Ćojluk, Perna i Gradina. Reportaža iz Bosanske Krupe

U Unskom klancu, od Bihaća prema Bosanskoj Krupi, stoji ova impozantna kamena struktura koju zovu Gradina. Nekad tu i vrelo, vodopad, poteče i zove se “Pljusak”. Ispod njenih kamenih ploča ljudi i stoka su se nekad zavlačili sklanjajući se od kiše, ali i radi dužeg boravka iz praktičnih razloga koje će te saznati u ovoj reportaži.

002Put kroz Unski klanac, pun okuka, mokra i klizava cesta poslije kiše, oprez prilikom vožnje mora biti prisutan u svakom momentu.

Preko puta, na lijevoj obali Une, šadrvan i galerija perfektno uklopljeni u prirodnu idilu obale Une. Za razliku od Bihaća i sličnih mjesta, u Bosanskoj Krupi privatna Vlasništva uz Unu nisu ograđena. Pristup, prolaz je slobodan, a niko vam neće zamjeriti ako neko od uređenih mjesta koristite za za izlet, sunčanje i kupanje u Uni. U ovo doba godine samo šetnja dolazi u obzir.

Bosanska Krupa važi za najljepši mali grad u BiH

004Prolazimo preko gradskog mosta u Bosanskoj Krupi, s desne strane iza sebe ostavljamo stari grad. Vrijeme tmurno.

Rijeka Una uvijek u svom punom sjaju i ljepoti.

Stajemo kod čuvene pekare “Kod Ćime” po bureke, i iz jednog novog ugla zabilježili smo ovu fotografiju centra Bosanske Krupe, gdje džamija, pravoslavna i katolička crkva stoje jedna do druge, kao nigdje još u Evropi.

004To su te idilične obale Une kod Bosanske Krupe, čiji građani respektuju svačije pravo da pristupe rijeci. Čak šta više, sami grade klupe da imate gdje sjesti i odmarati pored Une.

Grad vole svi, ali za ljubav prema selu treba poseban karakter

006Ćojluk, brdska visoravan na lijevoj Obali Une, odmah iznad Bosanske Krupe. Nekadašnje bužimsko ratište, Drekovićev bunker, mjesto pobjede 511. slavne bbr. gdje će biti sagrađen i spomenik.019

Nekoliko farmi i proizvodnih firmi egzistira gore. Ima i jedna pilana sa oko 50ak radnika, čiji Vlasnik je usijao i mnogo duluma maline, pa kad nema posla sa rezanjem drveta ima posla sa malinama. Lokalni recept za održivu ekonomiju.

Na ovom potezu prije drugog svjetskog rata je bilo 700 kuća Srba, a do pred ovaj rat bilo ih je 50ak. Desilo se to da je nakon drugog svjetskog rata ogroman broj njih odselio u Vojvodinu gdje im je besplatno dijeljena “švabska” zemlja. Naime, kako nam je ispričao Jusuf Bužimkić, nakon 006Austrougarske a pred drugi svjetski rat živjelo je 800.000 švaba u Jugoslaviji. Pred ovaj rat zatečeno ih je samo 8.000, dakle jedan posto.

019Preostali prodaju zemlju, ostatke objekata, u komadima od 100 duluma i više, samo je problem što niti ima dobrog puta niti struje, a voda je nedavno instalirana i na Ćojluk. Jedan od novih vlasnika zemlje je i krupljanih Fadil Bužimkić iz Švicarske, ovo je njegova vikendica.

Elektroprivreda ne može, e mogu onda solarne ploče

A ova kuća, najskruplja koja je sagrađena na Ćojluku je od Seje Novkinića iz Austrije, koji je kupio ogromnu zemlju i ima velike planove. Na žalost i za njega je struja problem.

Ipak, Sejo je na garaži postavio set solarnih panel ploča te sad proizvodi za sebe oko 6 KWf stuje, rekoše.

Nailazimo i na pečurke koje je neko od lovaca pronašao i ostavio sebi prilikom povratka iz šume.

Šuma na Ćojluku i Perni je bjelogorična, bukve, hrast, jasen, topola a naročito uspijeva i lipa.

U šumi dok kiša pada

015Paprati i krečnjačko kamenje čine veći dio šumskog prostora.

Na vrhu pored starog stabla je i šadrvan za planinare gdje postoji i knjiga utisaka, gdje lijepo možete ostaviti par riječi Fadilu i njegovoj ekipi koji su ovo sagradili iz čisto rekreacionih razloga.

Sa vrha Ćojluka a od šadrvana, pruža se prekrasan pogled na kanjon Une.

U ovom nevelikom zemljišnom području može se ući i izaći samo na dva mjesta. Nekad davno ljudi su ovdje dovodili stado koza, zagrade ta dva izlaza i one prezime brsteći sve oko gradine i zavlačeći se pod nju da bi prenoćile. Tokom zime se i ojare, a vlasnici samo na proljeće dođu po njih i dotjeraju ih u selo u većem broju sa mladim jarčićima.

020U šumi kameno ognjište, vjerovatno su planinari pekli kafu i odmarali ovdje.

Austrougari kraljevi voda i Pira kraljica pšenice

U Sred Ćojluka postoji prastari Bunar, muslimani su ga zvali Brkića Bunar a srbi Aničić bunar. Fadil od kako je kupio zemlju potrudio se da pokrene radove na čišćenju i obnavljanju ovog značajnog vodnog resursa. U posljednjem ratu izbjeglice i borci iz Bosanske Krupe pili su vozu iz ovog mjesta.

Međutim, kada su sišli dole pronašli su podzeme kupole koje su mogli davno sagraditi ili Turci, ili pak najvjerovatnije Austrougari koji su imali najbolje inžinjere za vodovodne sisteme.

024Jusuf na uzoranoj njivi na Ćojluku, gdje će biti posijana pšenica Pira ili Dinkel.

Fadil Bužimkić već drugu godinu za redom sije ovu prastaru vrstu pšenice jer je ona dokazano najzdravija, bez glutena i sa višestrukim nutricionističkim koristima.

Pira je prva vrsta pčenice koju su ljudi uspjeli da uzgoje, dakle osnovna, sve koje imamo danas nastale su od njenog ukrštanja, hibrida i GMO. Pira je vremenom potpuno odbačena jer ima najtvrđi klas koji se teško odvaja od zrna i ne može se obvršiti na klasični način. Ali posljednjih godina vratila se u vrh zdrave svjetske prehrane zbog originalnosti i vrijednosti za zdravlje ljudi.

Lijepo smo prošetali Bosanskom Krupom i naučili smo ponešto, a na povratku smo samo još zabilježili jedan svjetlosni prizor iznad Ostrožačke kule. Kažu, kad istovremeno sunce grije i kiša pada, rađa se nešto novo.

Related posts