Hoće li Babo ponovo vladati Velikom Kladušom?

Vrhovni sud Hrvatske smanjio je za pet godina kaznu zatvora od 20 godina, koju je Abdiću izrekao Županijski sud u Karlovcu, ali je on izdržao dvije trećine izrečene kazne. Sutkinja suda u Karlovcu Jasmina Jeremić – Mešnjak je izjavila da je Abdićev ratni zločin dokazan, te da je on odgovoran za otvaranje logora i prihvatnih centara, kroz koje je prošlo najmanje 5.000 ljudi.

“Ističem samu težinu djela, potresna svjedočenja logoraša – ljudi koji su danima bili zatvareni i mučeni, na, običnom čovjeku neshvatljive načine”, izjavila je sutkinja Jeremić – Mešnjak.

Centralna izborna komisija BiH još uvijek nije završila provjeru dostavljenih kandidatura za lokalne oktobarske izbore, pa tako ni onu Fikreta Abdića. Ali, zapreka u pravnom smislu nema kaže advokat Sead Hodžić.

Svježa sjećanja na 1992.

“Što se tiče osoba osuđenih za zločin genocida, kao najteži ili totalni zločin, kao i druge ratne zločine, ne postoji pravna zapreka niti u Ustavu BiH, a niti u Izbornom zakonu BiH. Može se postaviti logično pitanje – kako je moguće u jednoj državi, u kojoj je, u konkretnom slučaju za osobu o kojoj je riječ, pravomoćno utvrđeno da je izvršila ratne zločine, poslije izdržane kazne, može biti kandidirana, a možebiti i izabrana, u ovom slučaju za načelnika Općine Velika Kladuša? Dakle, postoji mogućnost kandidature i potvrđivanja kandidature i na druge pozicije, počevši od člana Predsjedništva BiH, pa dalje…

Da li je moguće, dok postoje svježa sjećanja na sve ono što se događalo u periodu ‘92 – ‘95. u Bosni i Hercegovini, da osobe koje su pravomoćno osuđene za ratne zločine mogu vršiti takve funkcije u Bosni i Hercegovini. Nažalost, kod nas je to moguće i to je pravna dimenzija, a moralna dilema je za svakog pojedinačno da je riješi”, zaključuje Hodžić.

Sve do građana

Na prethodinim lokalnim izborima prije četiri godine, osuđeni za ratne zločine u Šamcu i Zvorniku, Blagoje Simić, Simo Zarić i Branko Grujić, izabrani su u opštinske skupštine, a Zarić je obavljao i funkciju pomoćnika šamačkog načelnika.

Predsjednik Helsinškog odbora za ljudska prava u Republici Srpskoj Branko Todorović smatra da je ipak “sve do građana, odnosno birača”.

“Moja poruka građanima je vrlo jednostavna: Nemojmo povređivati stare rane, nemojmo negirati ono što su pravne institucije uradile, nemojmo dosipati so na rane porodicama žrtava, nemojmo jedni drugima tjerati inat. Pokušajmo naći nove ljude i ideje, otvorimo nove horizonte za ovu zemlju, i nemojmo se vraćati konfliktima koji su ostavili dubok i bolan trag, zasut zločinima, nestalim i ubijenim. Glasati za nekog ko je osuđen za ratne zločine znači podršku onim koji su to vršili”, kaže Todorović.

Kakve su šanse da se sedamdesetsedmogodišnji Abdić vrati u poltički život? Sudeći prema dočeku ispred zatvora u Puli, nakon što je u proljeće 2012. napustio ćeliju, njegove pristalice su mu priredile doček kao iz nadrealnih filmova, očekujući privredna i druga čuda.

RSE

Related posts