EKSKLUZIVNO za mojusk.ba govori prof.dr. Dragan Primorac

Prof.dr. Dragan Primorac, hrvatski je liječnik, pedijatar, genetičar i forenzičar. Profesor je na američkim sveučilištima Penn State University i University of New Haven te Medicinskim fakultetima Sveučilišta u Splitu, Sveučilišta u Osijeku i Sveučilišta u Rijeci. Predsjednik je Upravnog vijeća Specijalne bolnice Sveta Katarina i suosnivač je Sveučilišnog odjela za forenzičke znanosti, Sveučilišta u Splitu. Odlukom Senata Sveučilišta Penn State postao je prvi nositelj titule “Global Penn State Ambassador” u povijesti tog Sveučilišta. Trenutno obnaša dužnost predsjedavajućeg Odbora za međunarodne odnose Američke Akademije za forenzičke znanosti i predsjednika jednog od najuglednijih međunarodnog znanstvenih društava iz područja forenzičke i kliničke genetike “International Society of Applied Biological Science” u čijem radu sudjeluje i četvoro dobitnika Nobelove nagrade.

Ukupno je objavio oko 200 znanstvenih radova, kongresnih priopćenja i poglavlja u knigama. Više od 70 znanstvenih radova objavio je u časopisima koji se citiraju u Current Contentsu (CC) i Science Citation Indexu (SCI), a njegovi radovi su do sada citirani više od 3350 puta (Google Scholar) te je trenutno najcitiraniji hrvatski kliničar u njegovoj dobi koji živi i radi u Hrvatskoj. Do sada je bio mentor u izradi 10 doktorskih disertacija i dva magistarska rada. Kao pozvani predavač sudjelovao je u radu više od 60 znanstvenih skupova širom svijeta te je dobitnik 16 međunarodnih i domaćih nagrada i priznanja.

Za moj.usk. ba prof. dr. Primorac je dao eksluzivni intervju u kojem govori i o temama koje se tiču zdravstva u Unsko sanskom kantonu.

Profesore Primorac, Vlada Unsko sanskog kantona upravo je prošla kroz snažnu transformaciju. Uz promjene koje su nužne ovoj regiji, najviše se pomaka očekuje u resoru zdravstva, što ie jeste Vaša specijalnost. Jeste li već imali kontakte sa Dženisom Šabulićem, ako jeste, o čemu ste razgovarali?

– Prof. dr. Primorac: s ministrom Šabulićem upravo sam se susreo u Zagrebu, a tijekom sastanka ministar me je upoznao s nizom mjera s kojima želi poboljšati sustav zdravstvene skrbi u USK. Njegov entuzijazam, poznavanje zdravstvenog sustava kao i otvorenost da čuje i druga mišljenja odlična je startna pozicija da u tome i uspije.


– S obzirom na Vaše bogato iskustvo i znanje, možemo li očekivati da ćete nesebično pomoći na realizaciji bitnih programa u USK-a koji se tiču zdravstva i uopće projekata koji bi i ovdje na višu razinu trebali podići svijest o potrebi ulaganja u tu oblast?

Prof. dr. Primorac: Jako volim narod USK, a tu imam i niz dragih prijatelja i svakako ću pomoći u realizaciji projekata vezanih uz zdravstvo i obrazovanje USK. Na tragu Vašeg pitanja danas smo već dogovorili posjet ministru nizu zdravstvenih institucija u RH uključujući Kliniku za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”, Dječju bolnicu Srebrnjak, Specijalnu bolnicu Sv. Katarina, kako bi pokrenuli što intenzivniju suradnju s zdravstvenim institucijama USK.
Da li Vas je neko kontaktirao iz USK-a oko mogućeg angažmana na Visokoj zdravstvenoj školi u Bihaću, budući da imate veliko iskustvo koje bi nam i tu pomoglo?

Prof. dr. Primorac : U Visokoj zdravstvenoj školi sam bio tijekom otvaranja novih prostora, a u mojoj pratnji je bio i ravnatelj hrvatskog instituta za antropologiju doc.dr. Saša Missoni. Tom prilikom smo razgovarali o konkretnim potezima vezanim za poboljšanje kvalitete nastave Visoke zdravstvene škole kao i o suradnji s hrvatskim visokoškolskim obrazovnim institucijama. Kadrovi koji se školuju u Visokoj zdravstvenoj školi moraju imati takve izlazne kompentencije da u svakom trenutku moraju biti konkurentni na tržištu EU što će dati dodatnu prepoznatljivost Visokoj zdravstvenoj školi. Nedvojbeno je da je ulaganje u sustav visokog obrazovanja jedna od najboljih investicija koju Vlada može napraviti jer mali narodi bez visokoobrazovane populacije osuđeni su da budu najamna radna snaga “velikima” i tom filozofijom sam se vodio kao ministar te smo od 7% visokoobrazovanih danas u Hrvatskoj došli na 18.5% što Hrvatskoj daje mogućnost da bude konkurentna na euroskom tržištu znanja. Raduje me vidjeti da Sveučilište u Bihaću koje nastavu provodi sukladno Bolonjskom procesu sve više postaje ključan čimbenik razvoja USK.

