Džeparoši uglavnom idu čoporativno, skreću pažnju, a često ih vode roditelji ili stariji rođaci, koji samo posmatraju i prepuštaju im posao, jer znaju da maloljetnici ne mogu da odgovaraju.
Džeparenje kod onih starijih i “uglednijih” džeparoša zavisnost kao kocka. Njima u tim situacijama raste adrenalin. Vrlo su obazrivi i čekaju situaciju da neprimetno odrade žrtvu.
Dok se drugi prilikom krivičnog djela oslanjaju na snagu ili oružje, džeparoši svoj posao obavljaju zahvaljujući spretnim rukama i uz pomoć trikova odvlačenja pažnje. Za njih kažu da su virtuoze među lopovima.
Prema policijskim evidencijama, u Sarajevu trenutno postoji 20-ak profesionalnih džeparoša koji uz sebe često imaju još nekolicinu pomoćnika.
Prema riječima Irfana Nefića portparola MUP-a KS, službenici MUP-a u prva tri mjeseca 2017. godine evidentirali su 100 krivičnih djela iz člana 86. krivičnog zakona Federacije BiH u koji se ubrajaju djela džepne krađe.
“Poduzimamo niz aktivnosti kako bi se smanjio broj navedenih djela. Prema podacima kojima raspolažemo broj ovih krivčnih djela je nešto manji u odnosu na isti period 2016. godine”, izjavio je Nefić.
Većina džepnih krađa, dogodi se u javnom prijevozu, tačnije tramvaju, pijacama i drugim posjećenim mjestima..
“Džepne krađe utjeću na raspoloženje građana grada Sarajeva, policisjki službenici bez obzira da li su informisani ili civilnim odjelima su na mjestima gdje se najčeščće dešavaju takva djela. Na taj način ostaju neprimjetni potencijalnim džeparošima”, govori Nefić.
“Džeparoši su uvijek aktivni, pogotovo ljeti i zimi kada glavni grad BiH posjeti veliki broj turista. Mnogo puta do sada imali smo pomoć naših građana koji su prepoznavali džeparoše, prijavljivali ih i na taj način olakšavali posao policijskim službenicima”, riječi su Irfana Nefića.
Naš sagovornik naglašava da, kada je riječ o spolu ili godinama džeparoša, nema pravila.
“Džepne krađe vrše i žene i muškarci. Istini za volju, u nešto većem broju to rade muškarci. Također, nema pravila ni kada je riječ o broju izvršilaca. Nekada kradu u paru ili većoj grupi od tri ili četiri osobe, koje obično odvlače pažnju njihove mete. Ali, ima i takozvanih samostalnih strijelaca”, rekao je Nefić.
Male kazne
Kada je riječ o sankcijama za ovakve osobe, one se zavise od načina izvršenja, odnosno posljedica krivičnog djela. Kazne mogu biti novčane ili kazne zatvora do 3 mjeseca.
Svako može postati žrtva džeparoša. Svojim ponašanjem često dajemo lopovu priliku da učini krivično djelo.
Iz MUP-a KS savjetuju građane da ako kreću na put, ponesu samo onoliko novca koliko im je prijeko potrebno. Također, svoje vrijedne stvari, kao što je novčanik, trebaju stavljati isključivo u unutrašnje džepove. Torba ili torbica, ako je nose, treba uvijek biti naprijed, dakle u njihovom vidnom području, a nikako pozadi ili sa strane, što olakšava posao džeparošima. I, naravno, ako primijete nešto sumnjivo, neka o tome obavijeste policiju na besplatan broj 122 .
Veteranka džeparenja
Sabaheta Džindo je akter desetina džeparenja i drskih krađa, o kojima mediji u BIH i Hrvatskoj pišu više od decenije. Po svojim krivičnim djelima poznata i u Travniku, Trebinju, Banja Luci, Foči, Banja Luci, Zagrebu, Splitu i Zenici.
/source.ba
