EU migrante planira zaustaviti formiranjem granične straže koja bi mogla djelovati i u BiH

Predsjednik Evropske komisije Jean Claude Juncker uskoro bi trebao iznijeti plan o osnivanju evropske granične straže koja će biti postavljena na vanjskim granicama Unije, a samim time i na granici s BiH.

Osnivanje evropske granične i obalne straže s 10.000 naoružanih pripadnika spremnih za razmještaj po vanjskim granicama, ali i s ovlastima da djeluju u trećim zemljama izvan EU, ako im to te zemlje dopuste (dakle, zemlje poput Srbije, Crne Gore ili BiH), sprema se iznijeti predsjednik Evropske komisije Jean-Claude Juncker u sutrašnjem govoru o stanju Unije pred Evropskim parlamentom u Strazburu, prenosi Večernji.hr..

Juncker želi da ti evropski graničari budu spremni za početak rada 2020. godine, što je ubrzan rok u odnosu na sve planove koji su se dosad spominjali kada je bila riječ o takvoj ideji.

Trenutno ne postoje evropski graničari, nego svaka država članica ima svoju graničnu stražu, a evropski propisi dopuštaju da se maksimalno 1.500 nacionalnih graničara mobilizira i uputi na neku zajedničku evropsku zadaću.

U budućnosti bi, međutim, postojala evropska granična straža s 10.000 ljudi, a i ovlasti bi joj bile puno veće, a njeno raspoređivanje puno brže i učestalije. Ti novi evropski graničari imali bi ovlasti i da sprečavaju neovlaštene prelaske migranata iz jedne države članice EU u drugu te da vraćaju odbijene tražitelje azila u zemlje izvan EU iz kojih su došli.

Novi ustroj evropske granične straže trebao bi formalno biti predstavljen sljedeće sedmice na sastanku u Beču, nakon čega će uslijediti rasprava o prijedlogu izmjene postojeće uredbe, čime bi se broj policajaca povećao s 1.500 na 10.000.

Prođe li prijedlog, povećat će se broj policajaca s kojima će pojedina zemlja sudjelovati u radu evropske granične straže.

Sada evropske granične policijske snage rade tako da se stavljaju na raspolaganje Frontexu u roku od pet radnih dana nakon što izvršni direktor Frontexa i država članica EU koja traži pomoć usuglase operativni plan. Kada je riječ o trećim zemljama, koje nisu članice EU, Frontex je s njima sklapao posebne sporazume kako bi im mogao pomoći, a istovremeno smanjiti pritisak na vanjske granice Evropske unije.

Tako su već Albanija i Makedonija parafirale nacrt sporazuma za operativnu saradnju s Frontexom, a nacrt sporazuma s Crnom Gorom usaglašen je na tehničkom nivou sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, pregovori su u toku.

Related posts