Hrvatska i Albanija poslale su zajedničko pismo generalnom sekretaru NATO Jensu Stoltenbergu zbog dešavanja na Kosovu. U pismu između ostalog stoji da obje zemlje podržavaju podržavaju transformaciju Kosovskih sigurnosnih snaga, koje su lako naoružane, u prave vojne snage.
U zajedničkom pismu Hrvatske i Albanije glavnom sekretaru NATO-a izražena je podrška dobrosusjedskim odnosima, regionalnoj saradnji i uključivosti, no isto tako je izražena zabrinutost posljednjim događanjima koja mogu utjecati na sigurnost Kosova, ali i sigurnost u širem kontekstu, potvrdilo je u hrvatsko ministarstvo obrane, a prenosi Index.hr.
Hrvatski ministar obrane Damir Krstičević i albanska ministrica obrane Mimi Kodheli poslali su pismo Stoltenbergu, a iz Ministarstva odbrane Hrvatske ističu da je “pismo potpisano i upućeno u kontekstu zajedničkog interesa Albanije i Hrvatske kao članica NATO-a za održavanjem stabilnosti i sigurnosti jugoistočne Europe s posebnim naglaskom na održavanje sigurnosti Kosova”.
U pismu je iskazana snažna predanost i interes dviju država članica Saveza da NATO zadrži pozornost na održavanju sigurnosti Kosova kao i razmatranje konkretnih koraka kako ojačati napore Saveza u izgradnji kosovskih institucionalnih kapaciteta, navode iz Ministarstva odbrane Hrvatske.
Odnosi između Srbije i njezine nekadašnje pokrajine Kosova doživjeli su novo zahlađenje nakon što je Beograd poslao voz s natpisima “Kosovo je Srbija” na granicu s Kosovo, a kosovska policija nije dopustila ulazak na kosovski teritorij.
Srbijanski predsjednik optužio je vlasti u Prištini da žele početi novi rat, dok je njegov kosovski kolega rekao da Srbija želi anektirati sjeverni dio Kosova na način kako je to učinila Rusija s ukrajinskim poluotokom Krimom.
Albansko ministarstvo obrane ranije je priopćilo da su Krstičević i Kodheli u pismu osudili “nacionalističku retoriku srbijanskih političara i konkretne akcije na granici”.
Ministri su isto tako napisali da je cilj tih akcija pokušaj “ugrožavanja suvereniteta Republike Kosova i destabiliziranje sigurnosne situacije na zapadnom Balkanu”.
“Oboje ministara zatražilo je da se Operativni plan misije održavanja mira na Kosovu revidira nakon najnovijih događaja”, navodi se u saopćenju albanskog ministarstva.
Ministri su napisali Stoltenbergu da Hrvatska i Albanija, članice NATO-a, podržavaju transformaciju Kosovskih sigurnosnih snaga, koje su lako naoružane, u prave vojne snage. Za stvaranje takvih vojnih snaga Kosovo treba podrška srpske manjine u parlamentu, no njeni se predstavnici protive takvom potezu.
Srbija je izgubila kontrolu nad Kosovom 1999. godine pošto ju je NATO bombardirao kako bi zaustavio etničko čišćenje koje su provodile srpske snage u borbi protiv pobune kosovskih Albanaca. NATO još uvijek ima oko 4.500 vojnika na Kosovu koji održavaju krhki mir.
Uz potporu SAD-a i država zapadne Evrope Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od Srbije. Albanci čine oko 90 posto od 1,8 milijuna stanovnika Kosova. Na sjeveru Kosova živi srpska manjina od oko 40-50 hiljada ljudi koji ne priznaju Prištinu kao svoj glavni grad.
