Branka Vierda: Nema govora o poštivanju žrtava dok Hrvatska odlikuje ratne zločince

Inicijativa mladih za ljudska prava (YIHR) Hrvatske već godinama ukazuje na neprimjeren odnos državnog vrha Republike Hrvatske prema zločinima počinjenim u Bosni i Hercegovini te pozivaju tamošnje institucije da oduzmu državna odlikovanja osobama koje su pravomoćno osuđene za ratne zločine počinjene na teritoriju naše zemlje.

Najviše političke institucije Republike Hrvatske, tvrde iz YIHR-a u nedavnom saopćenju za javnost, odbijaju se suočiti s prošlošću i ne žele iskazati minimum solidarnosti sa žrtvama zločina u Ahmićima, a takvim djelovanjem, dodaju, šalju vrlo lošu poruku koja pokazuje da politički vrh nije u stanju odmaknuti se od zločinačke i štetne politike koju je prema BiH 90-ih vodio vrh Hrvatske, na čelu s Franjom Tuđmanom.

Na temu odnose Republike Hrvatske prema zločinima u BiH smo razgovarali sa Brankom Vierdom, koordinatoricom Programa pravde YIHR-a.

U posljednjim obraćanjima javnosti ste konstatirali kako se najviše političke institucije Republike Hrvatske odbijaju suočiti sa prošlošću te iskazati minimum solidarnosti sa žrtvama Ahmića. Zvaničnici i institucije Republike Hrvatske se oglušuju na vaše pozive u kontekstu ratnih zločina počinjenih u BiH. Kakva se time šalje poruke građanima BiH, koji su bili žrtve tih zločina?

– Žrtvama se šalje poruka da ne zaslužuju poštovanje, a našim društvima se onemogućava suočiti se s prošlošću. Najviši dužnosnici političke vlasti snose odgovornost baviti se posljedicama politika koje su provodili njihovi prethodnici. Povodom 25. godišnjice zločina u Ahmićima YIHR od predsjednika Hrvatskog sabora zatražila je održavanje minute šutnje kao simboličkog čina hrvatskog parlamenta prema žrtvama tih zločina te je ukazala predsjednici Republike Hrvatske Kolindi Grabar Kitarović na važnost iskazivanja izvinjenja porodicama žrtava zločina u Ahmićima, budući da su jedinice HVO-a koje su počinile ubistva u to vrijeme bile pod sveukupnom kontrolom Republike Hrvatske. Politički vrh Republike Hrvatske ovakvom politikom pokazuje kako žrtve razlikuje temeljem njihove nacionalnosti.

Još snažnija poruka se šalje odlikovanjima osobama osuđenih za ratne zločine. Da li ste dobili bilo kakve povratne informacije nakon vaših inicijativa da se ta odlikovanja oduzmu?

– Inicijativa je još u januaru ove godine od predsjednice Republike zatražila oduzimanje odlikovanja pravomoćno osuđenim ratnim zločincima Jadranku Prliću, Slobodanu Praljku, Brunu Stojiću, Milivoju Petkoviću i Valentinu Ćoriću, odgovornim za kršenja ljudskih prava počinjenih u okviru međunarodnog sukoba između Republike Hrvatske i BiH. Između ostalih, upućen je i poticaj za oduzimanje odlikovanja Dariju Kordiću. Iz Ureda predsjednice Inicijativa je dobila odgovor da je zahtjev zaprimljen, ali da s obzirom na činjenicu da sjednica Državne komisije za odlikovanja i priznanja Republike Hrvatske nije održana, o našem poticaju se nije raspravljalo.

Ne možemo govoriti o poštovanju svih žrtava dok su ratni zločinci odlikovani za posebne doprinose i herojstva u ratu. Predsjednici Republike Hrvatske posebno bi trebalo biti važno očuvanje vladavine prava kao vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske te zaštita časti i ugleda ratnih veterana i Republike Hrvatske, a odlikovanja na ratnim zločincima nikako tome ne idu u prilog.

Koliko je javnost u Hrvatskoj zaista svjesna obima zločina koje su u BiH počinili osuđeni u predmetu “Prlić i ostali”, te, primjera radi, Dario Kordić?

