CCI: Građani USK-a zatočenici vlastitog izbora

USK nikako da dođe do političke stabilnosti, koja je osnov za bilo kakvu ozbiljnu reformu i dugoročni projekat koji bi počeo da mijenja stanje u Kantonu nabolje. Stanje koje je po nekim parametrima – a odnos zaposlenih i nezaposlenih je jedan od njih – najgore u zemlji. Umjesto rješavanjem nagomilanih problema građana, vlast se uporno bavi sama sobom, a politički sukobi vode se ne samo između nego i unutar samih stranaka. Do te mjere da, u zakulisne igre neupućenom posmatraču, više ništa nije jasno. Žrtve svega toga – političkih sukoba koji ozbiljno utiču na rad vlasti, a onda, posljedično, i na kvalitet života u Kantonu – su, naravno, građani.

U četvrtom kvartalu 2016, intenzitet rada i produktivnost Skupštine USK, koji su nakon imenovanja nove Vlade, u julu, naglo porasli, počeli su da jenjavaju. No, iako ne tako dobri, kao rezultati u trećem kvartalu, i ostvareno u 4. kvartalu iznad je rezultata u prva dva kvartala 2016, na koje je politička nestabilnost, koja je kulminirala promjenom skupštinske većine i smjenom Vlade, ostavila ozbiljne posljedice. Skupština je u drugoj polovini godine održala 11 sjednica, u odnosu na svega 7 sjednica u prvih 6 mjeseci rada i razmotrila je 107 mjera u odnosu na 56 mjera razmotrenih u prvih 6 mjeseci 2016. godine.

Ni značajno povećanje produktivnosti, u drugoj polovini 2016. godine, nije uspjelo amortizovati slabe rezultate iz prve polovine godine. Ukupan broj realizovanih mjera, u 2016. godini (144), među najlošijim je u zadnjih 6 godina – bolji samo od najlošijeg godišnjeg rezultata iz prethodnog mandata, onog iz izborne 2014. godine, započete sa valom socijalnih protesta a završene potpunim raspadom Vlade, hapšenjem premijera i gubitkom kvoruma za rad.

Procenat najznačajnijih mjera, kojima se sistemski rješavaju problemi vrlo nizak

Ključni problem, u posmatranom periodu, je bio u strukturi mjera i dinamici kojom su one dolazile pred poslanike. Najveći broj mjera koje su razmatrane u Skupštini, predstavljaju izvještaji, te, planovi i programi, koji zajedno čine čak 47% razmatranog u 2016. godini. a uz informacije čak 55%. Različite odluke, rješenja, saglasnosti i zaključci, predstavljaju daljnih 28% razmatranog. Procenat najznačajnijih mjera, kojima se sistemski rješavaju neki problemi znatno je manji – zakoni čine 9,8% od ukupnog broja mjera razmatranih u ovoj instituciji, a strategije tek 0.6%. Usvojena je, naime, tek jedna strategija, čak 3 strategije planirane za realizaciju u ovoj godini nisu. Pored same strukture razmatranih mjera postoji i problem u dinamici u kojoj se one pojavljuju pred poslanicima. Radi se, naime, o enormnim kašnjenjima, pa su mnogi planovi i programi za 2016. g, usvajani u trećem, pa čak i u četvrtom kvartaluove godine, čime se gubi smisao njihovog usvajanja.

Problem loše fokusiranosti u radu Skupštine USK, dolazi do izražaja poređenjem sa drugim kantonalnim skupštinama. Skupština USK je, naime, jedna od najproduktivnijih kantonalnih Skupština (samo Skupština Kantona Sarajevo ima veći obim razmotrenih mjera), ali je u ključnom poslu jedne zakonodavne institucije, usvajanju zakona, rezultatom ostvarenim u 2016. godine – na dnu kantonalne ljestvice. Za godinu dana usvojila je, naime, svega 7 zakona. Što je, ujedno, i najlošiji rezultat ove skupštine u posljednjih 6 godina. Do koga je došlo tako što Skupština USK u čak 8 mjeseci u 2016. godini (od februara do avgusta, a potom u septembru i decembru) nije usvojila nijedan zakon.

Analiza programa rada i njihove realizacije daje dodatne razloge za zabrinutost

Broj dosad usvojenih, programima rada planiranih, zakona, aktuelnog saziva Skupštine USK, od početka mandata, manji je od polovine broja zakona planiranih programom rada za 2015. godinu. Što znači da, nastavi li ovim tempom, Skupština USK za čitav četverogodišnji mandat neće usvojiti ni toliko zakona koliko ih je trebala usvojiti samo u prvoj godini svog mandata.

U samom tajmingu usvajanja programa rada skupštine, primjetno je poboljšanje u posljednje 2 godine. Za razliku od prethodnih godina, u kojima se program rada Skupštine usvajao čak i u 4. ili 5. mjesecu godine na koju se odnosi, Program Skupštine USK za 2016. godinu, usvojen je u januaru te godine, a Program za 2017, po prvi put na vrijeme – prije početka godine na koju se odnosi, 27.12.2016. i osim što je usvojen na vrijeme i jedan je od najambicioznijih do sada. No, ni usvajanje na vrijeme, ni ambicioznost u planiranju neće značiti ništa ako se drastično ne promijeni odnos Skupštine i Vlade (kao priređivača najvećeg broja mjera koje dolaze pred Skupštinu) prema realizaciji planiranih mjera.

Među planiranim a nerealizovanim aktivnostima, u 2016. Godini, su i tematske sjednice. Skupština USK je u 2016. godini planirala održati tri tematske sjednice, ali, nije održana nijedna.
Budžet za 2016. donešen na vrijeme, a Budžet za 2017. nije

Budžet USK za 2017. godinu nije usvojen do kraja 2016. čime je prekršen Zakon o budžetima u Federaciji BiH. Vlada USK je utvrdila Prijedlog Budžeta 19.12.2016, no, Skupština, do kraja godine, umjesto Budžeta, usvaja Odluku o privremenom finansiranju za period januar-mart 2017. godine. Pozitivan pomak koji se desio u vezi Budžeta za 2017. je organizovanje javne rasprave o Budžetu, što znači da se ovogodišnji budžet usvaja transparentno, uz mogućnost uticaja građana i organizacija civilnog društva na njegov sadržaj. – pišu krupljani.ba

Related posts