Elvedin Sedić, v.d. direktora JP “Aerodrom Bihać” na ovoj je poziciji od polovine aprila ove godine u ulozi menadžera sa nepunim radnim vremenom. Sedić, dakle, nije u radnom odnosu u ovom javnom preduzeću, već odrađuje neophodne poslove obzirom da je obim aktivnosti za sada limitiran nizom objektivnih činjenica. Zaposlen je na Pravnom fakultetu kao viši asistent na predmetu Ustavno pravo, a posao u JP “Aerodrom” obavlja sporadičnom dinamikom koju uvjetuju proceduralne okolnosti sa pribavljanjem dokumentacije I objavljivanjem javnih tendera. Priča o bihaćkom aerodromu krenula je loše kada je 2o15. imenovan direktor koji, ruku na srce, i nije mogao imati dovoljno posla obzirom da se sve svodilo na čekanje obećanih para iz federalne kase. Gradska uprava Bihać odlučila je da opreznije rukovodi novim preduzećem, u kome, tako je za sada, nema zaposlenih, sve tehničke poslove završavaju službe Grada,a menadžer Sedić kao poluge rukovođenja ovim preduzećem ima Nadzorni odbor i Skupštinu. Zluradost nekih autora koji kritikuju kadrovsku politiku Gradske uprave Bihać u pogledu “imenovanja” u ovom preduzeću, nema ozbiljnog utemeljenja. Elvedin Sedić je u svojoj struci uspješan čovjek, na pragu odbrane doktorata iz pravnih nauka na Univerzitetu u Beču ,a u vođenju JP” Aerodrom Bihać” racionalan i umjeren. Za proteklih osam mjeseci rukovođenja ovim  pravnim subjektom nije naplatio ni marke. Sa njim smo razgovarali o aktuelnim događanjima u preduzeću koje gradi aerodrom.

-U kojoj su fazi projektna dokumentacija i infrastrukturni projekti ovog Aerodroma?

Sedić: Studija izvodljivosti je završena. Poziv za dostavu idejnih rješenja je raspisan i trenutno je još uvijek u toku. Procedure javnih nabavki za infrastrukturne radove (ograda, pristupni put, pristupni most) su završene
i trenutno je u toku imenovanje nadzora. Nakon toga trebali bi otpočeti radovi. Projektna dokumentacija za navedene radove je također prethodno urađena.

– Da li je definiran način finansiranja izgradnje ovog objekta ili se sve svodi na sredstva koja za sada obezbjeđuje federalni nivo

Sedić: Mogući načini finansiranja su prikazani u Studiji izvodljivosti. Konačno opredjeljenje načina finansiranja će ovisiti o visini ukupnih troškova koje bi trebali imati/znati nakon što bude urađena projekta dokumentacija aerodroma (idejni i glavni projekat).

– Interes za eventualno finansiranje Aerodroma pokazale su u proteklom vremenu neke kompanije iz Turske i sa Bliskog istoka. Jesu li to bili ozbiljni razgovori ili samo upoznavanje sa detaaljima ovog projekta?

Sedić: Sa jednom kompanijom smo u ozbiljnim razgovorima vezano za mogućnost finansiranja ukupnog projekta (izgradnje i upravljanja aerodromom). Trenutno ne možemo dati više informacija o detaljima razgovora koji su vođeni. Nakon što se donese definitivna odluka o načinu finansiranja i eventulanom opredjeljenju za uvođenje privatnog investitora u projekat svakako ćemo o tome obavijestiti i širu javnost.

 

– Postoji li nekakav strateški plan za obezbjeđenje sredstava za dovršetak ovog projekta vidu javno-privatnog partnerstva itd. obzirom da se pominje cifra od 26 miliona KM koja možda nije ni konačna,a FBiH neće
moći u kratkom roku obezbijediti ova sredstva?

Sedić: Postoji nekoliko različitih varijanti načina finansiranja, koji su prikazani i u Studiji izvodljivosti. Špekulacije o visini ukupnih troškova u ovom momentu zaista ne možemo komentarisati, jer će definitivna cijena cjelokupnog projekta realno moći biti prikazana tek nakon što bude urađen glavni projekat aerodroma. Kao što smo prethodno naveli, model finansiranja (javno-privatno partnerstvo, koncesija, neki drugi vid partnerstva ili kreditno zaduženje) će biti odabran nakon što bude poznata ukupna cijena projekta izgradnje aerdroma u Bihaću.

– Koliko realno ovaj projekat mogu pomoći i na koji način Grad Bihać, odnosno Vlada USK?

