DEDIĆ: Milionskim projektima mladima nudimo šansu

Od poljoprivrede se u Bosni i Hercegovini može živjeti, ali, iskreno, dosta teže nego u većini zemalja okruženja, kazao je u intervjuu za “Dnevni avaz” Šemsudin Dedić, ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.

Ministar se osvrnuo i na brojke te iznio podatak da se u Federaciji BiH više od 30 posto domaćinstava bavi poljoprivredom kao osnovnom ili dopunskom djelatnošću. Stoga je ukazao da bh. poljoprivrednici trebaju podršku i zaštitu države kako njihov rad i trud ne bi bili bez rezultata.

Kakvo je trenutno stanje u poljoprivredi?

– Trenutno stanje u oblasti poljoprivrede je, rekao bih, uobičajeno, odnosno sa stalnim manjim ili većim problemima i poteškoćama. Ne smijemo zaboraviti da se radi o proizvodnji pod otvorenim nebom i da do jučer normalna situacija već danas može biti drastično drugačija. Sjetimo se samo poplava i suša, ali i drugih prirodnih nepogoda koje mogu potpuno devastirati poljoprivrednu proizvodnju. S druge strane, u odnosu na druge zemlje okruženja, BiH najmanje novca izdvaja za poljoprivredu, zatim imamo usitnjenost posjeda, nedovoljno tehnološkog i marketinškog znanja, slabu horizontalnu i vertikalnu povezanost unutar lanaca vrijednosti, velika naslijeđena dugovanja i nelikvidnost budžeta, što sve dodatno otežava postojeću situaciju. Kada tome pridodamo to da poljoprivreda često bude pogođena i poremećajima tržišta, poput naglog pada potražnje, hiperprodukcije, pojavama bolesti i štetočina, onda vidite da je „dobro” stanje u poljoprivredi relativno rijetko.

Enorman pritisak

Može li se živjeti od poljoprivrede u BiH?

– Može, ali potrebno je učiniti puno toga da se stvore povoljniji uvjeti za poljoprivrednike kako bi oni uspješno odgovorili izazovima koji su iz dana u dan sve veći. Na snazi je nekoliko ugovora o slobodnoj trgovini s najvažnijim trgovinskim partnerima BiH, što stvara enorman pritisak strane konkurencije na naše tržište, na što su posebno osjetljivi poljoprivredni proizvodi. Istovremeno, zbog stavova drugog entiteta prema uspostavljanju neophodnih državnih institucija i donošenju strateških dokumenta iz ove oblasti, ne koristimo mogućnosti koje ovi ugovori o slobodnoj trgovini pružaju za povećanje izvoza, a time i proizvodnje poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Tako, između ostalog, ne možemo izvoziti proizvode životinjskog porijekla na tržište EU zbog neadekvatnog sistema sigurnosti hrane, ne koristimo sredstva IPARD-a II, dok to istovremeno druge zemlje u procesu pristupanja EU obilato koriste. Mjerama koje smo poduzeli od početka mandata registrirali smo nova 1.062 poljoprivredna obrta i time otvorili radna mjesta za koja se uplaćuju doprinosi za PIO/MIO, što govori o tome da se i u ovim uvjetima od poljoprivrede može živjeti. Na nama je da dalje radimo na stvaranju ambijenta kako bismo osigurali održivost postojećih i otvaranje novih radnih mjesta.

Bolji uvjeti

Jedna smo od bogatijih zemlja što se tiče plodnog zemljišta i oranica, no, usprkos tome, imamo veliki broj nezaposlenih. Rade li se projekti kako bi se potaknuo privatni biznis i ljudi više počeli baviti poljoprivredom?

– Tačno je da prema raspoloživom zemljištu po stanovniku ne zaostajemo za EU prosjekom i to govori da potencijal za poljoprivrednu proizvodnju postoji. Imamo i iznimne prirodne preduvjete za određene poljoprivredne proizvodnje, posebno za radno intenzivne kulture, poput malina, jagoda i drugog voća, kornišona, paprike i drugih vrsta povrća, ljekovitog bilja (u posljednje vrijeme posebno smilja), ali i stočarske proizvodnje zbog velikih površina pod livadama i pašnjacima.

Trenutno u 27 općina u FBiH realiziramo projekt IFAD VI u vrijednosti od 34 miliona KM, a projekt IFAD VII nalazi se u parlamentarnoj proceduri i nakon usvajanja realizirat će se u dvije faze po pet godina, ukupne vrijednosti 106 miliona KM. Program ruralnog razvoja FBiH za period 2016.-2020. godine koji smo razmatrali na Vladi uključit ćemo u program javnih investicija u FBiH i time osigurati mjere za brži ekonomski razvoj putem podizanja konkurentnosti, opstanak i razvoj ruralnih zajednica kroz povećanje raznolikosti ekonomskih aktivnosti i zapošljavanja, te stvaranje boljih općih životnih uvjeta stanovništva ruralnih područja. Nadam se da će uz pomoć ovih i drugih planiranih projekata sve više mladih prepoznati šansu da u poljoprivredi, proizvodnji hrane i pića naprave biznis.

No, svake godine imamo proteste poljoprivrednika. Kako riješiti te probleme? Kolika su trenutna potraživanja za poticaje?

