EU podrška poljoprivredi i ruralnom razvoju BiH

Projekat Ureda specijalnog predstavnika Evropske unije u Bosni i Hercegovini (EUSR) o pod nazivom “Naše oranice bez granice” o perspektivama razvoja bh. poljoprivrede nastavljen je prethodnih dana u više gradova među kojima i u Bihaću. Mogućnosti razvoja poljoprivrede, izvoza na tržište Evropske unije i dostupnosti fondova EU bila su najčešća pitanja upućena predstavnicima Evropske unije i stručnjacima iz ove oblasti.Direktor Udruženja „Lokalna akciona grupa Una Sana“ Šefik Veladžić kaže da je najvažnija poruka ovog foruma poljoprivrednicima i stanovništvu ruralnih područja da se moraju početi pripremati za evropski put na kojem se BiH nalazi, a vlastima na svim nivoima da konačno urade potrebne korake da bi BiH brže krenula na evropskom putu i što prije dobila kandidatski status.

“Budući da dolazim iz oblasti koja se bavi ruralnim razvojem smatram da nam nedostaje znanja, moramo više raditi na edukaciji stanovništva, obrtnika i poljoprivrednika o samoj Evropskoj uniji, o tome šta nam ona donosi,o izradi projektnih prijedloga za fondove EU,ocijenio je Veladžić.

Zamjenik šefa Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini Khaldoun Sinno istakao je da je cilj ovog skupa uključiti se u direktne razgovore sa poljoprivrednicima, prenijeti im mogućnosti koje se nude pridruživanjem EU, ali i čuti iskustva i probleme sa terena.

Profesor Poljoprivrednog fakulteta u Sarajevu Sabahudin Bajramović navodi tri ključne stvari koje su neophodne, a to su: agrarna reforma, jačanje institucija i harmonizacija zakonodavstva. Profesor Bajramović je ocijenio da se BiH u sva tri ova elementa nalazi u početnoj fazi.

Strategija u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja za cijelu zemlju na koju se čeka godinama uredila bi ovu oblast i domaćim poljoprivrednicima otvorila mogućnost korištenja sredstava EU fondova.

Bosna i Hercegovina izvozi u Evropsku uniju: ribu, med, sirovu kožu, krumpir i mlijeko i mliječne proizvode te može vršiti prijevoz određenih proizvoda životinjskog porijekla preko teritorije EU u treće zemlje poput Turske i Rusije.

Kemal Hrnjić, direktor mljekare Meggle u Bihaću koja izvozi na EU tržište smatra da poljoprivredni proizvođači trebaju iskoristiti predpristupni period i da moraju raditi na povećanju kvaliteta svog mlijeka i na povećanju produktivnosti. Ocijenio je važnijim da redovnost poticaja države od iznosa tih sredstava.

Poljoprivrednicima u Federaciji BiH tokom 2016. godine isplaćeno je 13,5 miliona KM poticaja, saopšteno je iz resornog ministarstva.Uz očekivanu pomoć države da bi bili konkurentniji na tržištu EU, učesnike foruma u Bihaću u okviru otvorenog dijaloga sa predstavnicima EU i stručnjacima iz oblasti agrara, najviše je interesovalo kako se mogu bolje organizovati da bi nastupali na tržištu te oblast standarda i tehnologije proizvodnje. Standardi kvaliteta su ključni za izvoz proizvoda i njihovo uvođenje zahtjeva ulaganje. Bosna i Hercegovina ima veliki broj proizvođača koji su započeli ovaj proces i sada izvoze.Standardi su ulaznica za strano tržište.Radi se o Global Gap standardu kada su u pitanju svježi proizvodi i HASAP standardu kod prerađevina ili sve više ISO standard, rečeno je na ovom skupu. Također, domaći farmeri su imali priliku čuti i iskustva iz susjedne Hrvatske koja je 2013.godine postala članica Evropske unije. Ova zemlja je EU program IPARD koristila sedam godina. Sa 133 miliona evra dobijene pomoći EU finansirano je ukupno 700 projekata koji su farmerima u Hrvatskoj pomogli da se pripreme za članstvo.Regionalni stručnjak Ružica Gelo istakla je značaj priprema za evropske integracije da bi poljoprivredni proizvođači imali dovoljno vremena da se prilagode i unaprijede svoja gazdinstva.

U okviru foruma je priređen i informativno-edukativni sajam, na kome su izlagali UNDP BiH, GIZ – EU ProLocal program, USAID/Švedska projekt FARMA II, Udruga poduzetnika i poslodavaca Žepče (UPIP), te Farmofit – Fabrika stočne hrane Rapić iz Gradiške.Forumi o perspektivama bh. poljoprivrede održani su u Travniku, Livnu, Prijedoru,Brčkom, Bijeljini, Banjaluci. Previđeno je da forum bude organizovan u Gradačcu i Doboju 16. i 17. februara te u Trebinju 23. februara.

Related posts