Danas je 753. rođendan Bosanskoj Otoci

Bosanska Otoka, gradić na obalama rijeke Une, danas slavi 753. godišnjicu postojanja, odnosno godišnjicu kada je prvi put spomenut u pisanim dokumentima.

Otoka se prvi put spomenje kao Insula (Otok) u dokumentu Mihajla, župana Sanskog 1264. godine. U vrijeme Osmanskog carstva nosila je naziv Ada-i Kebir (Veliki Otok). Pripadala je knezovima Babonićima Blagajskim, a 1418. godine je postala kraljevskim gradom. Sjedište njenih vladara bilo je na adi (riječnom otoku) na Uni, gdje su i sada vidljivi ostaci stare tvrđave. Na tom mjestu se od 1565. godine nalazi gradska džamija, koja je početkom agresije na našu zemlju minirana i srušena do temelja, a nakon rata obnovljena. Često se može čuti da se radi o jedinoj džamiji na ovim prostorima, a vjerovatno i u Evropi, koja je sagrađena na riječnom otoku. Otoka je ranije imala i franjevački samostan, a u sastav Osamanskog carstva ulazi 1565. godine. Današnja Bosanska Otoka je u sastavu općine Bosanska Krupa.

Duž cijele Otoke protiče Una na kojoj je više od 20 manjih i većih riječnih otoka. Jedan takav se nalazi i na izlazu iz gradića prema Bosanskom Novom, gdje je i gradska plaža poznata kao Mlinčići. Na obalama Une se nalazi desetak mlinova ili vodenica, koje su nekada služile za mljevenje žita, a danas su uglavnom pretvorene u ugostiteljske objekte. Otoka ima i svoj Nogometni klub “Sloga” osnovan 1922. godine.

Bosanska Otoka je gradić sa ogromnim, ali neiskorištenim, turističkim potencijalom. Nje i njenih nekoliko hiljada stanovnika lokalne vlasti, ali i one na višim nivoima, uglavnom se sjete i obiđu pred izbore kada je svaki glas važan. U to vrijeme izdvoje i koju marku za asfaltiranje lokalnih puteva. Ilustracije radi, lokalni dom kulture u kojem je prije rata bila i kino sala, a koje sada nema, obnovljen je tek prije tri godine. Ovo mjesto posljednjih godina se pretvara u gradić staraca, jer mladi odlaze u evropske zemlje u potrazi za poslom.

Related posts