Dug entitetske vlade 1,4 milijarde maraka: Šta se dešava kada se budžetske rupe krpe na RS-ov način

Kontinuiranom emisijom vrijednosnih papira, Vlada RS-a samo u prvih osam mjeseci 2016. godine zadužila je ovaj entitet za dodatnih 452 miliona maraka

Ministarstvo finansija Republike Srpske (RS) najavilo je novo, 45. po redu zaduženje trezorskim zapisima u iznosu od 15 miliona KM za 8. septembar, a prethodno je za 5. septembar najavljena i aukcija obveznica vrijedna 20 miliona KM.

Tako će bh. entitet RS samo u septembru biti zadužena za dodatnih 35 miliona KM. Ključni razlog stalnog zaduživanja putem berze je taj što novac MMF-a još nije stigao, pa je Vlada RS-a primorana zaduživati se na najskuplji način.

Galopirajuće zaduženje

Frapantno zvuči podatak da je Vlada RS-a početkom 2016. godine, kroz sve vrijednosne papire, bila zadužena za 973,5 miliona KM.
Prema podacima koji su dostupni na Banjalučkoj berzi, trenutna vrijednost duga Vlade RS-a koji se odnosi na budžetske izdatke iznosi 763,4 miliona KM, za staru deviznu štednju 195,7 miliona KM, za opće obaveze 2,9 miliona KM, za obaveze dobavljačima 2,2 miliona KM i za izmirenje ratne štete 374,8 miliona KM. Kroz trezorske zapise trenutno zaduženje iznosi 87,2 miliona KM. Ukupan dug od početka godine do kraja augusta narastao je na nevjerovatnih 1,426 milijardi KM.

To znači da je kontinuiranom emisijom vrijednosnih papira Vlada Željke Cvijanović u osam mjeseci zadužila ovaj entitet za dodatnih 452 miliona KM.

Komentirajući ove podatke, ekonomski analitičar Zoran Pavlović izjavio je za Faktor da ne postoje trenutni izvori finansiranja, osim najskupljih putem emisije vrijednosnih papira.

– Trezorski zapisi su kratkoročni sa rokom prispjeća do šest, odnosno 12 mjeseci i imaju nižu kamatnu stopu od obveznica. Obveznice se emitiraju na duži rok, primjerice sedam godina, i imaju kamatu, jer je ovakvo zaduženje rizičnije i dugoročnije – rekao je Pavlović.
Prema njegovim riječima, sadašnju vladu ne zanima ko će za sedam godina vraćati novac od obveznica, jer je cilj na brz način doći do potrebnog novca za krpljenje budžetskih rupa.

Pad interesa

Komercijalne banke najčešći su finansijer krpljenja budžetskih rupa, a to rade novcem od depozita građana. Entiteti imaju zakonsku granicu do koje mogu ići sa zaduženjem, a što se više približavaju „crvenoj liniji“, kamate na obveznice rastu. U javnim pozivima tokom 2016. godine, prosječna cijena kamata na obveznice kretala se između četiri i četiri i po posto, dok je prethodnih godina bila između dva i dva i po posto, što navodi na zaključak da se smanjuje interes kupaca za vrijednosnim papirima RS-a.

Rastu kamate

Na pitanje zašto se sa svakim novim javnim pozivom za emisiju obveznica povećavaju i kamatne stope, Pavlović je kazao da je to posljedica smanjenog interesa za obveznicama RS-a.

– Zbog smanjenja potražnje, Vlada RS-a prisiljena je povećavati kamatne stope kako bi privukla potencijalne kupce, a to su najčešće komercijalne banke – kazao je naš sagovornik.

Zaduženje RS-a u vrijednosnim papirima

Obveznice za budžetsku potrošnju 763,4 miliona KM

Obveznice za staru deviznu štednju 195,7 miliona KM

Obveznice za opće obaveze 2,90 miliona KM

Obveznice za obaveze dobavljačima 2,27 miliona KM

Obveznice za izmirenje ratne štete 374,8 miliona KM

Trezorski zapisi 87,2 miliona KM

Ukupan dug iznosi 1,426 milijardi KM

(K. Silajdžija/Faktor.ba)

Related posts