– Ova Vlada naslijedila je vrlo teško stanje s ukupnim dugom iz prethodnog mandata od gotovo 50 miliona KM. Naknadnim kontrolama i provjerama te izmirenjem dijela dugovanja ovaj dug je smanjen na 30 miliona KM. Zbog nelikvidnosti budžeta, sredstva koja izdvajamo za poticaje u poljoprivredi ne dolaze na vrijeme u ruke poljoprivrednika, a to im dodatno otežava poslovanje i uspješan nastup na tržištu. Prije desetak dana isplatili smo poticaje za prvi kvartal ove godine u iznosu od oko 11 miliona KM.

Politička volja

Ko je, prema Vašem mišljenju, najveći krivac za ovakvo stanje?

– Teško je dati odgovor ko je najveći krivac. Puno je toga što do sada nije urađeno, a za to postoji više krivaca. Prije svega nepostojanje političke volje iz drugog entiteta da donesemo potreban pravni okvir, izradimo i usvojimo strateške dokumente te uspostavimo neophodne institucije kako bismo iskoristili mogućnosti koje nam otvara proces globalizacije i pristupanja EU, dodatno otežava situaciju u sektoru poljoprivrede.

Posebno želim naglasiti pristupanje EU, o kojem se puno govori i to, prije svega, u negativnom kontekstu. Tačno je da SAA, zbog liberalizacije trgovine, povećava prisutnost EU roba na našem tržištu, ali istovremeno nam se otvara tržište više od 500 miliona kupaca i to je velika šansa. Osim toga, nude nam se sredstva iz EU fonda za ruralni razvoj koja, prema procjenama, prelaze 50 miliona KM bespovratnih sredstava godišnje. To su strogo namjenska sredstva za podršku investicijama na našim poljoprivrednim gazdinstvima, što bi im omogućilo modernizaciju tehnologije proizvodnje, podizanje kvaliteta proizvoda, zadovoljavanje zdravstvenih i kvalitativnih standarda i smanjilo troškove proizvodnje. Za razliku od nas, ostale zemlje iz okruženja ih itekako koriste ili se ozbiljno pripremaju za njihovo korištenje, i iz tih razloga je stanje kod nas teže, a poljoprivrednici u manje povoljnom položaju.

Osim ovih problema vezanih za pristup EU tržištu, naše unutrašnje slabosti su te da poljoprivrednici imaju otežan pristup kreditima, nedovoljna su budžetska izdvajanja za poljoprivredu, naslijeđena dugovanja, nedostatak strukturnih mjera, loše provođenje postojeće poljoprivredne politike zbog neusvajanja strateških dokumenata na državnom nivou itd. Na kraju, tu je i strana konkurencija koja traži svoje mjesto i na našem tržištu, a što joj olakšavaju veliki distributerski lanci s kojima su oni često dobro povezani i preko kojih dolaze do naših kupaca često i lakše nego naši proizvođači i prerađivači.

Hoće li se mijenjati program poticaja? Koliko je onih koji su se obogatili od primanja poticaja, a da pri tome imaju samo jednu kravu ili ovcu ili čak ni to?

– Mi znamo da postojeći sistem realizacije novčanih podrški nije najbolji. Pokušavamo djelovati u postojećim uvjetima s raspoloživim brojem ljudi i sredstava. Naravno da bi to moglo biti i bolje i upravo radimo na donošenju novog pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta prema kojem predviđamo preraspoređivanje dijela službenika na poslove obrade zahtjeva i kontrole na terenu. U okviru srednjoročne strategije razvoja poljoprivrednog sektora u FBiH predviđeno je uvođenje podrške po grlu i hektaru, ali i jačanje sektora za plaćanje i izmjenu ključnih zakonskih propisa, što će učiniti efikasnijom realizaciju poticajnih mjera u poljoprivredi.

Kiše, suše, mraz…

Iz godine u godinu ponavljaju nam se situacije da poljoprivreda trpi ogromne štete usljed velikih kiša, suša, mraza. Kolike su štete godišnje u poljoprivredi? Kako tu situaciju preduprijediti?

– Neke od tih pojava je teško, pa čak i nemoguće prevladati, a za neke druge postoje mogućnosti za njihovo ublažavanje i potpuno uklanjanje. Uz pomoć Svjetske banke trenutno realiziramo pilot-projekte navodnjavanja poljoprivrednog zemljišta u šest općina u FBiH u vrijednosti od oko 25 miliona KM. Naravno, za sve ove aktivnosti potrebno je izdvojiti dodatna finansijska sredstva, ali ona su višestruko manja od gubitaka koji mogu biti i po nekoliko desetina miliona KM samo u jednoj godini. Radi toga moramo ustrajati na povećanju raspoloživih sredstava kako u budžetu tako i iz drugih izvora, pa i zaduženjem na međunarodnom tržištu kapitala.

Polovina obradivog zemljišta neobrađena

Ako znamo da je gotovo polovina obradivog zemljišta neobrađena, da je veliki broj ljudi nezaposlen i da postoje uspješni primjeri plasmana naših proizvoda na strana tržišta, naročito na zahtjevno EU tržište, onda vidimo da potencijal za razvoj proizvodnje postoji. Da bismo sve ove potencijale optimalno iskoristili, moramo biti puno bolje organizirani, moramo urediti ambijent i izgraditi sistem koji će omogućiti nesmetan pristup stranim tržištima ispunjavanjem sanitarnih i fitosanitarnih uvjeta, pomoći uvođenje međunarodnih standarda kvaliteta, podržati investicije u novu tehnologiju i marketing, olakšati pristup poljoprivrednika kreditima, ojačati ulogu struke i savjetodavne službe, modernizirati prerađivačku industriju i pomoći da cjelokupni sektor postane više usmjeren tržištu i zadovoljavanju zahtjeva savremenog kupca.

Related posts