Možemo li se nadati uspostavljanju suradnje između hrvatskih i zdravstvenih ustanova u našoj regiji?

Prof. dr. Primorac : Svakako, i osobno ću učiniti sve da se to intenzivira.

U pripremi je veliki znanstveni skup u Hrvatskojm očekuje se prisustvo nekih dobitnika Nobelove nagrade. Imate li informaciju, hoće li tu biti i predstavnika iz BiH?

Prof. dr. Primorac : «The Tenth ISABS Conference on Forensic and Anthropologic Genetics and Mayo Clinic Lectures in Individualized Medicine” (www.isabs.hr), se održava od 19.-24. lipnja 2017 godine u Dubrovniku i smatra se jednim od najznačajnijih svjetskih događaja iz područja medicine tijekom 2017. godine, a sama činjenica da u njegovom radu sudjeluje pet dobitnika Nobelove nagrade jasno govori o snazi skupa. Inače kongres je posvećen trendovima koji će u cijelosti promjeniti medicinu kakvu danas poznajemo, a skup organiziraju ISABS, Mayo Clinic, George Washnigton University, Penn State University, University of New Haven, Unfallkrankenhaus-Berlin, Regiomed Hospitals, sveučilišta u Zagrebu, Splitu, Osijeku, Rijeci, Sveučilište Sjever, Dječja bolnica «Srebrnjak», Specijalna bolnica «Sveta Katarina», Hrvatsko društvo za humanu genetiku, Institut Ruđer Bošković, Institut za antropologiju i dr. Kongres 2017. organiziramo u parnerstvu najznačajnije svjetske forenzičke institucije American Academy of Forensic Sciences, s više od 7 000 članova. Glavne teme koje će se obraditi tijekom trajanja kongresa su: personalizirana i regenerativna medicina, molekularna medicina, nove metodologije u liječenju malignih bolesti, farmakogenomika te forenzička genetika, a predavači su trenutno najcitiraniji svjetski znanstvenici iz navedenih područja. Tradicionalno veliki broj studenata i znanstvenika iz BiH sudjeluje u radu kongresa, a ugledni znanstvenik i moj bliski suradnik iz BiH prof.dr. Damir Marjanović ispred ISABS-a kordinira sve naše aktivnosti u BiH. Danas mi je i ministar Šabulić povrdio da će on i njegov tim prisustovati kongresu koji je uistinu pravo mjesto saznati kako će izgledati medicina 22. Stoljeća

Kada bi Vas pitali, koji biste savjet uputili menadžerima zdravstva u USK-a?

Ptof. dr. Primorac : Svi oni koji upravljaju sustavima zdravstva od BiH, Hrvatske pa do najrazvijenijih država svijeta se iznenade kad shvate kolike se uštede mogu napraviti racionalizacijom sustava zdravstva. Uglavnom goleme uštede se mogu napraviti “outsourcing-om” većine nezdravstvenih usluga koje su golem teret sustavu zdravstva. Javno zdravstvo mora biti dostupno svima, a svi uspješni sustavi zdravstva imaju integriran i privatni sektor koji uvijek predstavlja zdravu konkurenciju javnom sustavu. Uključenjem privatnog sektora osim što se značajno podiže kvalitet zdravstvenih usluga, osigurava se značajno obnavljanje opreme bez troška države, smanjuju se liste čekanja, omogućuje se zdravstvenom osoblju da dodatno zaradi čime se spriječava odljev najboljih u inozemstvo. Svako zdravstveno osiguranje treba raspisati natječaj za pružanje usluga, u kojem trebaju konkurirati i javne i privatne ustanove, a kriteriji odabira moraju biti izvrsnost i cijena, a ne nikako političke ili druge podobnosti.

Ukoliko Vas pozovu u USK-a, hoćete li se odazvati i održati seminar na temu zdravstva i oblasti u kojima ste jedna od vodećih znanstvenika u regiji?

