Bosanski Petrovac – Malo mjesto od velike vrijednosti

Bosanski Petrovac u kasnu jesen biva obojen sunčevim bojama i iskrižan dugim sjenkama te podsjeća na onaj nostalgični krajolik koji je Skender Kulenović opisivao u svojim kratkim pričama. Prošle sedmice u Bosanskom Petrovcu završena je i književna manifestacija nazvana po ovom velikanu pera, jer na ovim prostranim poljanama podno Grmeča i Skender je rođen, kao i Mersad Berber, Ahmet Hromadžić i brojni drugi umjetnici, inžinjeri i generali koji su se još davno otisnuli u velike centre bivše Jugoslavije.

Sudbina je velikih ljudi da odlaze iz malih mjesta i tako ta mala mjesta postaju još manja makar im slova u imenu i pozlaćena bila.

Presuda Ustavnog suda

Petrovčani samo ponos osjećaju prema svojim velikanima, a nakon dvadesetogodišnje ratne i postratne izgubljenosti u vremenu i prostoru vjeruju da je konačno došlo vrijeme koje će i za njih biti bolje.
Prošle sedmice u Bosanski Petrovac je došao i prvi kontingent švedskih krava za farmu “Arifagić Invest”. Ovaj najveći bh. farmer iz Kozarca uz svu podršku vlade Švedske razvija biznis, a prostranih praznih livada nigdje više nema nego u Bosanskom Petrovcu. Jusuf Arifagić ima velike planove, te budući da je Bosanski Petrovac prostorno jedna od najvećih općina u Federaciji konačno je našao adekvatnu lokaciju za veću realizaciju.

Dobar dio prostorne površine koju općina zauzima pokriven je visokim šumama od kojeg Unsko-sanski kanton dobro profitira. Za Petrovčane jedini je problem što od podjele dobiti između osam općina kantona dobiju najmanje novaca iako imaju najviše šume. Nemaju ni jednog poslanika u kantonalnoj Skupštini, pa kada se novci dijele, obavezno ostanu kratkih rukava.

Posljednje dvije godine načelnik Bosanskog Petrovca Zlatko Hujić vodi pravu bitku da njegova općina dobije ono što im pripada. Došli su čak do Ustavnog suda koji je presudio u njihovu korist te je naloženo Skupštini Kantona da izmijeni Zakon o šumama i otkloni diskriminaciju prema Bosanskom Petrovcu, te da uvaži lokalne samouprave onako kako im to i pripada.

Aerodrom Medeno polje

Bez Zlatka Hujića ovo pitanje još nikada ne bi bilo ni pokrenuto, ali su njegovu upornost znali prepoznati i građani Bosanskog Petrovca koji su ga po drugi put izabrali kao nezavisnog kandidata za načelnika Općine.

Šumska industrija jeste najvažnija, ali je još mnogo oblasti koje bi Bosanskom Petrovcu mogle donijeti i druge benefite. Nadaju se da će obnoviti i kapacitete u tekstilnoj industriji. Velike firme poput Noviteta ostale su pustoš nakon nebrige države i privatizacijske pljačke. Sad se konačno otvara prilika da i tu krenu sa obnovom.

Oživiti letenje

Ako u značajnijoj mjeri zapadne ih i dobit od šuma te se ispravi nepravda prema Bosanskom Petrovcu, načelnik garantira da će privreda, kultura pa i sam život u Bosanskom Petrovcu ponovo da buja.

Možda postane i obavezno turističko svratište s obzirom na to da se razvija neposredno uz Nacionalni park Una prema Bihaću. U susjednom Drvaru i danas često dolaze turisti i jugonostalgičari da vide Titovu pećinu. Bosanski Petrovac ima i svoje Medeno polje koje je sinonim za partizansku eskadrilu. Danas pokušavaju oživiti letenje na Medenom polju sa malim sportskim avionima i paraglajdinzima. Atmosferski pritisak i vjetar im pogoduju. Na ulazu u Bosanski Petrovac ima i vjetrenjača u sastavu motela. Dolazili su i elektroenergetski stručnjaci kako bi procijenili mogućnosti za gradnju vjetroelektrana.
Također, jedno od najvećih i najstarijih etno-sela u BiH, Čardaklije u Vrtočama, odavno su postale destinacija za školske ekskurzije, ali i za diplomatske susrete.

Sve su to mali, ali značajni detalji u tapiseriji Bosanskog Petrovca, malog mjesta sa velikim ljudima.

Ukoliko za BiH bude naznake za ljepšu budućnost, nema razloga da je ne bude i u Bosanskom Petrovcu, gdje su građani zajedno ustali i usprotivili se korupciji, nebrizi države i velikim političkim strankama koje su dio neke ružnije prošlosti, barem za Bosanski Petrovac.

oslobodjenje.ba

Related posts