Hoće li Cazin postati grad?

Delegati Doma naroda Parlamenta FBiH sljedeće sedmice ratmatrat će nacrte zakona kojima se općine Livno, Goražde i Cazin proglašavaju gradovima.

Prema obrazloženju iz Federalne vlade, status gradova pružio bi im mogućnost direktnog pristupa evropskim fondovima, ojačavanja partnerskog odnosa prema drugim gradovima u BiH i regiji, ali i prednosti prilikom kandidiranja projekata prema međunarodnim donatorima.

Aner Žuljević, član Odbora za pravdu, opću upravu i lokalnu samoupravu Doma naroda, rekao nam je da je ovo tijelo vodilo dugu i argumentiranu raspravu o predloženim nacrtima. Govori da ne želi da se bilo kome osporava pravo na promjenu statusa, ali smatra da se to mora definirati jasnim i objektivnim kriterijima „kako ne bismo došli u poziciju inflacije ovakvih inicijativa iza kojih neće stajati ozbiljan sadržaj za građane koji žive u tim sredinama“.

– Činjenica je da Ustav FBiH definira da se za područje dvije ili više općina koje su urbano i teritorijalno povezane svakodnevnim potrebama građana formira grad kao jedinica lokalne uprave i samouprave, u skladu sa federalnim zakonom, te da se sjedišta kantona, također, po zakonu mogu proglasiti gradom. S obzirom na to da se radi o nacrtima zakona, predstoji nam rasprava tokom koje će definitivno biti prilike da iznesemo argumentaciju u skladu sa evropskom praksom koja, prije svega, promjenu statusa grada diktira jasnim razvojnim, kulturnim, geografskim i populacijskim kriterijima, a ne da se sve svede isključivo na formu inicijative općinskih vijeća za stjecanje titule – kaže Žuljević.

Gradovima su prethodno, prije dvije godine, proglašeni Zenica, Tuzla, Bihać i Široki Brijeg, koji su centri kantona.

U obrazloženju razloga za promjenu statusa Livna navodi se da se radi o kulturnom, političkom, upravnom, zdravstvenom, saobraćajnom i prosvjetnom centru Livanjskog kantona, te da se Livno nalazi na raskrsnici glavnih saobraćajnica kojima je vezano sa ostalim dijelovima Kantona, ali i sa susjednom Hrvatskom.

Kada je u pitanju Cazin, navedeno je da ovu općinu čine 54 naseljena mjesta organizirana u 23 mjesne zajednice, gdje živi oko 70.000 stanovnika, dok uži dio općine naseljava oko 11.000 građana. Također, ukazano je na historijski kontinuitet pa se navodi, uz ostalo, da o postojanju života na ovim prostorima od najstarijih vremena govore nalazi iz prahistorije, kao i da tvrdi grad Cazin datira iz perioda srednjeg vijeka.

Promjenu statusa u grad kao jedinicu lokalne samouprave sa jačim društvenim i političkim utjecajem zatražilo je i Goražde, koje, navodi se u obrazloženju, svakim danom teži tome da postane jedan od najrazvijenijih industrijskih gradova, te regionalni centar. Na području općine Goražde se nalaze i neka od najvećih nalazišta stećaka u Evropi, kao i mnoštvo drugih spomenika kulture i historije. Goraždu bi status grada omogućio da u budućnosti parira jakim centrima, ne samo u BiH već i u regiji, smatraju u ovoj općini.

Prema Zakonu o načelima lokalne samouprave u FBiH, grad se uspostavlja na temelju odluke općinskog vijeća općine koja ispunjava propisane kriterije, a koja ima najmanje 30.000 stanovnika, odnosno u čijem gradskom središtu kao zaokruženom urbanom području živi najmanje 10.000 osoba. Promjena statusa ide na zahtjev općina jer one u tome vide perspektivu i razvojnu šansu koju im omogućava status grada.

Related posts