Snježni nanosi i niske temperature koje su dostizale i 25 stepeni ispod nule, mještanima Bjelaja kod Bosanskog Petrovca dodatno su otežali ionako težak povratnički život.
Stotinu pedeset mještana Bošnjaka u tridesetak domaćinstava, koliko ih je danas u Bjelaju, žive od poljoprivrede, uzgajaju stoku i bave se prozvodnjom mlijeka koje isporučuju mljekari. Tek četiri Bjelajčanina su stalno zaposlena u državnim poduzećima.
Prazne kuće
Pred našu posjetu Bjelaju okovanom snježnim nanosima, očišćena je cesta koja vodi u ovo naselje kako bi cisternom od kooperanata bilo moguće otpremiti mlijeko u mljekaru. Čini se to svaki drugi dan, kaže Suad Šabić, predsjednik Savjeta Mjesne zajednice.
Mještani, međi kojima pretežno stariji, žive od poljoprivrede. Bave se uzgojem krupne i sitne stoke. Prije rata je osnovnu školu u Bjelaju pohađalo tri stotine učenika u dvije smjene, a danas ih je tek petnaestak.
„I dan-danas stanovništvo se raseljava. Svakoi mjesec-dva ili pet neko odseli, ili iz zdravstvenih razloga ili zbog školovanja djece bliže u Petrovac, neko čak i u Bihać“, kaže Šabić.
Mještani Bjelaja su obnovili kuće, ali ih značajan broj u njima ne živi, naglašava.
„Mnogo je tu praznih kuća. Mi ih zovemo ‘vikend-kuće’, iako su to kuće u kojima se nekad živjelo. Pretežno dolaze ljeti. Budu tu mjesec dana. Ili dođu tu svaki drugi-treći vikend, budu nekoliko dana i vraćaju se u gradove“, kaže Šabić.
Bez ambulante
Nakon završene osnovne škole, djeca iz Bjelaja srednje obrazovanje nastavljaju u Bosanskom Petrovcu ili Bihaću. Tokom školske godine kombi-vozilom organiziran je prijevoz učenika u grad.
U Bjelaju još ne funkcioniše mjesna ambulanta pa zdravstvene usluge koriste u Domu zdravlja Bosanski Petrovac, kaže Šabić i dodaje da stanovništvo ovoga kraja ima izgrađenu infrastrukturu, niskonaponsku mrežu pomoću koje se uredno snabdjeva električnom energijom, pitku vodu, telefonske priključke, internet i TV signal posredstvom kablovskog operatera, bez kojeg bi, kaže predsjednik Savjeta MZ-e, prijem bio nemoguć.