– U dovoljnoj mjeri sigurno nije svjesna. Dominantan diskurs o ratovima vođenim 90-ih godina ne podrazumijeva i širenje istine o zločinima koji su počinjeni i s hrvatske strane pa se tako i presude Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) smatraju pravednima ako “idu u korist” hrvatskih optuženika, a ako ne idu govori se o političkim utjecajima i upitnoj stručnosti Suda. Presuda spomenutoj šestorici tiče se odgovornosti visokih pripadnika HVO-a za premještanja, zatočavanja, loše postupanje, stvaranje teških uvjeta za život hiljadama zarobljenih civila u periodu u kojem su ti ljudi premlaćivani, zlostavljani i ponižavani u Sovićima, Dretelju, Gabeli, Ljubuškom, na Heliodromu i u zarobljeničkom objektu Vojno. Hrvatski političari o tome ne govore. Štoviše, Predsjednica Grabar Kitarović visokim pokroviteljstvom podržala je 26. godišnjicu utemeljenja HVO-a, koja se održala 7. aprila u Kninu, na kojoj se izostavilo ukazati na djelovanje HVO-a u kojem je Republika Hrvatska vodila agresivni rat izvan teritorija naše države, u BiH, što poizlazi iz pravomoćnih presuda MKSJ-a, a na kojem je gostovao i Dario Kordić, pravomoćno osuđeni ratni zločinac kojeg je MKSJ osudio na 25 godina zatvora zbog pokolja civila u Ahmićima.

Herceg-Bosna danas ne postoji, barem ne u onoj formi koja je postojala 90-ih godina, ali ona kao ideja je itekako prisutna u dijelu bh. javnosti i zvaničnika. Kolike su zasluge Hrvatske na održavanju te ideje?

– Nismo sigurni kolike su zasluge Republike Hrvatske, ali sadašnji visoki hrvatski dužnosnici zasigurno ne pridonose dobrosusjedskim odnosima s BiH, posebno imajući u vidu da predsjednica Republike Hrvatske ne želi napraviti odmak od politike koju je Hrvatska prema BiH vodila 90-ih na čelu s Franjom Tuđmanom. Ni Vlada ni predsjednica ne žele osuditi odnos Republike Hrvatske prema BiH iz tog perioda međunarodnog sukoba, a znamo da je on bio pogrešan i štetan za obje države i oba društva. Takvo postupanje sadašnjeg političkog vrha Hrvatske djeluje ohrabrujuće na one koji i danas negiraju zločine te pronalaze političku inspiraciju u zločinačkim politikama tog vremena.

Da li, uzimajući u obzir takvo stanje, zaista možemo govoriti o dobrim i prijateljskim odnosima Republike Hrvatske i BiH?

– Otvorena pitanja koja postoje između naših društava ne mogu se riješiti ako visoki dužnosnici obiju država nisu spremni osuditi svaki zločin neovisno o nacionalnosti žrtve ili počinitelja. I Hrvatska i BiH su dužne uputiti reparacije žrtvama kršenja ljudskih prava te procesuirati svaki zločin koji je počinjen. Tek tada možemo graditi pomirenje koje je preduvjet dobrih međudržavnih odnosa u budućnosti.

Pravdanje zločina i glorificiranje ratnih zločinaca očigledno je prisutno u svim zemljama bivše Jugoslavije koje su bile involvirane u konflikte 90-ih godina. Koliko je taj pristup fatalan po izgradnju stabilnije i mirnije budućnosti regiona?

– Upravo zato što je YIHR svjestan da je proces tranzicijske pravda zahtjevan i dugotrajan, ali ujedno i jedini način da se na ovim prostorima ostvari istinsko pomirenje i suživot naših društava utemeljen na vladavini prava te poštivanju ljudskih prava, nastavit ćemo uporno i predano koristiti sve zakonske i zagovaračke mogućnosti da se navedeni ciljevi ostvare, među kojima je sigurno i širenje pravomoćno utvrđenih činjenica o događnjima za vrijeme ratova, kao i dostupnim mehanizmima ostvarenja pomirenja i suočavanja s prošlošću. Nadamo se da neće biti prekasno kad i rukovodeći političari zemalja u regiji također prepoznaju važnost vođenja javnih politika upravo na takav način.

faktor.ba

Related posts