početka ratova na prostorima bivše SFRJ devedesetih godina, oko 5.000 ljekara iz Jugoslavije je radilo u Njemačkoj. U to vrijeme računalo se da edukacija jednog doktora specijaliste državu košta oko 300.000 maraka. To su bili ogromni troškovi, a ni danas sigurno nisu manji – kaže za naš list Kulenović.

Tuzla pozitivan primjer

Naši sagovornici kažu da uprkos brojnim upozorenjima koje šalje struka, nadležne institucije imaju malo ili nimalo svijesti o ovom problemu.

– Kad im zatrebaju ljekari, zovu nas „heroji u bijelom“, a kada im ne trebamo, onda smo nosioci korupcije – sarkastično primjećuje Kulenović.

Jedan od rijetkih pozitivnih primjera je Tuzlanski kanton, gdje je u ovoj godini kroz projekat Zavoda zdravstvenog osiguranja predviđeno zapošljavanje 80 ljekara koji su trenutno na birou. Vrijednost projekta je 350.000 KM, a iz Vlade TK nadaju se da će i u 2017. moći realizirati sličan projekat.

Trend odlaska ljekara zahvatio je posljednjih godina i Republiku Srpsku. Tako je samo Univerzitetski klinički centar u Banjoj Luci od 2014. godine do danas napustilo oko 50 ljekara. Inače, Bosna i Hercegovina raspolaže sa 162 ljekara na 100.000 stanovnika, što je za 200 ljekara manje u odnosu na standard zemalja Evropske unije.

Više od 1.600 njegovatelja iz BiH radi u Njemačkoj

Posredstvom Agencije za rad i zapošljavanje BiH od 2013. do kraja 2015. godine na rad u Njemačku otišlo je više od 1.600 njegovatelja, uglavnom medicinskih sestara i tehničara. Samo u prošloj godini taj broj bio je 870 osoba, a i do kraja 2016. očekuje se da će ih otići najmanje toliko. Većina u početku potpisuje ugovore o radu na određeno vrijeme, no ukoliko je poslodavac zadovoljan njihovim radom, gotovo je zagarantirano da će dobiti stalni posao.

faktor.ba

Related posts