Sedić: Realno, Vlada USK i Grad Bihać ne mogu samostalno iznijeti ovaj projekat, ali zajedno sa višim nivoima vlasti i eventualnim uključivanjem ostalih općina sa području kantona (koje bi mogle imati intres od ovakvog jednog projekta) postoje realne šanse za njegovu realizaciju.

-Koliko je projekat Aerodroma Bihać realan, a koliko „predizborna priča“, u svjetlu objektivnih činjenica o stanju ekonomskih resursa Kantona i dosadašnjeg prilično slabog ritma u dinamici „pokretanja stvari sa početne tačke“?

Sedić: Prema Studiji izvodljivosti analizirano je nekoliko činioca koji opravdavaju ovaj projekat. Prije svega izgradnja aerodroma u Bihaću, doprinijela bi razvoju biznisa i poslovnog okruženja ali i većoj
posjećenosti potencijalnih i već afirmisanih turističkih lokaliteta u okruženju (Nacionalni park Una, Plitvička jezera i slično). Prema procjenama studijskog tima i dobijenih podataka, oko 150 000 stanovnika sa područja Unsko-sanskog kantona je u dijaspori (Najviše u sjevernoj Evropi), koje uglavnom svake godine, najmanje jednom dolaze u gradove i naselja Unsko-sanskog kantona, dok jedan manji dio obavlja i službena putovanja. S druge strane, obzirom na strukturu turista koji dolaze na ovo područje, turizam bi trebao biti najveći generator prometne potražnje u zračnom prijevozu. Evidentno je da interes turističkih tržišta za posjetom području
NP „Una“ i boravkom u ovom dijelu BiH je u porastu, gdje u prilog tome govore i evidencije broja posjetilaca u Nacionalnom parku. Sa brojem posjeta u porastu je i realizacija vlastitih prihoda, tako da je protekloj godini zabilježen rast i po ovoj osnovi za oko 30 posto u odnosu na prethodnu godinu. Obzirom na podatak, da Plitvička Jezera godišnje posjeti skoro milion i po (1.500.000) turista iz raličitih zemalja svijeta, te da
su Plitvička Jezera udaljena svega 30 km od grada Bihać, za pretpostaviti je da će većina tih turista se odličiti za avio prevoze čime bi se omogućila brza i jednostavnija veza. U tom pogledu izgradnja aerodroma
Golubić bi imala izuzetno veliki značaj, s obzirom na konstanti rast u broju posjeta iz različitih zemalja.

– Najave da će se inicijalna svrha aerdroma bazirati na usluge niskotarifnih aviokompanija koje bi znatno mogle oživjeti turističku ponudu i staviti se na raspolaganje najbrojnijoj bh. dijaspori. Da li se o tome na nekom nivou razgovaralo?

Sedić: Ovo pitanje je razmatrano Studijom izvodljivosti i sastavni je dio iste. Razgovarali smo o potencijalima koje se pružaju obzirom na brojnost dijaspore i u tom kontekstu razmišljali o mogućnostima niskotarifnih
aviokompanija. Međutim, za svaki ozbiljan korak u tom pravcu morate prvo imati izgrađenu infrastrukturu i funkcionalan aerodrom. Niskobudžetne avikompanije ne finansiraju izgradnje aerodroma i ne učestvuju u toj fazi
projekta.

– Kako je ekipirana Uprava JP Aerodrom ? Ovo pitanje postavljam obzirom da se radi o vrlo zahtjevnim poslovima stvaranja jednog međunarodnog čvorišta zračnog saobraćaja.

Sedić: Obzirom da dosadašnje aktivnosti i trenutni obim radova u JP Aerodrom Bihać ne zahtjevaju angažman osoblja, pa ni direktora u punom kapacitetu (random vremenu) odlučeno je da do stvaranja uslova za stalnim angažmanom, v.d. direktora bude angažiran putem menadžerskog ugovora. Naravno JP Aerodrom u skladu sa zakonom ima svoj Upravni odbor i Skupštinu. Tehničku podršku trenutno pružaju službe Gradske uprave Bihać. Studijom izvodljivosti dat je također i prikaz neophodnog osoblja koje će biti angažirano kada aerodrome bude u funkciji.

Pitanje: Da li ste radili ( da li su rađena) nekakava istraživanja, studije itd. o potrebi uvezivanja Krajine u aviomrežu?

Sedić: Studija izvodljivosti koja je urađena pokazuje i taj aspekt. Govori se o položaju aerodroma u Bihaću u odnosu na bliži i širi region i njegovu opravdanost unatoč postojanju nekih većih aerodroma (npr. Zagreb i
Sarajevo).

Categories: Uncategorized