Statistički podaci su hladni i neumoljivi. Bh. dijaspora godišnje pošalje u BiH između 2,5 i 3,5 milijardi KM, a što je 13% ukupnog bruto društvenoga proizvoda, piše Večernji list BiH.
Iznos nije kompletan s obzirom na to da statistika daje podatke o novcu poslanom preko bankovnih institucija, međutim, sredstva se šalju i preko rodbine, prijatelja ili nekim drugim kanalima, što znači kako je iznos mnogo veći od prikazanoga iz Centralne banke.
Zanimljivo je i to što, uprkos raznim krizama, briga iseljenih za svoju rodbinu u BiH ne prestaje. Novac iz dijaspore za mnoge bh. građane je spas koji znači i preživljavanje.
Tokom prošle godine dijaspora je u BiH poslala 2,51 milijardu maraka, što je za 170,5 miliona ili 7,2% više u odnosu na 2016. godinu. Prema podacima Centralne banke BiH, priljev na osnovi doznaka je u 2017. dosegao razinu iz 2007. godine, odnosno prije nego što je izbila svjetska ekonomska kriza, koja je napravila haos u globalnoj ekonomiji, što je utjecalo i na pad priljeva novca iz inostranstva.
Prema izjavama službenika Centralne banke, oporavak ekonomija iz kojih imamo najveći priljev radničkih doznaka osnovni je razlog povećanja priljeva po toj osnovi. Mirovine, kao drugi najznačajniji priljev na računu sekundarnoga dohotka, iznosile su 1,17 milijardi maraka, što je također rast od 7,2% u odnosu na godinu ranije.
Od 1998. godine najveća doznaka bila je 2007. godine, kada je na račune građana uplaćeno 2,770 milijardi KM, a odmah nakon toga je 2008. godine u BiH stiglo 2,5 milijardi KM iz inostranstva . Najmanje novca od dijaspore stiglo je 2002. godine, i to 1,966 milijardi KM, a 2004. godine blizu 2,3 milijarde KM. Od 1998. do 2003. godine na godišnjoj razini u BiH su stizale blizu 2 milijarde KM.
Inače, među najbrojnijim stranim državljanima u Evropskoj uniji su državljani Bosne i Hercegovine, Albanije i Srbije, pokazalo je posljednje istraživanje Eurostata. Prema većini dostupnih podataka, broj osoba koje žive u inostranstvu, a vode porijeklo iz Bosne i Hercegovine iznosi gotovo dva miliona , što čini više od polovine ukupnog stanovništva te države.
Stanovnici Bosne i Hercegovine najčešće se iseljavaju u Njemačku, a potom slijede Austrija, Hrvatska i Srbija. Njemačka je s približno 200.000 osoba bh. podrijetla država s najvećim brojem iseljenika iz Bosne i Hercegovine u Evropi.
