Ima li spasa planeti Zemlji: Prosječna temperatura u BiH za 15 godina povećala se za više od dva stepena

SAD i Kina su tokom prošlog vikenda ratificirale Pariski sporazum o klimatskim promjenama kao dva najveća zagađivača na planeti Zemlji. Dugo su se opirale ovom potezu, ali došao je u pitanju opastanak planete Zemlje i ljudske vrste. Većina stručnjaka pozdravila je ovaj historijski događaj, ali izrazili su bojazan da je on došao prekasno.

Temperatura na planeti Zemlji raste iz godine u godin. To se najbolji osjeti po toplini mora, promjeni klime, ekstremnim vremenskim uvjetima i svemu onome na što inače nismo navikli.

Temperatura definitivno stalno raste

Kako je u razgovoru za Klix.ba rekla Milica Đorđević, iz Republičkog hidrometerološkog zavoda, različiti stavovi o rastu temperature se pojavljuju jer se uzimaju u obzir različiti periodi. Najčešće se uzima kao uporedni period od 1961. do 1990. godine, ali ako se pogleda još dalje u prošlost, situacija s temperaturom je još nepovoljnija.

“Definitivno je da temperatura stalno raste i ideja je da se zaustavi porast na dva stepena u odnosu na industrijsko doba. Gledajući globalno, temperatura je prešla jedan stepen, a u BiH je posmatrajući period od 1961. do 1990. i od 1981. do 2010. zabilježen porast od 0,4 do jedan stepen. Ali, ako posmatramo zadnjih 15 godina, a posebno Banju Luku, Sarajevo i dijelove Hercegovine, temperatura je otišla i preko dva stepena”, upozorila je Đorđević.

Ekstremne pojave postale učestale
I ljudi su sami primijetili da godišnja doba nisu onakva kakva su nekad bila. Uporedo s rastom temperaturu imamo sve češću pojavu ekstrema zbog čega se mijenja standardni režim klime. Zime su sve blaže, ali onda se desi ekstremna situacija poput 2012. godine kada je u pojedinim dijelovima BiH snježni pokrivač bio i preko tri metra visine. Porasla je minimalna, srednja i maksimalna temperatura.

“I ljeti imamo ekstreme. Kod nas nije bilo uobičajeno da je temperatura veća od 40 stepeni, ali sada je to postalo normalno, pa je tako u Bijeljini izmjereno i 43 stepena. Smanjuje se broj hladnih dana, ali onda se najednom pojavi mraz i sve poremeti. To najviše utječe na poljoprivredu. Sve više preovladava mediteranska klima, a hladnija ide prema sjeveru, ali imamo ostatke kontinentalne klime zbog ćega se poljoprivreda najteže prilagođava”, kazala nam je Đorđević.

Direktna posljedica toplijeg vremena

U posljednjih 15 godina BiH je imala najveće poplave i najveće suše. Đorđević je podsjetila kako su 2010. godine količine padavina oborile sve rekorde i da se to svrstalo u pojavu koja se dešava i rijetko, međutim došla je 2014. godina u kojoj je situacija bila još gora. Suše su bile 2007, 2012. i 2015. godine.

“Prvo je išlo ekstremno toplo ljeto, pa onda na jesen dosta kiše. Kada uzmemo prosjek padavina tokom godine tu je on negdje, ali on se nadomjesti pojavom ekstrema koji su učestali i sve to je direktna posljedica toga što je sve toplije i imamo sve veću količinu energije. Ako bi se to usporilo, onda bi se moglo sve ublažiti u narednih 30 do 50 godina jer čak i da se emisija štetnih plinova sada prekine treba vremena da se zaustavi taj proces”, rekla je.

Historija će pokazati da li je kasno stigao sporazum

Ističe kako ne znamo kakve će posljedice imati sve ovo što se dogodilo s planetom, pogotovo na sjeveru i polovima jer se tu, kako kaže, nalazi “ventilator” koji sve smiruje, ali sada je sve manje leda. Nije poznato da li će to utjecati da se poveća temperatura okeana ili promjene struje, pa da kao za posljedicu budu brže promjene u odnosu na klimatološke modele koji se projektuju za narednih 30 do 50 godina.

“Živimo u svemu tome pa ćemo iskusiti sami jer to više nije visoka tehnologija pa da se može predvidjeti. Dobro je što je konačno potpisan Pariski sporazum i to će se sada trebati implementirati. To što se potpisalo je veliki događaj i veliki napori su činjeni, ali činjeni su ujedno i veliki otpori jer je ogromni novac u pitanju, veliki lobiji, naftni proizvođači i sl. To je veliki plus, a da li je kasno ili ne, to će historija pokazati”, rekla je Đorđević.

Pariski sporazum potpisala je i BiH u aprilu ove godine, ali još trebamo vidjeti koje su naše obaveze i da li je naša država dorasla tome.

klix.ba

Related posts