Prof. dr. Primorac : Razgovaramo o tome, i nastojat ćemo to predavanje organizirati nakon mog boravka na jednom od vodećih američkih sveučilišta Wake Forest University u Sjevernoj Karolini. Trenutno predmet mog najvećeg interesa je personalizirana medicina. Personalizirana medicina predstavlja “oblik medicine koji sustavno koristi informacije dobivene analizom genoma pacijenta ali i njegovih proteina sa svrhom prevencije, dijagnostike i liječenja bolesti”. Iz svega je jasno da uspješnost personalizirane medicine ovisi o točnoj i pouzdanoj dijagnostici kao i o identifikaciji pojedinih prediktivnih biomarkera (bioloških biljega). Drugim riječima cilj svih uključenih u personaliziranu medicinu je omogućiti specifičnu terapiju “skrojenu” prema potrebama svakog pojedinca.
Sa zadovoljstvom ću tijekom moga predavanja kolege iz USK upoznati sa najnovijim trendovima iz ovog područja koje će u cijelosti promjeniti medicinu koju danas poznajemo.
O prof. dr. Draganu Primorcu, izdvajamo i još neke veoma bitne činjenice:

O rezultatima njegovog rada pisali su najugledniji svjetski znanstveni časopisi poput Science, JAMA i The Lancet te sredstva javnog priopćavanja poput New York Times, USA Today, Chicago Tribune, Hartfor Courant, Connecticut Post, Hospital News, News Times, Večer (Slovenia), Kleine Zeitung (Austria), Haaretz (Israel), Die Presse (Austira) te gotovo sve domaće i regionalne dnevne i tjedne tiskovine. Među njegovim znanstvenim postignućima posebno se ističu slijedeća: a) tijekom rada u SAD-u, on i njegov tim, objasnili su jedan od mehanizama nastanka bolesti krhkih kostiju u djece (Osteogenesis Imperfecta) i zbog toga otkrića nagrađen je najznačajnijom američkom nagradom za mlade istraživače koju dodjeljuje American Society for Bone and Mineral Research, b)istodobno objašnjava mehanizam transporta mRNA s prijevremenim terminacijskom kodom te mu se na Sveučilištu Thomas Jefferson dodjeljuje Oustanding Platform Presentation Award od strane East Coast Connective Tissue Society, c) među prvim znanstvenicima u svijetu primjenjuje analizu DNA u svrhu identifikacije skeletnih ostataka masovnih grobnica i utemeljitelj je forenzičke DNA analize u RH, d) autor je izvornih rezultata o podrijetlu Europljana među njima i Hrvata, koji su po prvi put objavljeni 2001. godine u prestižnom znanstvenom časopisu Science.

Radio Je i stručno se usavršavao na nizu institucija institutions poput University of Connecticut, zdravstveni centar, Odjel za pedijatriju, Farmington, Connecticut, SAD; State of Connecticut, Zavod za državne policije, Meriden, Connecticut, SAD; Oružane snage Institut za patologiju, Rockville, Maryland, SAD; Analitička centra za testiranje Genetičko, Inc Denver, CO, USA; Sv Kristofora bolnica za djecu u Allegheny sveučilištu zdravstva, Odjel za dječju kirurgiju, Philadelphia i niz drugih. Dobitkik Je 21 Domaće i međunarodne Nagrade među Kojima Su: The Young Investigator Award Američkog društva za razvoj kostiju i Mineral Research in 1992, Družina nagradu Michael Geisman od osteogenesis imperfecta Foundation 1993, Nagrada životno djelo od strane Henry C. Lee Instituta za forenzičke znanosti u 2002., Nagrada talijanske regije Veneto (za posebna dostignuća u promicanju znanosti u EU u 2007. godini), University of New Haven Međunarodne nagrade za izvrsnost u 2010. i dodjela Predsjednički predsjednik internacionale Udruga forenzične znanosti (za doprinos obzirom da forenzične znanosti u 2011. godini). Počasni građanin Je u 5 GRADOVA u RH i Izvan RH, A 2015. GODINE zbog iznimnih doprinosa u razvoju hrvatske i svjetske znanosti odlikovan ordenom Reda Danice Je hrvatske s likom Ruđera Boškovića TE neposredno NAKON toga biva nagrađen Državnom nagradom ZA znanost.

Član je Američka akademija za forenzične znanosti, Hrvatskog društva zA humanu genetiku i “Međunarodno društvo primijenjenih bioloških znanosti”. Počasni je član međunarodnog kriminala Analiza Association, Brigita Klobučar tehničkih znanosti Republike Hrvatske, Strukovne udruga kriminalista Republike Hrvatske, i Hrvatskog društva forenzičara.

Od prosinca 2003. godine do srpnja 2009. obnašao je dužnost ministra znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske, a prema istraživanjima američkog International Republican Institute (IRI) iz 2007. godine građani Republike Hrvatske su ga proglasili najuspješnijim ministrom u Vladi Republike Hrvatske.

Related posts